Među katastrofama “jednog velikog lijepog zakona” američkog predsjednika Donalda Trumpa, jedna posebno teško pada političkim ekonomistima. Taj zakon radikalno ukida subvencije za čistu energiju uvedene tijekom administracije predsjednika Joea Bidena prije tri godine.
Mnogi su smatrali da su te subvencije imune na promjenu predsjednika jer su stvorile nova radna mjesta i mogućnosti zarade za tvrtke u tradicionalno republikanskim “crvenim” državama. Koliko god Republikanska stranka pod kontrolom Trumpa bila alergična na zelenu politiku, zdrav je razum govorio: ne bi se usudila oduzeti te prednosti. Ali onda se to dogodilo.
Gdje je zdrav razum pošao po zlu? Znanstvenici koji proučavaju kako se donose političke odluke obično se usredotočuju na ekonomske troškove i prednosti. Oni zaključuju da je vjerojatnije da će biti usvojen zakon koji stvara materijalnu dobit za organizirane, dobro povezane skupine nauštrb difuznih gubitaka za ostatak društva. Mnogi elementi Trumpovog zakona doista su dobro objašnjeni ovim stajalištem: konkretno, on planira dramatičan prijenos prihoda bogatima na štetu siromašnih.
Politički toksičan neuspjeh
Isto tako, zakonodavstvo koje stvara koncentrirane gubitke za moćne ekonomske interese vjerojatno neće puno napredovati. To objašnjava, primjerice, zašto je podizanje cijene ugljika, što je uvjet za borbu protiv klimatskih promjena, ali veliki udarac za interese fosilnih goriva, politički toksičan neuspjeh u SAD-u.
Bidenov program zelene energije, takozvani Zakon o smanjenju inflacije (IRA), osmišljen je kako bi prevladao ovu političku prepreku. Umjesto da maše štapom – oporezivanjem ugljika -ponudio je mrkvu u obliku subvencija za solarnu energiju, vjetroenergiju i druge obnovljive izvore energije. Ovi poticaji nisu samo omogućili Zakon o smanjenju inflacije; očekivalo se da će se pokazati izdržljivima. Razmišljalo se – čak i da republikanci opet dođu na vlast, korisnici subvencija opirali bi se njihovom ukidanju. S vremenom, kako bi zeleni lobiji jačali, možda bi čak i izravan pritisak protiv fosilnih goriva postao politički izvediv.
Te su nade razbijene. Zeleni lobiji pokušali su ublažiti odredbe zakona protivne Zakonu o smanjenju inflacije i uspjeli su odgoditi postupno ukidanje poreznih olakšica za vjetroenergiju i solarnu energiju do sredine 2026. godine. No, iako Zakon o smanjenju inflacije nije u potpunosti ukinut, očekivana zelena tranzicija demokrata sada je u rasulu.
Oni koji se priklanjaju materijalističkoj verziji političke ekonomije pronaći će načine da racionaliziraju taj preokret. Regresivne porezne olakšice za bogate nalagale su da se prihodi pronađu negdje drugdje. Dakle, možda je manje utjecajna interesna skupina žrtvovana za moćniju, ili možda tri godine nisu bile dovoljne da subvencije Zakona o smanjenju inflacije stvore dovoljno snažan lobi u njihovu korist. Kao što je jedan zagovornik rekao: “Nikada nećemo saznati, ali da smo imali još četiri godine da ova ulaganja u proizvodnju zažive, zakonodavcima bi ih bilo puno teže poništiti.”
Ipak, u konačnici ovi izgovori zvuče lažno. Moramo prihvatiti da ideologija ponekad nadmašuje materijalne interese. Nema sumnje da su mnogi republikanski zastupnici glasovali protiv ekonomskih interesa svojih birača. Neki su to učinili jer su se bojali Trumpove odmazde, drugi zato što su uistinu klimatski skeptici i, poput Trumpa, protive se svemu što miriše na zeleni aktivizam. Bez obzira na to, prevladavale su ideje o tome što je važno i kako svijet funkcionira, a ne ekonomski lobiji ili osobni interesi.
Tu imamo širu pouku o političkoj ekonomiji. Narativi mogu biti jednako važni kao i politika interesnih skupina u nailaženju na odjek za program stranke. Sposobnost oblikovanja svjetonazora i ideologija – elita kao i običnih birača – moćno je oružje. Oni koji je imaju mogu uvjeriti ljude da donose odluke za koje se čini da su u sukobu s njihovim ekonomskim interesima.
Velika bitka ideja
Zapravo, same interese, ekonomske ili druge, oblikuju ideje. Da bismo shvatili dobivamo li ili gubimo od određene politike, moramo znati kako će se ta politika odigrati u stvarnom svijetu, kao i što bi se dogodilo da nema te politike. Malo tko među nama ima sposobnost ili sklonost to shvatiti. Ideologije nude prečace do tako složenih procesa donošenja odluka.
Neke od tih ideologija poprimaju oblik priča i narativa o tome kako svijet funkcionira. Primjerice, desničarski političar mogao bi reći “državna intervencija uvijek se obije o glavu” ili “elitna sveučilišta proizvode znanje koje je sebično i nepouzdano”. Drugi se usredotočuju na povećanje istaknutosti različitih vrsta identiteta – etničkih, vjerskih ili političkih. Ovisno o kontekstu, poruka bi mogla biti “imigranti su vaši neprijatelji” ili “demokrati su vaši neprijatelji”.
Važno je napomenuti da se sam koncept “osobnog interesa” oslanja na implicitnu ideju o tome tko je “ja”: tko smo mi, različiti od drugih i koja je naša svrha. Te ideje nisu fiksirane u prirodi ili pri rođenju. Alternativna tradicija u političkoj ekonomiji smatra da interese stvara društvo i da nisu određeni materijalnim okolnostima. Ovisno o tome predstavljamo li se, primjerice, kao “bijeli muškarac”, “radnička klasa” ili “evanđeoski kršćani”, imat ćemo drukčiji pogled na svoje interese. Kao što bi konstruktivisti rekli “interes je ideja”.
U tome je pouka za Trumpove protivnike. Da bi uspjeli, moraju učiniti više od izrade dobro osmišljenih politika koje donose materijalnu korist ciljanim skupinama. Bilo da se radi o borbi protiv klimatskih promjena, promicanju američke nacionalne sigurnosti ili otvaranju dobrih radnih mjesta, oni moraju pobijediti u većoj bitci ideja, posebno ideja koje oblikuju razumijevanje birača o tome tko su i gdje su njihovi interesi. Demokrati prije svega moraju prepoznati da su narativi i identiteti koje su donedavno promicali zanemarili mnoge obične Amerikance, baš kao i ekonomske politike prije Bidena koje su doprinijele usponu Trumpa.
© Project Syndicate 2025.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu