Eurostatov pokušaj objašnjenja razlike prosječne plaće muškaraca i žena uzeo je u obzir neka obilježja osoba, radnih mjesta i poslodavaca. Utvrđeno je da su ženske plaće od muških manje 11,2-14,4 posto.

Ozbiljna ekonomska kriza donijet će, kao i svaki puta do sada, teške socijalne posljedice, milijuni ljudi ostat će bez posla. Ponovno će se pojaviti masovna nezaposlenost.

U situaciji kad državni izdaci u razvijenim članicama EU dosežu goleme razmjere, a u nekima se približavaju i polovini BDP-a, traženje dodatnih izvora prihoda političkih elita krajnje je sporan.

Neophodno je donijeti radikalne mjere u ekonomskoj politici, posebno u pogledu poreza i regulacije tržišta rada, koje će snažno utjecati na produktivnost rada, a time i na razinu realnih plaća.

Plaćanje školarine znatno bi smanjilo obrazovanje za suficitarna zanimanja.

Ako Hrvatska želi znatno povećati ulaganja u strojeve i opremu onda treba ukinuti porez na dobit tvrtkama koje imaju godišnji prihod manji od 750 milijuna eura.

Regulacija otkaza nije jedini oblik državne intervencije u radne odnose koji koristi jednoj skupini radnika, a nanosi štetu drugoj. Isto vrijedi i za regulaciju pregovaranja o plaćama i radnim uvjetima.

Da bi dostigle razinu plaća u zapadnim zemljama moraju poticati poduzetništvo, investicije i inovacije putem ukidanja poreza na dobit malih i srednjih tvrtki te nagrađivati studiranje tehničkih disciplina.

Dohodovne razlike nisu negativna pojava jer odražavaju nagrađivanje produktivnih aktivnosti.

Prošlost obiluje primjerima gospodarskih kriza, popraćenih masovnom nezaposlenošću, koje su izazvali ili produbili čelnici središnjih banaka pretjeranim podizanjem kamatnih stopa.