| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
ZABA | 20,51 | 21.720 | 1,059 | 20,50 | 20,70 | 0,00% |
Ja ne znam koliko je tko umočen, al sam prilično uvjeren da ti ne razumiješ stvarne razmjere mogucih i stvarnih problema. Bit će neka sljedeća redovna ili izvanredna skupština banke pa tamo postavi pitanje o izlozenosti ako to ne objave do tada kao javan podatak u nekom izvjescu. Sve ostalo su tvoje želje i neobjektivne procjene koje vrijede otprilike kao lanjski snijeg na skijalištu.
Ja nisam nikada spomenuo izloženost od 3,5 milijardi nego da je to maksimalan iznos koji je moguće izložiti grupu povezanih osoba regulatornom kapitalu obzirom na njegov iznos. I da je izloženost 290 milijuna eura, ispada da su oni rezervirali tek negdje trećinu do sada. Dok oni i naplate nešto, a to ne mogu jer se financijski dugovi očito neće nastaviti vracati dok se ne sastavi i prihvati nagodba logično je očekivati da će zbog proteka vremena vjerojatno morati napraviti novi iznos rezerviranja. A kako ti ne razumiješ razliku izmedju otpisa i rezervacija nije ni čudo da ne razumiješ da postoji znacajan vremenski nesrazmjer i neizvjesnost stvarne i kasnije eventualne naplate prethodno rezerviranih potraživanja. Otpisi su tamo negdje mnogo dalje u budućnosti i može proći i dvije godine dok se potraživanja ne otpisu.
Čisto načelno, već i vrlo površan pogled na ovu tablicu s odmakom od godine dana daje prilično jasnu sliku koliko je problem Agrokora znacajan u terminima profitabilnosti banaka. A problem se i dalje ne rješava odnosno još uvijek traje proces kumuliranja gubitaka jer je jasno da su financijski dugovi zamrznuti i da se ni kamate, a ni glavnica ne vraćaju. Treba naglasiti da je prošla godina za banke bila natprosječno profitabilna zbog rješavanja problema Švicarca u 2015. godini no i dalje postoji “rupa” od 2,3 milijarde kuna manje dobiti na “poluvremenu” 2017. u odnosu na 2016., a koja ima neke veze ili bolje rečeno ima vjerojatno najviše veze s Agrokorom.
https://www.hnb.hr/documents/20182/1b45aa75-50bc-4d15-8cb8-3afe80cc9317
https://www.hnb.hr/documents/20182/aff7cfaa-eb9c-481b-b808-cccebe436613
Ako je istina da je izravna izloženost Agrokoru iznosila oko 4,8, a neizravna nešto manje, 4,7 milijardi kuna
http://www.seebiz.eu/stvarna-izlozenost-domacih-banaka-agrokoru-dvostruko-veca-od-prikazane/ar-154095/
onda je dosta logično da je direktno gledano dosad rezervirano cca 50% potraživanja, a izravno i neizravno tek oko 24%. Recimo da je dio ovog prikrivenog dijela financiran iz inozemstva, pa opet ispada da do sada nije provedeno vise od trećine spornih potraživanja kroz knjige (to je moja osobna pretpostavka). Moguće je da će se dosta toga nagodbom naplatiti preuzimanjem neke imovine odnosno vlasništva, po nekoj cijeni. No to će postati prihod banaka tek tamo negdje u budućnosti kad se takva imovina bude ponovno (re)vrednovala odnosno prodavala.
Lijepo rece oreskovic, pricekajmo pa cemo znati. Namlatili smo prazne slame da se sve prasi.
A sto ti to konkretno čekaš?
Iduce izvjesce. I ono poslije. A sto drugo?
I još vjerojatno jedno iza nove godine, a možda i dva. To ovisi o tome kad su prepoznali i s kojim razdobljem knjižili onu prvu rezervaciju. Tako ja to razumijem iz odluke o klasifikaciji plasmana. A čini mi se da je to bilo u prvom ovogodišnjem kvartalu.
To naravno ništa ne znaci za iznos potencijalnih rezervacija nego za njihov vremenski raspored.
Tako je. Bitno je da razumijemo da treba citati i cekati izvjesca. Ova godina je kakva jest. Izvjesca ce dati ideju o % naplate. Iducu cemo vidjeti. Tad je vec i nagodba.
I to je otprilike to.
Ja ne znam koliko je tko umočen, al sam prilično uvjeren da ti ne razumiješ stvarne razmjere mogucih i stvarnih problema. Bit će neka sljedeća redovna ili izvanredna skupština banke pa tamo postavi pitanje o izlozenosti ako to ne objave do tada kao javan podatak u nekom izvjescu. Sve ostalo su tvoje želje i neobjektivne procjene koje vrijede otprilike kao lanjski snijeg na skijalištu.
Ja nisam nikada spomenuo izloženost od 3,5 milijardi nego da je to maksimalan iznos koji je moguće izložiti grupu povezanih osoba regulatornom kapitalu obzirom na njegov iznos. I da je izloženost 290 milijuna eura, ispada da su oni rezervirali tek negdje trećinu do sada. Dok oni i naplate nešto, a to ne mogu jer se financijski dugovi očito neće nastaviti vracati dok se ne sastavi i prihvati nagodba logično je očekivati da će zbog proteka vremena vjerojatno morati napraviti novi iznos rezerviranja. A kako ti ne razumiješ razliku izmedju otpisa i rezervacija nije ni čudo da ne razumiješ da postoji znacajan vremenski nesrazmjer i neizvjesnost stvarne i kasnije eventualne naplate prethodno rezerviranih potraživanja. Otpisi su tamo negdje mnogo dalje u budućnosti i može proći i dvije godine dok se potraživanja ne otpisu.
Čisto načelno, već i vrlo površan pogled na ovu tablicu s odmakom od godine dana daje prilično jasnu sliku koliko je problem Agrokora znacajan u terminima profitabilnosti banaka. A problem se i dalje ne rješava odnosno još uvijek traje proces kumuliranja gubitaka jer je jasno da su financijski dugovi zamrznuti i da se ni kamate, a ni glavnica ne vraćaju. Treba naglasiti da je prošla godina za banke bila natprosječno profitabilna zbog rješavanja problema Švicarca u 2015. godini no i dalje postoji "rupa" od 2,3 milijarde kuna manje dobiti na "poluvremenu" 2017. u odnosu na 2016., a koja ima neke veze ili bolje rečeno ima vjerojatno najviše veze s Agrokorom.
https://www.hnb.hr/documents/20182/1b45aa75-50bc-4d15-8cb8-3afe80cc9317
https://www.hnb.hr/documents/20182/aff7cfaa-eb9c-481b-b808-cccebe436613
Ako je istina da je izravna izloženost Agrokoru iznosila oko 4,8, a neizravna nešto manje, 4,7 milijardi kuna
http://www.seebiz.eu/stvarna-izlozenost-domacih-banaka-agrokoru-dvostruko-veca-od-prikazane/ar-154095/
onda je dosta logično da je direktno gledano dosad rezervirano cca 50% potraživanja, a izravno i neizravno tek oko 24%. Recimo da je dio ovog prikrivenog dijela financiran iz inozemstva, pa opet ispada da do sada nije provedeno vise od trećine spornih potraživanja kroz knjige (to je moja osobna pretpostavka). Moguće je da će se dosta toga nagodbom naplatiti preuzimanjem neke imovine odnosno vlasništva, po nekoj cijeni. No to će postati prihod banaka tek tamo negdje u budućnosti kad se takva imovina bude ponovno (re)vrednovala odnosno prodavala.
Otpisi i rezervacije su za nas dioničare ista stvar – rezervacije terete rdig kao izvanredni trošak, a otpisi su samo konačni čin – isknjiženje. Ako nesto naplate, pnda ukinu rezervacije u odredenom postotku pa dobijemo izvanredni prihod. Za ansae prakitcne svrhe, kad rezerviraju 800 milja, onda to znači 800 milja otpisano. ako od tog aipak napklete 100 milja, nitko sretnii od mene. Ali, rezervirano = otpisano=izgubljeno. Svaki računovođa zna da obveze uvijek valja malo precijeniti, a prihode podcijeniti. Tako ne moze biti negodnih iznenadenja.
Ako je Zaba izlozena 290 milja prema agrokoru, onda je otpisala 50 psoto. Roll-up se ne otpisuje, on se naplaćuje 100 posto tj. oni koji su dali roll up nadaju se naplatit g a100 psoto, a sgurno nisu ameri islrcali 150 milja samo zato da bi to godinu dana kasnije otpisivali.
290 – 80 roll upa = 210. 210/ 2 = 105 . 105 x 7,45 = 782. Toliko je Zaba i više rezervirala u q1 i q2.
Pravila rezerviranja ne vrijede za Agrokor – da vrijede ne bi Hnb nardio bankama da odmah odrezu 50 posto. To je hnb obznanio sluzbeno i to su rba i hpb sluzbeno očitovali da su tako postupili.
Nije HNB nikome ništa naredio nego preporučio. To je bitna razlika i to još nije provedeno sudeći prema ovom tekstu već će se tek provesti. Kako, kada i koliko dugo to će se tek vidjeti. Očito je i da banke imaju različite politike rezerviranja. HNB nije suspendirao odluku o rezerviranju već je htio potaknuti banke da to samostalno učine i ne odgadjaju neminovno.
Decki, koza je oderana. Sve smo izvrtili iz svih kuteva.
Nego, kakva su predvidjanja za kreditni ciklus next year? Daljnji pad, bottoming out, rast…?
“U nastavku godine očekujemo daljnje čišćenje portfelja, iako nešto slabijim intenzitetom, dok bi povećanje rezervacija zbog restrukturiranja Agrokora moglo dovesti do rasta udjela djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u korporativnim kreditima”, zaključuje se u analizi PBZ-a
Očito ćemo testirati opet granicu od 44-45 kn…..
Odlično! 🙂