Jedini kriminal je podizanje kamatnih stopa naknadno, sve ostalo je rizik valutne klauzule. Sudce koji ekonomiju shvacaju na temelju udzbenika tipssa i marksizma ne bih komentirao. Ljudske sudbine razumijem i imam empatiju ali to nema veze s meritumom stvari

Kupio sam ja dionica 2008 g jer sam mislio da neće padati, pa je palo 70%. I ne pada mi na pamet da ikoga krivim za to. Krivo sam procijenio i to je to. I ja sam imao kredit i nakon malo razmišljanja uzeo eur a ne chf. Sad ispada da nitko nije ništa znao. Čak su sebe uvjerili u to. Prije par dana sam uzeo nešto sitno ZABE, nebitno za moj sud o ovoj stvari

Ma daj, pa po tebi ispada da su banke karitativne udruge?

Ako ne možeš i ne znaš si nešto priuštiti i imaš dvojbe glede rizika onda ne ulaziš u kredit.

Ne treba svatko imati vlasititi krov nad glavom, već mu treba omogućiti da živi pristojno od svojeg rada i kapitala. Inače, to je bila Clintonova i Greenspanova teza da svaki Amerikanac na pragu 21 stoljeća mora imati pravo na vlastiti krov nad glavom… znamo kako je to završilo. Labavljenje kreditnih uvjeta. Jednom od najvećih gospodarskih kriza u u povijesti. Kredit nije za svakoga, već za one koji ga unatoć poremećajima mogu vraćati i konačno vratiti. I za biznis, a ne dokoličarenje.

obestecenja ce se mjeriti u milijardama.cudno kako to ulagacima jos nije doslo do usiju nego su digli cijenu sa 55 na 62 KN?

Tužbe će masovno krenuti početkom 2020 , kada se Franak organizira sa mrežom odvjetnika za štancanje tužbi.

obestecenja ce se mjeriti u milijardama.cudno kako to ulagacima jos nije doslo do usiju nego su digli cijenu sa 55 na 62 KN?
[/quote]

Možda su ulagači uračunali potencijalna obeštećenja?
Prema procjenama koje sam vidio, procjenjuje se da je bilo ukupno do 20.000 tužbi (prema Udruzi Franak, znači sigurno nije više od toga). Da baš svaka tužba uspije i da pretpostavimo da je prosječan iznos kredita 100.000 CHF (vrlo gruba procjena, ovisi o masu faktora da li se uopće isplati dizati tužba za pojedini kredit), odnosno potraživanje po pojedinom tužbenom zahtjevu recimo 200.000 kn, sa zateznim kamatama to je max 400.000 kn koje banka može izgubiti po pojedinoj tužbi.

Ugrubo, znači kao red veličine, banke bi u tom vrlo nepovoljnom scenariju za njih izgubile cca 20.000 * 400.000 = 8 Mlrd kuna. I to podjeljeno na 8 banaka, gdje su Zaba i PBZ istina najveće (sa najviše kredita) ali po nekim predtpostavkama tužbeni zahtjevi prema Addiko (Hypo) u prosjeku najveći jer je početna kamata kod njih je bila najniža (3,88%). I to znači ako se banke sa nikim ne dogovore (a ljudi su skloni prihvatiti manje iznose u nekoj mogućoj nagodbi), te ako izgube tužbu i za kamatu i za valutnu klauzulu.
Uglavnom, rekao bih da kako sada stoje stvari, teško da će Zaba ukupno izgubiti više od 2 Mlrd kuna, a to je otprilike prošlogodišnja dobit, cca 6 kn po dionici i to razvučeno kroz više godina.

Rekao bih da je djelomično taj rizik ugrađen u trenutnu cijenu – bez tog rizika cijena od 66 kn bi bila sasvim moguća i zamisliva (u odnosu na današnju od 60 kn)

PS: Imam i dionice zabe i kredit u švicarcima.

Hvala kolega @ElCubby

Napokon jedan realan post na ovoj temi, jer ostali samo drukaju, na ovu ili onu stranu

Po meni banke tu uopće nisu krive.
Tržište je tražilo povoljnije kredite. Ljudima čak i nije bila presudna kamata za odluku CHF i EUR, Niti su razmišljali o riziku, valutnoj klauzuli i slično. Da bi kupili nekretninu koju su željeli sa prihodima kakve su imali morali su naći model da svoje želje ostvare. Banke su imale također problem. Ljudi žele kredit a nemaju dovoljna primanja. Krediti u CHF su zbog nižih kamata u tom trenutku podizale “kupovnu moć” korisnika za nekih 10-15%. To je bio glavni razlog “popularnosti” švicaraca.
Banke bi zarađivale i na CHF i na EUR. Sumnjam da je razlika bila velika u marži.
Veliki dio korisnika kredita ni ne pročita ugovor o kreditu koji je sklopio, niti ga razumije!!!
Sad se može tražiti dlaka u jajetu i neći će se greška u ugovorima, uvjetima, ovome i onome.
Baš me zanima što bi se dogodilo da je tečaj CHF otklizao u drugu stranu?? Dali bi se i tada valutna klauzula proglašavala ništetnom?
Ovi koji sada osporavaju valutnu klauzulu općenito trebali bi dobro razmisliti.
Da su dozvoljeni samo krediti u kunama isti bi bili preskupi, a to onda usporava gospodarstvo i dovodi puno drugih stvari u pitanje.
Mislim da je najveći krivac ovdje bio regulator tj HNB, a indirektno i Vlada.
Ako su oni bili svjesni tečajnog rizika, a jesu, morali su reagirati i odrediti dodatne rezervacije bankama za takve kredite što bi onda te kredite poskupilo i nitko ih ne bi onda uzimao. Posao HNB je bio da to regulira i nadzire.
No i oni su sudjelovali u pumpanju rasta “jeftinijim” novcem

Što se tiče neke štete po banke, one su to davno u svojim knjigama proknjižile, bile presude ovakve ili onakve. Ako bi banke eventualno dobile sporove to bi im bili izvanredni prihodi od ukidanja rezervacija.

nimalo se ne slažem s tobom baš ni po jednom pitanju. no za ovaj forum je bitna samo rasprava o rezervacijama gdje ne mislim da su to banke rezervirale u dovoljnom iznosu te da nas rezervacije tek očekuju

Lamentiranja o tome tko je kriv (banke vs. klijenti) je rasprava za neki drugi forum.
S obzirom da je to tema opće prakse u kojoj će svatko imati neke svoje stavove, a koji će biti potpomognuti osobnim vjerovanjima i ideologijama koje žive u glavama i srcima ljudi – to nas neće nikuda dovesti.

Takve pro i con argumente u Udruzi slušaju zadnjih 3 godine.
I lijepo se nisu dali smetati time. I lijepo su radili na pravnom putu da sruše postojeće stanje stvari koje je za mnoge ljude bilo neizdrživo. U Hrvatskoj se, nažalost, samo klinom klin izbija i u tome je Udruga napravila maestralan posao! Na tome im skidam kapu do poda.

Kao investitora me jedino zanima financijski učinak postojeće pravne regulative.
Udruga je sudskim odlukama izbila iz ruku sve do jednog argumenta banaka.
Da li s pravom ili ne, neka se bave neki drugi.

Kao građaninu ove zemlje (koji nikada u životu nije imao niti jedna kredit, a kamo li u švicarcu), iznimno me veseli kazna pohlepi, drskosti i otvorenoj bezobraštini koja, nadam se, slijedi bankama.

Pritom bi se trebale dogoditi dvije stvari:
1) nemoralno poslovanje bi trebalo biti svedeno na minimum (realan sam da nikada neće nestati) i
2) cijena dionice bi se trebala korigirati na temelju opravdanih negativnih očekivanja.

U tome vidim svoju priliku, jer će jednom priča sa švicarcima biti iza nas.
Tada mislim biti dobro pozicioniran, jer je ZABA relativno dobra banka.

Ne žurim se nikuda. I čekam da krene rasprodaja ZABE. 🙂

obestecenja ce se mjeriti u milijardama.cudno kako to ulagacima jos nije doslo do usiju nego su digli cijenu sa 55 na 62 KN?
[/quote]

Možda su ulagači uračunali potencijalna obeštećenja?
Prema procjenama koje sam vidio, procjenjuje se da je bilo ukupno do 20.000 tužbi (prema Udruzi Franak, znači sigurno nije više od toga). Da baš svaka tužba uspije i da pretpostavimo da je prosječan iznos kredita 100.000 CHF (vrlo gruba procjena, ovisi o masu faktora da li se uopće isplati dizati tužba za pojedini kredit), odnosno potraživanje po pojedinom tužbenom zahtjevu recimo 200.000 kn, sa zateznim kamatama to je max 400.000 kn koje banka može izgubiti po pojedinoj tužbi.

Ugrubo, znači kao red veličine, banke bi u tom vrlo nepovoljnom scenariju za njih izgubile cca 20.000 * 400.000 = 8 Mlrd kuna. I to podjeljeno na 8 banaka, gdje su Zaba i PBZ istina najveće (sa najviše kredita) ali po nekim predtpostavkama tužbeni zahtjevi prema Addiko (Hypo) u prosjeku najveći jer je početna kamata kod njih je bila najniža (3,88%). I to znači ako se banke sa nikim ne dogovore (a ljudi su skloni prihvatiti manje iznose u nekoj mogućoj nagodbi), te ako izgube tužbu i za kamatu i za valutnu klauzulu.
Uglavnom, rekao bih da kako sada stoje stvari, teško da će Zaba ukupno izgubiti više od 2 Mlrd kuna, a to je otprilike prošlogodišnja dobit, cca 6 kn po dionici i to razvučeno kroz više godina.

Rekao bih da je djelomično taj rizik ugrađen u trenutnu cijenu – bez tog rizika cijena od 66 kn bi bila sasvim moguća i zamisliva (u odnosu na današnju od 60 kn)

PS: Imam i dionice zabe i kredit u švicarcima.
[/quote]
Addiko je i donio kredite u CHF ovdje (kaze mi jedan bivsi pravnik iz banke).
Tuzbi navodno ima preko 30.000, a ne 20.000. To je velika razlika. Drugo iz prakse mogu reci da je prosjecan iznos eventualnog obestecenja manji od navedenih 400.000 kn (zajedno sa svim troskovima).
Rizik za banke nisu samo ovi pokrenuti sporovi vec i onih cca 90.000 koji jos nisu pokrenuti, a dio njih sigurno ceka da vide sto kaze VSRH za konverziju. Osim toga postoji mogucnost da se pocnu suditi i cijeli krediti nistetnima, a sto povlaci znatno vece iznose obestecenja.
Ima tu jos dosta toga za se odigrati, a sto ne znaci da trziste to nije vec ukalkuliralo u cijenu..

@daliborop
Ma sto su banke proknjizile? Kako su mogle proknjiziti nesto cemu ne znaju iznos? Pa u pola predmeta jos nije dostavljen odogovor na tuzbu ni zakazano rociste. Pitanje je kada ce banke rezervirati sredstva za sporove. Ja vjerujem da ce to biti uskoro.
Oprosti, cijenim sve sto si iznio na LRH, ali daj probaj i ovdje tako. Procitaj prvo presude VTS i odluku po reviziji VSRH pa komentiraj i obrazlazi zasto je ili nije nistetna valutna klauzula u CHF. Unutra imas lijepo opisane razloge, tko je sta znao, na sta je tko upozoren ili nije, koja je strana jaca i koje to obveze onda znaci po njega, itd..
Cinjenica je da je PRAVOMOCNO presudeno – CHF valuta je nistetna u RH (ali nije samo u RH). I ne, da je valuta padala ne bi postojala nistetnost sto je potvrdio i sudac VSRH na jednom seminaru. Razlog je jednostavan – banka je sastavila ugovor, banka je usla u to svjesno kao strucnjak i preuzela rizik i izgubila.

Zarada po dionici je trenutno 7 kn na cijenu dionice od 60 kn i vi tvrdite da vec svi potencijalni rizici nisu ukljuceni? To je nevjerojatno..

Možda ja govorim krivo, možda HNB treba paziti samo na rizike koje ugrožavaju banke, a ne i njihove klijente? Ali opet ako dođe do toga da korisnici ne mogu vratiti kredite ugrožena je i banka.
Kada je ugrožena banka može doći u pitanje i štednja.

Slično je i sa pitanjem faktoringa gdje su se svi opet pravili ludi. Te nije nadležnost HNBa, a nije ni Hanfe, a nije ni ministra financija. HNB je kao ograničio plasmane Agrokoru zbog prevelike izloženosti banaka, a kao nisu znali da se isto zaobilazi na način da se to odrađuje preko faktoringa?
Pa od kuda faktoring kućama milijarde, da financiraju Agrokor? Od banaka, naravno.

Ispričavam se što sam pametovao sa rezervacijama. Pratim te sporove samo površno. Shvatio sam da je nešto sad presuđeno na višim instancama, pa sam mislio da sporovi već traju, a ako traju onda su već napravljene rezervacije.