[color=blue]Opširnije:[/color]

[color=blue]Njemačka proizvodna kompanija Haleko, europski lider u segmentu hrane za sportaše i vlasnik svjetski poznatog brenda Multipower, postala je članica Atlantic Grupe[/color]

Haleko je utemeljen prije 27 godina, a poslovanje mu je danas organizirano kroz desetak kompanija u različitim zemljama. Sjedište se nalazi u Hamburgu, a podružnice i predstavništva u Italiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Hong Kongu. Halekov ukupni prihod je 60 milijuna eura, a zapošljava 276 djelatnika. Pored Njemačke, Italije i Velike Britanije, glavna tržišta su skandinavske zemlje, Austrija i Rusija, a proizvodi se distribuiraju u 27 europskih i 36 zemalja širom svijeta.

Akvizicija Haleka je korak od iznimne važnosti za nastavak međunarodnog širenja Atlantic Grupe. Nakon tri godine dinamične ekspanzije u jugoistočnoj Europi i Italiji kroz osnivanje distribucijskih kompanija i podružnica, ovim preuzimanjem po prvi puta snažno internacionaliziramo proizvodni dio svog poslovanja i ujedno postajemo vlasnici etabliranih svjetskih brendova u segmentu hrane za sportaše. Atlantic je time dobio izvrsnu platformu za poslovno širenje na najzahtjevnija svjetska tržišta.

Atlantic Grupa je 100% udjela u Haleku preuzela od američke korporacije Weider Nutrition International, a vrijednost transakcije je 103 milijuna kuna. Nakon ove akvizicije brojimo preko 1200 zaposlenih i do kraja godine očekujemo konsolidirane prihode od 185 milijuna Eura, od kojih će više od 40 % biti realizirano izvan Hrvatske.

Haleko ima četiri glavna tipa prehrambenih proizvoda u svom proizvodnom asortimanu: instant, pločice, tablete i gotove napitke. Proizvodnja je certificirana s ISO 9002, a proizvodni pogoni i distribucijski centar se nalaze u Blekedeu, mjestu 80 km udaljenom od Hamburga. Najpoznatiji Halekovi brendovi su:

Multipower, idealna sportska prehrana za osjetno unapređenje tjelesne izdržljivosti i snage.

Champ, svakodnevni sustav prehrane za više energije u slobodno vrijeme i na poslu.

Multaben, fleksibilan sustav prehrane koji obnavlja unutarnju i vanjsku ravnotežu.

[color=blue]Detaljnije[/color]

[color=blue]Nastavlja se integracija Haleka[/color]

Integracija Haleka u poslovni sustav Atlantic Grupe spada u poslovne prioritete u 2007. godini. Management i specijalisti iz svih organizacijskih jedinica Atlantic Grupe već mjesecima intenzivno surađuju na usklađivanju poslovnih procesa i iskorištavanju sinergijskih potencijala između Haleka i ostatka Atlantic Grupe.

Gregor Leichtfried, potpredsjednik Atlantic Grupe za Diviziju Haleko, upravlja integracijskim procesima: «Paralelno provodimo više projekata za unapređenje Halekovog poslovanja. S obzirom da je Divizija distribucije Atlantic Grupe na tržištima u jugoistočnoj Europi visoko razvila distribucijski know-how, tim hrvatskih stručnjaka pomaže njemačkim kolegama u unapređenju našeg sustava distribucije. U završnoj fazi je i projekt harmonizacije Halekovih poslovnih procesa sa standardima Atlantic Grupe. Uvedene promjene će značajno doprinijeti efikasnosti i donijeti uštede u poslovanju.»

Thomas Bellack, voditelj Halekovog tima za harmonizaciju poslovnih procesa, objašnjava: «Projekt harmonizacije se sastoji od četiri podprojekta: usklađivanja procesa planiranja prodaje, proizvodnje i nabave; uvođenja metodologije za razvoj novih proizvoda; implementacije IFS međunarodnog standarda; te optimizacije operacija u proizvodnji, logistici i nabavi. Nakon tri mjeseca vrlo intenzivne suradnje s hrvatskim kolegama, tijekom siječnja se već krenulo s implementacijom nekih od harmoniziranih procesa.»

Početkom godine je u Haleko stiglo i managersko pojačanje iz Hrvatske. Igor Babić, dosadašnji Izvršni direktor za upravljanje robnim markama u Diviziji distribucije Atlantic Grupe, preuzeo je funkciju Business Unit Managera za Multipower. Istovremeno je, kao podrška Gregoru Leichtfriedu u vođenju integracijskih projekata, u Hamburg stigao i Zvonimir Brekalo, Izvršni direktor za prodaju i marketing u Diviziji proizvodnje.

S obzirom na visoku poslovnu i tehnološku kompatibilnost Atlanticovih operacija u Njemačkoj i Hrvatskoj, analiziraju se mogućnosti za uspostavljanje centara izvrsnosti, koji bi osigurali vrhunsku kvalitetu i doprinijeli optimizaciji proizvodnih procesa. Osnivaju se i zajednička stručna tijela poput Odbora za marketing Atlantic Grupe, koji okuplja marketinške stručnjake iz svih kompanija zbog razmjene iskustava i informacija o marketinškim aktivnostima na različitim tržištima, te formiranja baze znanja za buduće zajedničke projekte. Značajni resursi su angažirani na restrukturiranju i unapređenju poslovanja kako bi Haleko što ranije ostvarivao dobre rezultate i doprinosio ukupnom uspjehu Atlantic Grupe.

[color=blue]Emil Tedeschi – regionalni kralj instant napitaka[/color]

Razgovor s Emilom Tedeschijem, najuspješnijim hrvatskim biznismenom mlađe generacije, vlasnikom Atlantic grupe koja u svom sastavu ima Cedevitu, Nevu i Montanu, o inicijativi za povezivanjem vodećih hrvatskih kompanija, privatnom odnosu s čelnicima svjetskih korporacija i razlozima ulaska u televizijski biznis

Za nekoliko dana navršit će se deset godina od odluke ključne za poslovni put Emila Tedeschija, vlasnika Atlantic grupe, jednog od najuspješnijih privatnih poduzetnika u Hrvatskoj. Odluka da veletrgovinu papirom zamijeni distribucijom robe široke potrošnje, koju je donio na Božić 1993., bila je presudna: “Znanac me zamolio da s njegovim šefom iz Nizozemske razgovaram o mogućnosti distribucije žvakaćih guma u Hrvatskoj. Odgovorio sam: ‘Ajmo probat.’ Počelo je s nekoliko paleta žvakaćih guma Wrigley, što je čak i za mene tada bila mala količina.”.

Danas je moguće udruživanje kompanija kao što su Agrokor, Franck, Podravka, Vindija i Atlantic grupa, što bi rezultiralo stvaranjem regionalno respektabilne kompanije Ako je kompanija koju vodim meta velikih korporacija, shvaćam to kao kompliment. Što se toga tiče nemam nikakve bojazni U Atlantic grupi tržišta bivše Jugoslavije tretiramo kao domaće tržište, u čemu, naravno, ne treba tražiti političke konotacije Nisam rođeni trgovac, od zarađivanja novca veće mi zadovoljstvo predstavlja umijeće stvaranja, pri čemu je moj talent organizatorski Bio sam reprezentativac Hrvatske u odbojci dok nisam skinut s popisa igrača kao konfliktna osoba uoči susreta s Bavarskom: nisam podnosio da klub ima 20 najskupljih igrača u državi, a da kadeti moraju sami kupovati dresoveDeset godina poslije Tedeschijeva poslovna karijera izgleda blistavo i u svjetskim razmjerima: obiteljsku trgovačku tvrtku pretvorio je u poslovno carstvo od pet kompanija od kojih svaka ima barem jedan vodeći brand na hrvatskom tržištu. Ima ekskluzivne ugovore s Wirgleyjem, Mannerom, Ferreroom, Durexom, Duyvisom, Duracellom, Johnson & Johnsonom, Nestleom i nizom drugih. Od Plive je prije dvije godine kupio Cedevitu, a lani za 4 milijuna eura i Nevu i već u prvoj godini zaustavio gubitke koje je stvarala Plivi.

Tedeschi je jedan od prvih hrvatskih biznismena koji su shvatili nužnost gospodarskog povezivanja sa zemljama s područja bivše Jugoslavije pa je osnovao i tvrtke u Beogradu i Sarajevu. Danas Atlantic grupa zapošljava više od tisuću ljudi uz godišnji promet od oko 140 milijuna eura. Uspio je izbjeći epitet tranzicijskog tajkuna, za razliku od gotovo svih novopečenih bogataša. Vjerojatno zato što put do uspjeha nije prevalio u kratkom vremenu zahvaljujući snalažljivosti u postsocijalističkoj privatizaciji društvenih poduzeća. Potomak je trgovaca, sin iz dobrostojeće obitelji, koja se prije 30-ak godina u Zagreb doselila s Korčule. Odrastao je u vili na Pantovčaku a već nakon mature vozio je Porsche.

Deset godina nakon što je počeo distribuirati žvakaće gume bio je jedan od začetnika tijesne suradnje vodećih hrvatskih kompanija čiji se čelnici donedavno nisu mogli vidjeti za istim stolom. Prošlotjedni sastanak u Jastrebarskom Ivice Todorića, Ante Perkovića, Zvjezdane Blažić, Milana Artukovića i Tedeschija, vodećih ljudi Agrokora, Badela 1862, Francka, Kraša i Atlantic tradea pobudio je iznimnu reakciju, a susret biznismena u Todorićevu vinskom podrumu Mladina mediji su protumačili kao početak okrupnjavanja hrvatske prehrambene industrije pred naletom multinacionalnih kompanija.

Je li sastanak u Jastrebarskom najava hrvatskog prehrambenog konzorcija ili samorazgovor o zajedničkom nastupu u preostaloj privatizaciji?

Vjerojatno je riječ konzorcij zbunila mnoge. Razne su opcije moguće. Kapitalno povezivanje, odnosno udruživanje Agrokora, Atlantic grupe, Francka, Podravke, Vindije, ali samo uz kvalitetnu identifikaciju strategije, transparentnu vlasničku i upravljačku strukturu, sigurno bi stvorilo i regionalno respektabilnu kompaniju. Ne strahujem od bilo kakve vrste povezivanja i podržavam povezivanje na projektima privatizacije ili udruživanja kapitala radi preuzimanja privatnih tvrtki. Nedavno je nekoliko snažnih domaćih tvrtki zajednički preuzelo Dionu u stečaju.

Sastanak u Jastrebarskom predložio je Ivica Todorić, predsjednik Agrokora, s kojim Atlantic grupa ima partnerske odnose i s kojim smo već realizirali zajednički projekt konzorcija RTL Hrvatska, koji je nositelj nacionalne televizijske koncesije. Ovo nije prvi put da se razgovara o povezivanju i budućem razvoju biznisa, ali sam prvi put sudjelovao u razgovoru na tu temu u većoj skupini gospodarstvenika. Smatram da treba uljuđeno razgovarati odnose čak i kad postoje suprotni interesi.

Koji je zajednički interes konkurenata?

Normalno je dogovarati se o okrupnjavanju, modusima buduće suradnje. To što smo u nekim segmentima konkurenti nije razlog da ne razgovaramo. Na tržištu čaja Franck, Podravka i Cedevita kao dio Atlantic grupe konkurenti su u borbi za bolje mjesto na polici i primat kod potrošača. Neovisno o tome treba pokušati pronaći zajedničke interese.

Nije li jedan od razloga to što su, iako jake u hrvatskim okvirima, sve te tvrtke lak plijen velikih stranih korporacija?

Ako je kompanija koju vodim meta velikih korporacija, shvaćam to kao kompliment. Sve je na prodaju osim odnosa među ljudima. Atlantic grupa je velika u Hrvatskoj, ali mala u Europi i zanimljiva multinacionalnim kompanijama. Atlantic grupa razvila se i zbog toga što smo u posljednjih desetak godina prihvaćali metode koje su odavno poznate u modernom biznisu, poput akvizicije kompanija, robnih marki, zajedničke proizvodnje, outsourcinga, ali i ugovora o licencnoj proizvodnji i distribuciji.

Nakon dva neuspješna izleta u posao s medijima, doživljavate li ulazak u televizijski biznis kao osobni trijumf?

Dva sam se puta okušao kao izdavač tikanih medija; prvi put još 1990., kao izdavač prvog gradskog vodiča Servus, dobri duh Zagreba, po uzoru na londonski Time Out i pariški Pariscope, a drugi put 1992. kao izdavač Novog Danasa. Danas, zbog kompanije koju vodim, medijima se ne mogu baviti samostalno nego samo u suradnji sa strateškim partnerom kakav je RTL grupa, vodeća europska televizija. U sljedeća nas četiri mjeseca očekuje znatno investiranje u novu opremu, studije, prostore za redakciju, kao i zapošljavanje ljudi. To je velika greenfield investicija: zajedno s partnerima u RTL Hrvatska uložit ćemo više od 30 milijuna eura, zaposliti više od 150 ljudi i potaknuti intelektualne potencijale neovisnih produkcijskih kuća, studente novinarstva, dramskih umjetnosti i srodnih fakulteta. Ako ostvarimo planirano, možemo govoriti o uspjehu, ali ne i o osjećaju trijumfa.

Kakve ste poslovne rezultate ostvarili ove godine?

Atlantic grupa ove je godine organski rasla 20 posto u odnosu na 2004. u svim segmentima poslovanja. Pribroji li se i Neva, koju smo kupili ove godine, rast je još veći. Posebno sam zadovoljan izvoznim tržištima. Cedevita je povećala promet u Sloveniji, BiH, Rusiji i Makedoniji. Slabije od očekivanog poslovali smo jedino u Srbiji i Crnoj Gori, zbog izvanrednih okolnosti nakon ubojstva premijera Đinđića. Ali stanje se stabilizira, u Beogradu smo otvorili distributivno poduzeće za brandove koje proizvode komapnije iz naše Grupe. Postoji i znatan interes proizvođača, čiji je Atlantic jedini distibuter u Hrvatskoj, da barem dio tog asoritmana ponudimo i srbijanskom tržištu.

Koliko su vam važna tržišta na području bivše Jugoslavije?

U SiCG-u ste mjesečno prodavali 60 tona Cedevite, u Sloveniji triput više. – U Atlantic grupi tržišta s područja bivše Jugoslavije, zbog njihove važnosti za ukupni poslovni rezultat, tretiramo kao “domaće tržište”, u čemu, naravno, ne treba tražiti političke konotacije. Na tim su tržištima naši proizvodi prepoznatljivi. U Sloveniji i BiH držimo više od 90 posto tržišta instant napitaka, u Makedoniji, unatoč bitno jeftinijoj domaćoj proizvodnji, imamo 70-postotni tržišni udjel, u Srbiji 20 posto. Pravi će uspjeh doći tek kad nam tržište EU bude “domaće tržište”.

Kako danas gledate na kupnju Cedevite i Neve?

Vrlo smo zadovoljni, no naše su ambicije znatno veće. U Cedeviti ćemo jako proširiti asortiman, osobito zdrave hrane, odnosno proizvoda s dodanom vrijednošću. Vjerujem da ćemo se probiti i na nova tržišta. Neva je relativno nova akvizicija i nakon desetak mjeseci od preuzimanja promijenili smo negativan trend. Kompanija koja je u Plivi stvarala gubitak tri godine već posluje pozitivno. Plidenta je nakon nekoliko godina ponovno najprodavanija pasta za zube u Hrvatskoj. Rosal lip balm postao je tržišni lider, a Hrvatska je jedino europsko tržište gdje je neki od konkurenata prestigao svjetskog lidera Labello. Neva nam je bila zanimljiva radi iznimnog izvoznog potencijala. Nevini proizvodi prodaju se u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj, zemljama koje 1. svibnja ulaze u EU. Sljedeće godine širimo poslovanje i na Rumunjsku i Bugarsku, gdje imamo dobar potencijal s proizvodima Rosal za njegu lica, usana i tijela. Nevi je značajno tržište i Njemačka u segmentu private label biznisa gdje smo ove godine imali 40-postotni rast. Siguran sam da ćemo u tom segmentu u sljedećih šest mjeseci imati prve isporuke na skandinavsko i talijansko tržište. Upravo završavamo pregovore s najvećim maloprodajnim lancem u Skandinaviji, švedskim Coopom.

Što ste u Bruxellesu, gdje ste bili s vodećim biznismenima iz Hrvatske, postigli govorom pred čelnicima Europske komisije?

Kao i u Jastrebarskom, drago mi je sudjelovati u akcijama koje nadilaze važnost pojedine tvrtke, posebice ako se pridonosi ulasku Hrvatske u EU. Vlastitim primjerima pokazali smo da je Hrvatska puna sposobnih ljudi koji se umiju nositi s izazovima globalizacije. Prezentacija gospodarskih aspekata Hrvatske i regionalna suradnja za neke iz Europske komisije bile su ugodno iznenađenje. Što bolja i učestalija komunikacija jednako je važna i u biznisu i u politici. Atlantic će uvijek biti spreman pridonijeti inicijativama za poboljšanje položaja Hrvatske u Europi i svijetu.

Na glasu ste kao čovjek s odličnim poslovnim vezama u inozemstvu?

Važan dio svog privatnog i poslovnog sazrijevanja proveo sam izvan Hrvatske. U inozemstvo sam otišao kao srednjoškolac i do 1991. sam živio u Njemačkoj, Engleskoj i Italiji. Biznis koji od povratka u Zagreb razvijam u Hrvatskoj povezan je s multinacionalnim kompanijama. Shvatio sam da se moram mjeriti s boljima od sebe. Svjetski gigant Ferrero nakon 25 godina suradnje u Hrvatskoj prekinuo odnos s dotadašnjim partnerom kako bi surađivao s Atlantic Grupom. U prvoj godini distribucije rast prodaje iznosio je 40 posto u odnosu na prethodnu. Za Wrigley je poslovna suradnja s nama model uspješnog partnerstva pa šalje svoje managere i distributere iz drugih zemalja u Hrvatsku na usavršavanje.

Koliko je važno za posao da ste s čelnim ljudima tih kompanija i privatno u dobrim odnosima?

Bilo bi pretenciozno da kažem kako sa svakim predsjednikom uprave svakodnevno razgovaram telefonom. Ali s nekima imam vrlo dobar privatni odnos, poput obitelji Klausa Hippa, posebno s njegovim sinom Stefanom. Ove sam se godine sastajao s Williamom Wrigleyjem, predsjednikom najvećeg svjetskog proizvođača guma za žvakanje, imao sam čast i biti gost njegova pokojnog oca. Ugostio sam Michaela Ferrera, poduzetničkog genija koji je osmislio Ferrero Rocher, bombone Tic Tac, Nutellu, Rafaelo, čovjeka koji se i danas bavi samo inovacijama. Bliski odnosi s ljudima na vrhu lakše se uspostavljaju u kompanijama sa snažnim obiteljskim pečatom.

Koje svoje osobine smatrate bitnima za managera?

Vaši znanci vele da ste tvrdoglavi i ustrajni. – Mislim da sam otvoren, iako to nije presudno za uspjeh u biznisu. Ima niz introvertiranih, a vrlo uspješnih poduzetnika. Onomu čime se bavim prilazim strasno, ne štedim se i smatram da je to nužno za uspjeh. Mislim da sam više uporan nego tvrdoglav. Svakako nisam nerazborit.

Ipak vas roditelji nisu uspjeli nagovoriti da završite Pravni fakultet koji ste upisali nakon srednje škole?

Procijenio sam da su druge stvari važnije u tom trenutku, iako i sam smatram da je obrazovanje i ulaganje u znanje prioritet. Stoga se stalno usavršavam i surađujem s eminentnim poslovnim školama poput INSEAD-a iz Francuske ili Fuqua School of Business sa Sveučilišta Duke u SAD-u. Atlantic grupa veliku pozornost posvećuje usavršavanju kadrova i na tome ćemo i ubuduće inzistirati.

Prilično rano počeli ste se baviti biznisom. Malo je poznato da ste maturirali već nakon 3. razreda.

Istina je. Odabrao sam mogućnost da završim srednju školu već nakon trećeg razreda tadašnjeg Upravno-pravnog obrazovnog centra. Mmože se učiniti da mi se žurilo zarađivati novac, premda moji glavrni interesi tada nisu bili povezani s velikom zaradom. Iako potječem iz obitelji sa stoljetnom trgovačkom tradicijom, od zarađivanja novca veće mi je zadovoljstvo umijeće stvaranja. Moj je talent organizatorski.

Zašto ste kao čovjek kojem je egzistencija bila osigurana odlučili riskirati i baviti se biznisom?

U mom poslu rizik je relativan pojam. Možete bankrotirati, ali čovjek ne ulazi u biznis a da nije svjestan takvih rizika. Tko je spreman na pobjede, spreman je i na poraze.

Bili ste kadetski reprezentativac Hrvatske u odbojci. Kako to da se niste nastavili baviti sportom?

Kao kadet igrao sam za Mladost i reprezentaciju Hrvatske, dok nisam skinut s popisa igrača kao konfliktna osoba, i to uoči prvog međunarodnog nastupa protiv reprezentacije Bavarske. Nisam podnosio da Mladost ima 20 najboljih i najskupljih seniora u državi, od kojih na utakmicu izlazi samo njih 12, a da kadeti moraju sami kupovati dresove. Klub je na jednog seniora trošio više nego na cijeli kadetski pogon. O tome sam javno progovorio, a vodstvu kluba to se nije svidjelo. No, nije bilo nikakve štete jer sam bio svjestan svojih odbojkaških ograničenja i toga da sam, s obzirom na svoje tjelesne predispozicije, bio u pogrešnom sportu.

Koja vam je bila najteža odluka u karijeri?

Na to pitanje nemam odgovor. Bilo je situacija koje su mi se u određenom trenutku činile sudbonosnima, a opet, nakon vremenskog odmaka, ti se problemi doimaju banalnima. Ne kaže se slučajno ? da mi je ono vrijeme i ova pamet. Ipak, mislim da sam se najmučnije osjećao kad sam prvi put morao otpustiti suradnika.

[color=blue]Atlantic grupa povećala dobit[/color]

U prvoj polovici godine Atlantic grupa ostvarila je 40 posto veću dobit iz poslovanja

Konsolidirani rezultati poslovanja za prvo polugodište ove godine pokazuju kako je kompanija u navedenom razdoblju ostvarila ukupni prihod od 847 milijuna kuna, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 21 posto.

Dobit iz poslovanja popela se na 39,5 milijuna kuna, odnosno 40 posto više nego u prvoj polovici 2006. Sve poslovne divizije ostvarile su pozitivne rezultate, a najveći udio u ukupnoj dobiti ima divizija Zdravlje i njega, pri čemu se Cedevita ističe kao najprofitabilnija članica te divizije.

Samo u prvih šest mjeseci ove godine proizvedeno je 4200 tona Cedevite što je dvostruko više u usporedbi s ukupno ostvarenom prodajom i proizvodnjom 2004. godine.

Ukupnoj prodaji Atlantic Grupe hrvatsko tržište sudjeluje sa 60 posto, a međunarodna tržišta s 40 posto. Vlastite robne marke sudjeluju u prodaji s 52 posto, distribucija proizvoda robnih marki internacionalnih principala 39 posto, dok preostalih devet posto čine proizvodi koje Atlantic grupa proizvodi kao privatne robne marke za velike poslovne sustave u zemlji i inozemstvu.

Prvu polovicu godine obilježile su tri akvizicije važne za daljnji poslovni rast i strateški razvoj ove kompanije.

U travnju je Atlantic grupa kupila Fidifarm, proizvođača vitaminskih proizvoda i dodataka prehrani u čijem je sastavu brand Dietpharm, vodeći u ovoj kategoriji na hrvatskom tržištu. Time je uz vodeću poziciju u vitaminskim napicima u kanalu široke potrošnje Atlantic grupa stekla lidersku poziciju i u kanalu ljekarni.

Krajem svibnja je od Hemofarma preuzeta Multivita, vodeći srbijanski proizvođač vitaminskih instant napitaka u granulama i šumećim tabletama, čime se dodatno osnažila Atlanticova pozicija vodećeg proizvođača vitaminskih napitaka na tržištu Jugoistočne Europe.

Konačno, Atlantic Grupa je početkom srpnja preuzimanjem makedonske tvrtke Vičiški komerc, jednog od vodećih distributera na tamošnjem tržištu, zaokružila svoj distribucijski sustav u regiji jugoistočne Europe. Tako kompanija danas međunarodnim principalima osigurava distribucijske usluge na svim regionalnim tržištima – u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji i Makedoniji.

[color=blue]Izjave medija o Atlantic grupi[/color]

Protekla godina bila je godina kušnje za apetite Atlantic grupe da se ‘pokaže’ i izvan regije, jer godinu dana prije kupila je njemačku tvrtku Haleko, poznatu po hrani i napitcima za sportaše. Sve spekulacije o problemima s Halekom presjekao je sam Tedeschi: njihov napitak Multipower broj jedan je u segmentu nadopune prehrane za sportaše u Njemačkoj i skandinavskim zemljama. Tedeschi osim toga izvrsno nosi funkciju predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca, uspijeva komunicirati s aktualnom politikom te vješto gradi imidž modernog hrvatskog gospodarstvenika spremnog za EU standarde.” Đurđica Klancir, Business.hr

“Za razliku od većine menadžera koji se trude po svaku cijenu ojačati svoju vlasničku poziciju u tvrtkama koje vode, Emil Tedeschi je dio svog vlasničkog udjela u Atlantic grupi prepustio njemačkoj razvojnoj banci DEG, s kojom je postigao dogovor o investiciji koja je DEG-u omogućila participaciju u vlasničkom kapitalu Atlantica s udjelom od 8,24 posto. Vrijednost DEG-ova ulaganja iznosi 11 milijuna eura, no vrijednost toga što je Tedeschi stekao tako respektabilnog partnera mnogo je veća.” Manuela Tašler, Lider

Najugledniji hrvatski menadžer u prošloj godini prema istraživanju Media neta, Emil Tedeschi zaslužuje epitet najboljeg i najperspektivnijeg već i po tome što se, ne samo kao predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca već i kao čelni čovjek Atlantic grupe, svesrdno zalaže za reinvestiranje profita, za ulaganje u nove vrijednosti, umjesto u luksuz. Čovjek kojemu je nedvojbeno stalo do socijalnog partnerstva i mira da bi Hrvatska, kako je sam rekao, bila zemlja zadovoljnih ljudi, svojoj Atlantic grupi osigurao je mjesto među vodećim poslovnim sustavima u Hrvatskoj. Prošlogodišnji prihod od 1,2 milijarde kuna, od čega 42 posto na međunarodnom tržištu te ovogodišnja, šestomjesečna, dobit od 1,12 milijuna kuna nedvojbeno jamči i socijalni mir za 1300 zaposlenih Atlantic grupe. Regionalni ‘kralj instant-napitaka’ zaslužuje još po mnogo čemu biti i menadžerom godine.” Dijana Šantić,Novi list

“Atlantic grupa imala je prihod od prodaje 51 posto veći nego lani. Tvrtka uspješno integrira njemački Haleko koji u strukturi prodaje Atlantica čini čak petinu. Tedeschi je preuzeo preostalih 50 posto dionica britanske tvrtke Sports Direct. Privukao je investiciju Njemačke razvojne banke (DEG) u iznosu od 11 milijuna eura kojom je ta banka postala 8,24-postotni vlasnik Atlantica. Uspješno je izdao korporativne obveznice u iznosu od 115 milijuna kuna koje je upisalo 30 investitora.” Siniša Malus, Poslovni dnevnik

lost, ti si moj covjek…

al nitko da nam pomogne sa informacijama….

toliko razlicitih misljenja sam cula da mi vise nista nije jasno….

zna li netko koliko će dana trajati period prikupljanja ponuda za atg?

jel ima ko kakve informacije sa jučerašnje sjednice

koliko relano procjenjujete da ce se ovo ulaganje isplatit…i na koji rok???
[smiley8][smiley6][smiley7][smiley8]

mislim da je teško reći o isplativosti ulaganja ako će biti ogromnog rezanja. ja ću se osobno kratkoročno isposuđivat (čitaj neću dat svoju lovu za IPO) da dam što veću ponudu jer se nebi čudio da dobimo samo 10% uplaćenog. čak mislim da je to realan scenarij. lovu od HTa tj povrat ću ulupat u druge dionice. nema prevelikog smisla davat ikakve ponude ispod 100.000 kn i to ako Vam leže sa strane ili imate od prijatelja ili rodbine posudit na par tjedana. ovo nije IPO za male ulagače.

IPO je najavljen za 3 tjedan 10. mjeseca, treći tjedan je tu, a nema nikakvih vijesti?!! ima neko nekih informacija kad će prospekt, raspon cijene itd.?