Nakon tri desetljeća američkog trijumfalizma nakon pada Berlinskog zida, sad potaknuta sponom Kine i ruskom invazijom na Ukrajinu jača želja za dominacijom Amerike.

Nužno je oživljavanje duh iz doba Bretton Woodsa, kada je globalno gospodarstvo služilo domaćim gospodarskim i socijalnim ciljevima - punoj zaposlenosti, prosperitetu i pravednosti - umjesto obrnuto.

Danas je i u zemljama u razvoju i u naprednim gospodarstvima proizvodnja izgubila sposobnost otvaranja mnogih radnih mjesta zbog automatizacije i drugih inovacija koje štede radnu snagu.

Dolazi svijet natjecanja velikih sila u kojem potraga za nacionalnom sigurnošću, neizvjesnost o motivima protivnika i nepostojanje globalnog provoditelja pravila dovode uglavnom do sukoba, a ne suradnje.

Savijanje luka tehnologije prema potrebama društva, umjesto očekivanja da se društvo prilagodi zahtjevima tehnologije, trebalo bi biti prioritet za napredna gospodarstva koliko i izazov za zemlje u razvoju.

Inflatorni pritisak uglavnom proizlazi iz prolaznog skupa čimbenika, kao što je preraspodjela potrošnje s usluga na robu povezana s pandemijom te lanac opskrbe i drugi poremećaji u proizvodnji.

Radnicima bi pomoglo i povećanja organizacijske moći u odnosu na poslodavce. Joe Biden, predsjednik SAD-a, tvrdi da je smanjenje američke srednje klase posljedica slabljenja sindikata.

Kada je časopis Foreign Affairs nedavno pitao vodeće američke stručnjake je li američka vanjska politika postala previše neprijateljska prema Kini gotovo polovica ispitanika (32 od 68) nije se složila.

Današnji globalni i tehnološki kontekst podrazumijeva da je gospodarski rast moguć samo povećanjem produktivnosti u mikro tvrtkama koje zapošljavaju većinu siromašnih radnika.

Uobičajena fiksacija na automatizaciju može i najpametnije investitore odvesti na krivi put. Primjer je Elon Musk 2016. godine i razvoj Teslina modela 3.