| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
ZABA | 17,40 | 55.315 | 3,179 | 17,35 | 17,40 | 0,00% |
Update:
Unicredito +18%
Možda je netko pročitao ZABIN FI. [lol] A jesmo mi mutava država, dosta toga je danas Srića sa ekonomskog rekao na HTV-u u jednoj emisiji, mislim o tome koliko smo mutava država na fini način.
Da je Zaba izlistana u USa onda bi joj cijena bila ne 128 kuna nego 1.128 kuna.
Možda je i bolje da nije. Tko bi stigao kupit… [wink]
Da je Zaba izlistana u USa onda bi joj cijena bila ne 128 kuna nego 1.128 kuna.
pretjeruješ, debelo pretjeruješ 😀
Potkrijepi mi to nekim računom, hajde jedan konzervativni DCF, pa da vidimo kako može doći do tolike brojke, to jedino ako očekuješ ovu kreditnu ekspanziju da se će se nastaviti u nedogled ili planiraš na dionici ZABA-e zaraditi manje nego na oročenom depozitu u njoj.
Naravno da pretjeruje. U tome i jest poanta da nekome ne možeš realnost prikazati podacima, već treba crtati.
Problem zabe je free-float pa velikima nije interesantna.
Nisam siguran na koju kreditnu ekspanziju misliš?!?
Danas je izašao podatak da su banke u prva dva mjeseca imala 40 % veći prihod u usporedbi sa prošlom godinom.
Posljedica je to volatilnosti tržišta najviše, ali i jasno daje do znanja da je naš bankarski sustav, ma kako mali bio, žilav i da se o njemu brinu oni koji trebaju. Nastranu banke, govorim o sustavu u cjelini.
Ali slobodno i ti potkrijepiš nekim računom da to nije tako. [wink]
Hvala Asko, nije mi se dalo.
Nisu naše i to je stari, veliki problem, ali ako je išta kod nas OK, onda je to bankarski sustav. I radi HNB i radi toga jer su daleko najbliže svjetskim standardima.
Ne formalno, kao što ćemo, recimo, prilagoditi pravni sustav, nego stvarno.
Hvala Asko, nije mi se dalo.
Nisu naše i to je stari, veliki problem, ali ako je išta kod nas OK, onda je to bankarski sustav. I radi HNB i radi toga jer su daleko najbliže svjetskim standardima.
Ne formalno, kao što ćemo, recimo, prilagoditi pravni sustav, nego stvarno.
A čuj…to što nisu naše je najmanji problem.
Nisu banke socijalna ustanova. Osim toga, 5 milja kuna, dozvola od Rohe i udri. Nitko nas ne sprječava da imamo "svojih" banaka koliko hoćeš.
Koliko je teško biti dobar u bankarstvu i razvijati do EU standarda pokazuje ti i slučaj "naše" Kaptol banke koja je pod navalom efikasnijih posustala.
Ja više volim da su one strane, ali efikasne, stabilne i da ih Roha lupa po prstima, nego da su "rodijačke", što se kod nas ne može izbjeći.
Jedna takva naša "rodijačka" banka je prošle godine imala gubitak, zamisli… [wink]
btw. oko diktata u poslovanju bankama kod nas. Koliko ja znam (a znam) jedini diktat koje banke dobiju izvana je visina rasta za tekuću godinu, a uprava nek se znoji i smišlja način na koji će to napraviti inače odoše bonusi i mjesto u upravi. Dovoljna motivacija…
Zanima me sljedeće:
Može li netko usporediti cijene usluga vezanih za privatno bankarstvo Zabe,PBZ-A, RBA i HAAB?
Iskreno ne znam za ostale ali Zaba guli kažu gdje god može.
@ asko
"A čuj…to što nisu naše je najmanji problem"
To nikako nije mali problem, banke kreditnom politikom imaju znatan uticaj na to koji će se segmenti privrede razvijati, a koji ne.
@ asko
"A čuj…to što nisu naše je najmanji problem"
To nikako nije mali problem, banke kreditnom politikom imaju znatan uticaj na to koji će se segmenti privrede razvijati, a koji ne.
Ma pusti to…to je više medijska priča nego što je realna. Banke su gledale gdje im se više isplati plasirati novac u odnosu na količinu rizika, a kako je kod nas potrošnja bila daleko na prvom mjestu, takva politika je bila neminovna.
Osim toga neriješeni imovinski odnosi u većini naših tvrtki i dovodi do toga da se manje novca plasira u investicije nego što se moglo.
Gospodarstvo je uvijek plaćalo veću stopu od građanstva, pa ne vidm razloga da se tu ne plasira više novca, ako je sve ok i ako je rizik prihvatljiv.
@ asko
"A čuj…to što nisu naše je najmanji problem"
To nikako nije mali problem, banke kreditnom politikom imaju znatan uticaj na to koji će se segmenti privrede razvijati, a koji ne.
a najvažnije od svega je to da Banke ako su dobro vođene ostvaruju jednu kvalitetnu i dugoročno održivu dobit, zbog toga je važno biti u poziciji uživanja te dobiti, tj. vlasništva nad bankama.
Hrvatski građani kao što trebaju biti vlasnici hrvatskog gospodarstva (hrvatskih poduzeća) tako trebaju biti (i pogotovo) vlasnici hrvatskih banaka.
Financijska industrija je određena kraljica svih industrija (bez obzira kakve god konotacije danas zbog ove krize izazivala) i jako je važno biti vlasnik financijske industrije (banaka i osiguravajućih društava), i da smo normalni ljudi, da Hrvati imaju u glavi išta pameti, kako god… našli bismo način: da smo mi, građani RH vlasnici naših banaka, pa kako sada 400.000 građana sudjeluje u vlasništvu gotovo polovice nacionalnog telekoma, ma lijepo je to, sve ok s time, ali puno bi bilo važnije da je 400.000 građana suvlasnik polovice financijskog sektora RH, ili barem neki od njih… koji si mogu i žele priuštiti žvjeti u kapitalisitčkom svijetu.
Nema života u kapitalizmu bez vlasništva nad poduzećima. Vlasništvo nad poduzećima je ključan pojam i ključan izvor egzistencije.
Oni građani RH koji nisu vlasnici hrvatskih (ili stranih) poduzeća, a među njima vjerojanto poželjno i financijskog sektora, ti građani RH moraju shvatiti da nemaju budućnosti i da će zauvijek ostati siromašni, to je priroda stvari i protiv toga se ne može i ne smije boriti (takva borba bi nas odvela u socijalizam i komunizam).
Građani RH su nažalost početkom 90-ih izigrani, većina ih nije stekla vlasništvo nad domaćim gospodarstvom, tek manjina… međutim danas, doživljavamo novu kataklizmu, doskora možda i goru nego onu koja se zvala "Domovinski rat", a svaka kataklizma (tako je to u kapitalizmu) otvara nove prilike, i novim ljudima… danas hvala Bogu imamo funkcionalno TK (što god tko mislio o njemu), i danas nešto veći broj građana ima priliku i imati će priliku i dalje stjecati udjele u hrvatskim poduzećima po povoljnim cijenama, svatko u skladu sa svojom mogućnostima… činjenica je da naš prosječni građanin trenutno nema baš puno slobodnih sredstava, ali onaj tko može neka radi koliko god može, neka troši racionalno i neka si bar malo svaki mjesec odvaja za kupnju dionica ako je dovoljno educiran za to, ako nije neka kupuje indeks (postoji indeksni fond) i taj građanin čini isto ono što su činili i rijetki mudri za vrijeme Velike Depresije u USA.
Ako nismo svi mogli tek ako privatizirati naša poduzeća 90-ih, jer su nas prevarili, imamo priliku to bar djelomično nadoknaditi danas, kupujući dionice po depresijskim cijenama (bez brige, svaki mjesec po malo od plaće, ako netko ne može više, jer još puno mjeseci će cijene biti vrlo povoljne.)
Nema većeg problema u kapitalizmu nego ne biti u vlasništvu, tj. da je netko drugi vlasnik a ti tek zaposlenik u privatnom sektoru ili nedaj Bože korisnik državnog proračuna.
Veliki je problem to što su naši građani prezaduženi i bez slobodonog keša, a još veći to što su to u bankama čiji vlasnici nisu oni nego netko drugi.!
Veliki je problem to što su naši građani prezaduženi i bez slobodonog keša, a još veći to što su to u bankama čiji vlasnici nisu oni nego netko drugi.!
Nije uopće točno da su hrvatski građani prezaduženi. Dio jeste, ali u prosjeku su puno manje zaduženi nego građani drugih zemalja. Veliki broj hrvatskih građana nije kupovao stan na kredit jer ga je dobio u socijalizmu. Drugo Hrvatska ima vrlo loše javne usluge (zdravstvo, školstvo, sudstvo) stoga su građani prisiljeni držati puno više casha nego u zapadnim zemljama jer u slučaju da nešto krene loše nemogu računati na osobitu pomoć države.
Kod nas su država i gospodarstvo prezaduženi.
Nema života u kapitalizmu bez vlasništva nad poduzećima. Vlasništvo nad poduzećima je ključan pojam i ključan izvor egzistencije.
Ima vjeruj mi. U kapitalizmu postoje i vrlo moćni i uticajni sindikati. Npr. AWU (Automotive Workers Union). Radnik na traci sa srednjom školom u GM-u košta 75$ po satu. To uopće nije loš život.
U Hrvatskoj su sindikati beskorisni za sve osim za nekolicinu sindikalnih vođa.
Nije uopće točno da su hrvatski građani prezaduženi. Dio jeste, ali u prosjeku su puno manje zaduženi nego građani drugih zemalja.
recimo Kine? Nekadašnjeg Japana? Nekadašnje SR Njemačke?
Ja ne bih naše zadužene građane uspoređivao sa zaduženim Amerikancima i sl., nismo u istoj poziciji, ne možemo si priuštiti najskuplji način života (život na dug), a moramo si priuštiti slobodna sredstva za ulaganja, svaki Hrvat bi trebao imati višak sredstava koja će plasirati u privredu direktno ili stjecanjem postojećih udjela jer cilj je: postati vlasnikom, a ne robljem, mi idemo prema ovome drugom.
ali kupuje automobile na kredit, i štošta drugoga, pa neki čak i osnovne životne potrebe, neki su čak u minusu na tekućem, goreg kredita od toga nema.
Drugo Hrvatska ima vrlo loše javne usluge (zdravstvo, školstvo, sudstvo) stoga su građani prisiljeni držati puno više casha nego u zapadnim zemljama jer u slučaju da nešto krene loše nemogu računati na osobitu pomoć države.
a što ti država treba pomagati i u čemu?? Njen je posao jasan, urediti pravni i sigurnosni okvir za odvijanje gospodarskih aktivnosti i života građana.
Neka nam pomogne tako da postavi na noge pravosuđe, iskorijeni korupciju… i to je to, što drugo?
Po mogućnosti ukine obavezno zdravstveno osiguranje jer ovakvo nam ne treba, ako ga drugačijim ne može učiniti…
A građanin se nema što brinuti jer kakva god ga nesreća strefi, zdravstvena, materijalna… sve će pokriti njegovo osiguranje – višak sredstava treba plasirati u osiguranje, svako ono koje bi ti moglo zatrebati. Nije na državi da te izvlači iz nepredviđenih okolnosti, nesreća… za to služi tvoje osiguranje kojega redovito uplaćuješ, ako ga ne uplaćuju dobit će jednu životnu lekciju koja će ih ubuduće naučiti pameti pa će taj višak keša kojeg kažeš da građani drže plasirati tamo gdje ga i treba plasirati ako im je namjera s kešom se osigurati od nepredivđenih nedaća.
Kod nas su država i gospodarstvo prezaduženi.
pogotovo, no ništa manje niti građani, pa pogledaj koliko ljudi bar nekad ode tekućim u minus?? Od svih kredita oni izaberu onaj najskuplji… za banke je to dobro – no zato treba biti vlasnik banaka!
Nema života u kapitalizmu bez vlasništva nad poduzećima. Vlasništvo nad poduzećima je ključan pojam i ključan izvor egzistencije.
Ima vjeruj mi. U kapitalizmu postoje i vrlo moćni i uticajni sindikati. Npr. AWU (Automotive Workers Union). Radnik na traci sa srednjom školom u GM-u košta 75$ po satu. To uopće nije loš život.
U Hrvatskoj su sindikati beskorisni za sve osim za nekolicinu sindikalnih vođa.
[/quote]
ovo je šala? 😀
Bože nas sačuvaj takvih ogavnih tvorevina proizašlih iz samoga pakla. Da je tome tako, pogledajmo samo trenutno stanje automobilske industrije u USA, stanje u GM-u i posljedica na hipotekarnom tržištu prakse "priuštiti si više nego su ti realne mogućnosti", očito je da ovakve stvari izlaze iz samoga pakla, makar i iz dobrih namjera, ali postoji ona "put u pakao je popločen dobrim namjerama".
Ja nemam ništa protiv sindikata koji pošteno rade svoj posao, iako mi cijeli taj koncept nije baš najdraži, no oni koji su toliko močni da ucjenjivački djeluju prema poslodavcu, to je izvor svega zla, doslovno tako.