Uspostava modernog i efikasnog sustava gospodarenja otpadom jedna je od najzahtjevnijih obveza koje je Hrvatska preuzela ulaskom u Europsku uniju.
Poslovni dnevnik upravo je zato organizirao jednodnevnu konferenciju "Gospodarenje otpadom/Waste expo 2014." 12. ožujka. Konferencija je zamišljena kao cjelodnevni program prožet konstruktivnim panel raspravama i stručnim prezentacijama, a želja je da postane tradicionalno mjesto susreta i razgovora predstavnika izvršnih i lokalnih vlasti, servisnih kompanija, projektnih developera, financijskih institucija i proizvođača industrijske opreme.
Izvještaje s konferencije možete pratiti na portalu Poslovni.hr.
„Tržišna vrijednost neiskorištenih sirovina koje u 10 godina zakopamo u zemlju iznosi pet milijardi kuna. Zamislite koliko bi svaka ta milijarda mogla otvoriti novih radnih mjesta. Upravo je to čisti dokaz da učinkovito gospodarenje otpadom predstavlja ogroman potencijal za razvoj i gospodarski rast“, poručio je Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode otvarajući konferenciju „Gospodarenje otpadom“ koju organizira Poslovni dnevnik. U 2013. godini, dodao je, na odlagalištima je završilo čak 1,7 milijuna tona otpada, no uvođenjem cirkularnog sustava gospodarenja otpadom te primjenom direktiva EU vezanih za otpad ta bi količina do 2017. mogla biti umanjena na 800.000 tona, a količina recikliranog otpada do 2020. bi se povećala na 50 posto.
Brojke koje je Zmajlović iznio u dupkom punoj dvorani Hypo centra, gdje su se okupili mahom čelnici tvrtki povezanih s djelatnošću gospodarenja otpadom te predstavnici lokalnih samouprava, svjedoče upravo o onome što se iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode često naglašava – kako gospodarenje otpadom nije samo ekološko, nego prvenstveno gospodarsko pitanje. Prije svega jer bi se efikasnijim gospodarenjem otpadom te primjenom svih zakona o otpadu u nekoliko narednih godina u Hrvatskoj otvorilo šest tisuća novih radnih mjesta direktno povezanih s gospodarenjem otpadom. Računajući i druge sektore koje sudjeluju u tom procesu broj bio i veći.
Cilj Ministarstva je do 2018. postepeno smanjiti količinu otpada koji odlažemo na odlagališta. Jedini način da se to učini su kvalitetni centri za gospodarenje otpadom u kojima se otpad obrađuje te izdvajanje što više otpada u primarnoj selekciji. Zmajlović je napomenuo da će prilikom uvođenja primarne selekcije zasigurno doći do problema. Jedan od njih mogao bi se pojaviti kod višestambenih objekata i načina na koji će se stanari dogovarati o razvrstavanju otpada i njegovoj kontroli. No u primjeni novih direktiva više se nema što čekati, istaknuo je.
„U implementaciji novog sustava biti će izazova u svakom gradu i općini, no zbog negativnih ili loših primjera ne možemo rušiti model i nemamo pravo stajati u mjestu. Deset godina ne radimo prvi korak, jer uvijek nađemo neki negativni primjer i razlog“, istaknuo je Zmajlović dodajući da je gospodarenje otpadom jedna od ključnih tema za ovu Vladu, državu i društvo u cjelini.
„Gospodarenje otpadom je pitanje stvaranja i otvaranja novih radnih mjesta, pitanje racionalnog gospodarenja sirovinom i resursima koji su vlasništvo svih nas. To je, u konačnici pitanje kvalitete života. Zato moramo biti dobar gospodar, moramo prestati zakopavati vrijedne sirovine na odlagališta i u sljedećih nekoliko godina udvostručiti broj radnih mjesta. Tvrtkama koje posluju sa sirovinama i otpadom moramo omogućiti da povećaju broj zaposlenih i omogućiti im da investiraju. Želimo omogućiti čist, siguran i lijep okoliš svima nama i našoj djeci“, zaključio je Zmajlović.
Važnost ekonomskog aspekta gospodarenja otpadom prepoznao je i Poslovni dnevnik koji će kroz cjelogodišnji projekt "Gospodarenje otpadom" cijele godine aktivno pratiti sva događaja vezana uz ovu djelatnost.
Ideja je da na jednom mjestu okupimo sve uključene u ovaj sektor, od državne i lokalne samouprave, poslovne javnosti, developera, proizvođača opreme do financijskih institucija. Osim konferencije, Poslovni će dnevnik, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost mjesečno izdavati i bilten namijenjen ovoj djelatnosti", najavio je Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika.
Poslovni dnevnik ususret konferenciji objavio je čitav niz uvodnih članaka i intervjua koje možete pročitati u nastavku:
- Intervju s ministrom zaštite okoliša i prirode Mihaelom Zmajlovićem: Dosta je bježanja od problema i zakopavanja smeća pod zemlju
Hrvatska još čeka ulazak u klub onih koji znaju gospodariti otpadom
Potrebno je promijeniti svijest građana jer otpad nije smeće
Strah javnosti od spalionica smeća ustvari je tek strah od nepoznatog
Povećanjem količine recikliranog otpada i Hrvatska bi uštedjela milijarde
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kolika je trzisna vrijednost stotina tisuca mladih i neiskoristenih ljudi koje je ova politika zakopala na burzi rada?
Partija ne poznaje tržišnu vrijednost ljudi jer se ljudi ne biraju po kvaliteti nego podobnosti. Kad je čovjek/radnik kao osnova napretka bačen u kut ne može niti išta drugo ići u dobrom smjeru.
Kolika je trzisna vrijednost stotina tisuca mladih i neiskoristenih ljudi koje je ova politika zakopala na burzi rada?
parole kao iz staljinitičkih pedesetih s tek pokojim modificiranim terminom: “široka društvena akcija” “aktivno uključiti partiju i centralni komitet”.
pogotovo je jadno vidjeti mlade ljude kako uzvikuju povampirene i ofucane parole koje su meni izgledale beznadno zastarjele i smiješne kad sam bio dvostruko mlađi od njih.
da bi se uveo “sustav iskorištavanja sirovina”, potrebno je prvo da se zemlja vrati u društvo civiliziranih i industrijskih zemalja, a za to je potrebno potpuno rasturiti marksistički pravosudni sustav i postaviti osnove pravne države, a što opet nije moguće dok se zagriženi marksisti ne potjeraju iz državne službe.
doista mi nije jasno kako itko može fantazirati po ovakvim skupovima, kad i najpovršniji pogled na hrvatsku realnost pokazuje da se to NIŠTA ne isplati raditi, pa tako ni gospodariti otpadom.
ako profit drastično pada čak i bogomdanim telekomima, tko bi se drugi uopće mogao nadati profitabilnom poslovanju.
Uključite se u raspravu