| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
ATPL | 44,05 | 5.065 | 115 | 44,00 | 44,80 | -2,00% |
Konačno malo podrške.
Top bid
CIJENA KOLIČINA
2.382,00 10
2.381,00 1
2.380,03 32
2.380,02 250
2.380,00 39
2.375,00 2
2.373,00 5
2.371,00 20
2.369,00 10
2.365,00 5
moram priznat da sam malo zbunjen tim nalogom.. odnosno što daj nalogodavac zna, a da ja neznam [shocked]
al vidjet ćemo koja je to igra.
drys je pao na solidnom volumenu, na trzistu koje je u petak raslo.
al dobro…
Konačno malo podrške.
Top bid
CIJENA KOLIČINA
2.382,00 10
2.381,00 1
2.380,03 32
2.380,02 250
2.380,00 39
2.375,00 2
2.373,00 5
2.371,00 20
2.369,00 10
2.365,00 5
moram priznat da sam malo zbunjen tim nalogom.. odnosno što daj nalogodavac zna, a da ja neznam [shocked]
al vidjet ćemo koja je to igra.
drys je pao na solidnom volumenu, na trzistu koje je u petak raslo.
al dobro…
[/quote]
Zna da ATPL ima sposobnu Upravu, odlično poslovanje i jako je podcijenjena, a očito ga ne interesiraju previše zbivanja sa hipotekarnim bankama Fannie Mae i Freddie Mac od kojih se svima na globalnom tržištu kapitala tresu gaće (mogući bankrot ili nacionalizacija banaka).
Uzgred Upava je totalno fokusirana na posao, dobar dio vremena provede u avionu, pa nemaju baš nikakav utjecaj na kretanje dionice na zse, stoga ovo razglabanje na dugo i široko o prodaji dionica članova Uprave nema nikakovog smisla. Valjda i oni mogu malo uložiti u hedonizam kupnjom glisera ili kakve dobre vile sa bazenom , pa ne rade za čavle.
Duboko vjerujem da će se već krajem godine neke kvalitetne dionice odvojiti i krenuti svojim putem, bez obzira na kretanje crobexa, a tu svakako ubrajam i ATPL.
Uzgred Upava je totalno fokusirana na posao, dobar dio vremena provede u avionu, pa nemaju baš nikakav utjecaj na kretanje dionice na zse, stoga ovo razglabanje na dugo i široko o prodaji dionica članova Uprave nema nikakovog smisla.
Nitko niti ne tvrdi da se oni osobno time bave….pa valjda imaju para da im brokeri to odrade… [cool]
Evo podatak u prilog da je ATPL izrazito ovisna o CROBEX-u
Beta vs. CRO 1.331
evo i link
http://www.bloomberg.com/apps/quote?ticker=atplra%3Acz
evo i grafički prikaz
ovo kaj si sad izjavio je totalna glupost… knjigu u ruke
evo malo edukacije za betu
ovo kaj si sad izjavio je totalna glupost… knjigu u ruke
Umjesto što tu stalno pokušavaš drukati, bolje bi ti bili da malo proučiš ATPL pa ćeš viditi kakav je to rudnik zlata i kakvu sposobnu upravu ima i nezaboravi da je dogodine dividenda 200 kuna, e to je ono što onaj na bidu zna a ti ne znaš jer umjesto u znanje ulažeš u bezbroj nickova i drukanje.
moram priznat da sam malo zbunjen tim nalogom.. odnosno što daj nalogodavac zna, a da ja neznam [shocked]
al vidjet ćemo koja je to igra.
Mislim da je to je igra u kojoj kupac stalno kupuje veliku kolicinu po istoj ili skoro istoj cijeni. Postavio je 250 kom. na bid po 2380,02 pa iznad toga stavlja male naloge sa po par lipa jacom cijenom. Sada su ga tek nadjacali ovi sa po par kuna jacom cijenom. Vjerojatno je da ce se uskoro i on postaviti na visu cijenu. Rezultat takve igre: u medjuvremenu nije sam sebi jako dignuo cijenu.
Umjesto što tu stalno pokušavaš drukati, bolje bi ti bili da malo proučiš ATPL pa ćeš viditi kakav je to rudnik zlata i kakvu sposobnu upravu ima i nezaboravi da je dogodine dividenda 200 kuna, e to je ono što onaj na bidu zna a ti ne znaš jer umjesto u znanje ulažeš u bezbroj nickova i drukanje.
[/quote]
ja nemam veze sa tim nickom "striko". niti imam multinickove inače.
totalna glupost.
moram priznat da sam malo zbunjen tim nalogom.. odnosno što daj nalogodavac zna, a da ja neznam [shocked]
al vidjet ćemo koja je to igra.
Mislim da je to je igra u kojoj kupac stalno kupuje veliku kolicinu po istoj ili skoro istoj cijeni. Postavio je 250 kom. na bid po 2380,02 pa iznad toga stavlja male naloge sa po par lipa jacom cijenom. Sada su ga tek nadjacali ovi sa po par kuna jacom cijenom. Vjerojatno je da ce se uskoro i on postaviti na visu cijenu. Rezultat takve igre: u medjuvremenu nije sam sebi jako dignuo cijenu.
[/quote]
evo normalan čovjek odgovara normalno na normalno pitanje.
a ovo 192 komada na prodaji po 2400, što taj zna ?
[lol]
Danas po fjučursima BDI između 50 i 150 bodova gore [thumbsup]
Radujte se narode krećemo i ne poklanjjte ATPL po ovim cijenama.
:ebeno… svi zovu onu Norvešku stranicu oko updejta BDI jer svi ocekuju da vide jel su se Kinezi probudili, a oni na to…
There is no updates on Baltic Dry today. The reason is that the English have Bank Holiday.
@ Hrki,
izgleda da to ništa još nije sprovedeno kroz SDA. Ovo što vidimo na SDA je datum od 22.08, a to je zapravo stanje od 19.08.2008 zbog T+3. A 18.08 je Lonza prodao 600 komada. Dakle kronološki: nit je još sprovedeno skidanje 3630 dionica s trezora, nit je sprovedeno povećanje od 726 komada po glavi uprave, nit je sprovedena prodaja 600 komada Lonze u ponedjeljak. I to baš ne kužim…
da, moguće da nije provedeno
ali zašto, toliko vremena poslije 12.-13.08.??
ali u svakom slučaju hrvat. brodari ovih dana tonu, samo odoljeva naša miljenica
očito je dobrano podcijenjena na ovim razinama
bit će valjda ubrzo bolje
Daj ferengi, DRYS bi ja sve manje gledao kao referentnu točku, radije Genco ili EXM, osim što se prebacio na TC, DRYS je radio neke svinjarije s dionicama s kojima dioničari nisu bili baš sretni ( naštampao dionice samo za upravu )
Danas po fjučursima BDI između 50 i 150 bodova gore [thumbsup]
Radujte se narode krećemo i ne poklanjjte ATPL po ovim cijenama.
Nema BDI-ja danas jer englezi imaju nekakav praznik
Evo nekih vijesti što se tiče budućnosti prijevoza žitarica (u prvom redu pšenice, kao dry-bulk komponente) iz SAD-a.
Naslov članka kaže: Izvoz žitarica iz SAD-a otežavaju infrastrukturni zastoji (nedostaci).
Porast izvoza žitarica ove zemlje otkriva neučinkovitost njezinih pruga, cesta i riječnih puteva, kojima se one prevoze. Ta uska grla koštaju farmere, brodare i na kraju potrošače milijune dolara godišnje. Hrpe žitarica čekaju na prijevoz dok menađeri ne mogu naći dovoljno prijevoznih sredstava za njihov transport. Ovaj problem će se vjerojatno nastaviti, ako ne i pogoršati u nadolazećim godinama.
Očekuje se da će iznenađujuće dobra žetva ove jeseni testirati ovu situaciju još više. Neke grupe iz agronomskog biznisa smatraju da bi ova uska grla mogle naštetiti poziciji SAD-a kao glavnog svjetskog opskrbljivača hranom, dok se ostale zemlje kao što su Brazil i Argentina natječu za unosni komad ovog tržišta. Zbog skladištenja žitarica se povećavaju troškovi transporta (ponovni utovar i istovar), a veće cijene transporta izravno štete ili proizvođaču (plaća im se manje) ili potrošaču (naplaćuje im se više). Trenutno se ne zna koliko uska grla u transportu doprinose u cijeni žitarica godišnje.
Udruga američkih željeznica smatra da bi proširenje željeznica kroz idućih 30 godina (koliko je dostatno da zadovolji potražnju) koštalo oko 150 milijardi dolara, a da se ima sredstava za pokriće oko 70% cijene. Jedno od najužih grla u transportu čine američke luke, gdje se žitarice utovaruju u prekooceanske brodove. Također se napominje da se duže čeka na brodove, ali i da su cijene transporta prilično porasle….
Amerikanci će svakako pokušati zadržati svoju poziciju na ovom tržištu i vjerojatno će kao i Kinezi morati početi ulagati dodatne napore i sredstva da bi poboljšali infrastrukturu i omogućili brži i učinkovitiji transport.
Sama postojanost uskih grla u transportu žitarica (nešto slično kao uska grla u transportu rude u Kini) može značajno utjecati na buduće cijene vozarina. Obzirom da se predviđa konstantan rast proizvodnje žitarica kao i njihovog izvoza, te zastoje u njihovom transportu, možemo govoriti o budućoj pojačanoj potražnji i određenim poteškoćama u ponudi (odnosno relativno rečeno o razmjerno slabijoj ponudi) što u konačnici diže cijenu prijevoza – konkretno diže vozarine.
Nesumnjivo će i ovaj podatak (uz već ranije opisane potrebe Kine za željeznom rudačom) doprinjeti jednako živom tržištu i u narednim godinama, a uz to će ovdje i dalje biti prisutna izrazita volatilnost. Ostaje nam samo dakle pratiti pokazatelje povećane potražnje i dobre gospodarske osnove tih zemalja, koje će moći pratiti visoke namete vozarina i osigurati nam ono što najviše želimo – dobru zaradu i u budućnosti.