Eurostat je nedavno objavio podatke o ukupnim državnim prihodima i rashodima u zemljama članicama Europske unije u razdoblju od 2018. do 2021. godine. Budući da su izraženi kao postotak BDP-a, podaci omogućuju usporedbe različitih stanja istih geografskih područja tijekom vremena te različitih zemalja članica u istoj godini.

Podaci o rashodima pokazuju da su državni izdaci u prošloj godini bili još uvijek pod utjecajem izvanrednih okolnosti povezanih s pandemijom. U Europskoj uniji kao cjelini državni su rashodi u 2021. godini iznosili 51,6 posto BDP-a, što je manje nego u 2020. godini (53% BDP-a), ali još uvijek znatno više nego u pretkriznoj 2019. godini (46,5% BDP-a).

Za razliku od rashoda, državni su prihodi bili prilično stabilni tijekom promatranog razdoblja. Njihov je relativan iznos za Europsku uniju kao cjelinu u 2021. godini (46,9% BDP-a) bio samo malo veći nego u 2019. godini (46% BDP-a).

Posebno su zanimljivi podaci o državnim prihodima po zemljama članicama. Udio prihoda u BDP-u u 2021. godini kretao se u rasponu od 32,8 posto u Rumunjskoj i 37,6 posto u Latviji do 52,4 posto u Finskoj i 52,8 posto u Francuskoj. Iz usporedbe je isključena Irska zbog utjecaja na njezin BDP multinacionalnih kompanija koje su registrirane u toj zemlji.

Prethodno navedeni podaci pokazuju da bogatije zemlje obično imaju veći udio državnih prihoda u BDP-u. Stoga treba uspoređivati zemlje koje su na sličnoj razini gospodarske razvijenosti.

Tako Hrvatsku, na primjer, treba uspoređivati s Mađarskom, Slovačkom i Češkom. U Hrvatskoj su u 2021. godini državni prihodi iznosili 46,4 posto BDP-a, dok je Mađarskoj vrijednost tog pokazatelja bila 41,1 posto, u Slovačkoj 40,7 posto, a u Češkoj 40,5 posto. U Hrvatskoj su, dakle, državni prihodi bili daleko veći nego u usporedivim zemljama.

Utjecaj na realne plaće
Navedeni poredak po relativnom opsegu državnih prihoda nije se pojavio samo u 2021. godini. U 2018. godini, na primjer, vrijednost spomenutog pokazatelja za Hrvatsku iznosila je 45,5 posto, za Mađarsku 44 posto, za Češku 41,5 posto, a za Slovačku 38,8 posto.

Glavninu ukupnih državnih prihoda čine prihodi od poreza i doprinosa. Nažalost, usporedivi podaci o prihodima od poreza i doprinosa u 2021. godini još nisu dostupni.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Što se tiče razdoblja od 2018. do 2020. godine, Eurostatovi izračuni pokazuju da se Hrvatska po udjelu poreza i doprinosa u BDP-u nalazila iznad spomenutih zemalja. Tako je u 2019. godini, na primjer, taj udio u Hrvatskoj iznosio 37,8 posto, u Mađarskoj 36,5 posto, u Češkoj 36 posto, a u Slovačkoj 34,6 posto.

Premda nedostaju podaci za 2021. godinu, može se pretpostaviti da je Hrvatska još uvijek jedna od novih članica EU-a s najvećim poreznim opterećenjem. U Hrvatskoj, dakle, vjerojatno postoji fiskalni prostor za porezno rasterećenje.

U Hrvatskoj se trenutačno raspravlja o tome koje bi poreze ili doprinose trebalo smanjiti. U takvim se razmatranjima treba voditi načelom najveće nacionalne gospodarske koristi.

Budući da je niz komparativnih empirijskih istraživanja u svijetu pokazao kako je ekonomski najštetniji porez na dobit ili dohodak tvrtki, njegovo smanjivanje ili ukidanje imalo bi najveći pozitivan gospodarski učinak.

Ukidanje poreza na dobit stimuliralo bi formiranje novih tvrtki te posebno investicije i inovacije. Svaki od navedenih čimbenika snažno bi djelovao na produktivnost rada, a time i na realne plaće radnika.

Neke su europske zemlje otišle prilično daleko u smanjivanju efektivnog poreza na dobit. Tako je u 2020. godini Mađarska imala prihod od poreza na dobit od 1,2 posto BDP-a, a Latvija od samo 0,7 posto. Za usporedbu, u Hrvatskoj je taj pokazatelj iznosio 2,3 posto, u Slovačkoj 3 posto, a u Češkoj 3,1 posto.

Politika smanjivanja poreza na dobit u spomenutim je zemljama već donijela prve plodove. Mađarska je postala članica Europske unije s najvećim ulaganjima u strojeve i opremu u iznosu od 10,1 posto BDP-a u 2021. godini. Druga je na ljestvici Latvija sa 9,5 posto BDP-a te s jasnim trendom porasta vrijednosti tog pokazatelja.

Češka i Slovačka bile su prije nekoliko godina vodeće zemlje u pogledu relativnog opsega ulaganja u strojeve i opremu, ali zatim je došlo do njegova značajnog smanjenja. Udio ulaganja u takvu imovinu u BDP-u pao je u Češkoj sa 10,7 posto u 2019. godini na 9,1 posto u 2021. godini, a u Slovačkoj sa 10 posto na samo 7,6 posto.

Kako prestići Mađarsku?
Što se tiče Hrvatske, opseg ulaganja u strojeve i opremu u prethodne tri godine stoji na razini od 8,1 posto BDP-a. Riječ je o procjenama koje će vjerojatno biti revidirane.

Ako Hrvatska želi znatno povećati ulaganja u strojeve i opremu te u tom pogledu dostići ili čak prestići spomenute zemlje, posebno Mađarsku, onda treba ukinuti porez na dobit tvrtki koje imaju godišnji prihod manji od 750 milijuna eura. Navedeno ograničenje dio je međunarodnog usklađivanja porezne politike u cilju uklanjanja takozvanih poreznih oaza.

* Članak odražava autorova osobna gledišta koje se ne smiju smatrati službenim stajalištima institucije u kojoj radi.