Ne piše nigdje da će ovih 200 milijuna ući sa štancom novih dionica. Piše da su dužni uložiti u objekte i infrastrukturu i to za ovu količinu dionica koja se spominje. Mogla je država reći i da trži 393,9 milijuna za te dionice bez ikakvih dodatnih obaveza kupcu. Ovako će kupac proći jeftinije na dionicama, ali je obavezan unaprijediti nekretnine i uslugu. Njemu bolje. A i državi, ak ta firma sa tih uloženih 200 milijuna bolje profunkcionira, zaposli ljude, plaća porez …
[/quote]

Bolje se nemojte baviti burzom kada ne znate osnovne stvari. Nego kako bi novi vlasnik dokapitalizirao tvrtku za još 200 milijuna kuna nego izdavanjem novih dionica??
Što mislite da država traži od novog vlasnika, unos prava ?

lp
[/quote]

Evo ti plavi, čitaj. Uči. Nove dionice samo ako več nema ovih 200 milijuna kuna, a ne želi se zaduživati i ne želi dizati kredit. A pretpostavlja se da ima tih 200 milijuna, ak ulazi u ovu priču. Ne mora izdavanjem nove emisije dionica prikupljati tih 200 milijuna. Dokapitalizacija nije nužno izdavanje nove emisije dionica. Barem ne po ovom što piše u ovom članku.

https://burza.com.hr/portal/dokapitalizacija-i-javna-ponuda-za-preuzimanje-dionickog-drustva/159

“Podsjetimo se i razjasnimo i pojam dokapitalizacije. Dakle, radi povećanja opsega posla, proširivanja smještajnih kapaciteta, nabavke nove opreme, uređivanja hotela, ostale infrastrukture, itd., a u slučaju da se želi izbjeći zaduživanje i uzimanje kredita, nabavka kapitala vlasničkog tipa ide povećanjem broja dionica i njihovim širenjem na nove ulagače. Tada se izdavanjem novih dionica nabavlja novi kapital, povećava temeljni kapital-glavnica društva, a novim ulagačima izdaje nova emisija dionica[/i]”

Znači dokapitalizacija izdavanjem novih dionica samo ako nemaju osiguranih ovih 200 milijuna kuna što im je uopće uvijet da kupe po 5,58 kuna. Ak će tih 200 milijuna morati tek prikupljati, onda nek izdaju novu emisiju dionica.

Postoji sumnja da aktualni predsjednik Uprave društva nije vodio poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima, i da je time naštetio interesima društva, stakeholdera, radnika stečajnih i razlučnih vjerovnika, odnosno malih dioničara na slijedeći način:

I. Postupanje Uprave društva dovelo je do odgode početka privatizacije tvrtke za nekoiko godina zbog mnogih neriješenih imovinsko-pravnih sporova koje je pokrenula stečajna upraviteljica Jadrana d.d. u stečaju Marija Ružić sredinom 2012., a tužbu protiv 100-njak radnika razlučnih vjerovnika pokrenula je angažiranjem više od 20 odvjetnika iz Rijeke bez suglasnosti odbora vjerovnika Jadrana d.d. u stečaju. Iako je Vlada RH Zorana Milanovića još na svojoj 37sjednici održanoj 05.07.2012. naložila stečajnoj upraviteljici Jadrana d.d. u stečaju Mariji Ružić da riješi sudske sporove s 60-tak radnika razlučnih vjerovnika žurno sudskim nagodbama, da bi tvrtka mogla što prije u privatizaciju, stečajna upraviteljica tu preporuka nije poštovala i izvršila.
Nakon izlaska iz stečaja Jadrana d.d. predsjednik Uprave Jadrana d.d. je nastavio voditi te skupe, nepotrebne i dugotrajne sudske sporove s radnicima razlučnim vjerovnicima, koje Jadran d.d. gubi na svim sudskim instancama, a ukupni sudski i odvjetnički troškovi Jadrana d.d. se od 2010. do danas procjenjuju na najmanje 4 mil. kn, što približno odgovara iznosu duga prema preostalih 40-tak radnika razlučnih vjerovnika. U tijeku je i ovršna prodaja nekoliko vrijednih objekata Jadrana d.d. ( objekt HAK kod hotela Ad Turres i Hotel Kaštel ), čija vrijednost višestruko nadmašuje vrijednost upisanih hipoteka radnika razlučnih vjerovnika. Istovremeno troškovi za intelektualne usluge Jadrana d.d. ( u kojima dobar dio čine odvjetnički i sudski troškovi sporova s radnicima vjerovnicima, i razni konzultanti koji su radili nekoliko modela privatizacije tvrtke ) rastu iz godine u godinu, tako da su iznosili u 2014. godini 885.889 kn, u 2015.godini 622.212 kn, u 2016. 1.858.132 kn, a u prvih 6 mjeseci 2017. Iznose oko 1.67 mil kn, dok se obaveze prema preostlih 40-tak radnika razlučnih vjerovnika procjenjuju na oko 4-5 mil kn.

Posljednji zajednički sastanak Uprave Jadrana d.d. s predstavnicima UVBRIMD JADRAN i punomoćenikom radnika, održan je 05.09.2016. godine i na njemu je UVBRIMD JADRAN predložio Upravi društva model nagodbe s isplatom 60-tak radnika razlučnih vjerovnika 80% u novcu i 20% u dionicama tvrtke. Uprava tvrtke je preuzela obavezu da nakon sastanka napravi simulacije izračuna prema ponuđenim varijantama isplate od strane punomoćenika radnika razlučnih vjerovnika, koju do danas nije ispunila, a o svemu tome postoji pisana Promemorija sa zajedničkog sastanka. Pretpostavka je da ukupni dug prema preostalih 40-tak radnika razlučnih vjerovnika protiv kojih Jadran dd gubi sudske sporove na svim instancama iznosi oko 4-5 milijuna kuna. UVBRIMD JADRAN je ispunio svoju obavezu s predmetnog sastanka i poslao je Upravi Društva Dopis u kojoj daje podršku drugačijem načinu namirenja radnika s kojima je Jadran d.d. u sudskom sporu, a koji ne mora biti jednak po financijskim učincima načinu na koji su namireni radnici, stečajni vjerovnici prema uvjetima iz Stečajnog plana Jadran dd iz 2013. godine. U nekoliko presuda Trgovačkog suda u Rijeci u korist radnika, suci su presudili da niti predsjednik Uprave društva, niti bivša stečajna upraviteljica Marija Ružić nemaju aktivnu legitimaciju da vode sudske sporove protiv radnika razlučnih vjerovnika, jer je to trebalo pisati u Rješenju o potvrdi stečajnog plana od 16.09.2013. godine. U Presudi Visokog Trgovačkog suda RH u Zagrebu 64. Pž-3752/15-3 od 27.05.2015. potpisanoj od predsjednice vijeća Alice Pelicarić stoji strani 3. stoji mišljenje o osnovanosti tužbe stečajne upraviteljice Marije Ružić protiv radnika razlučnih vjerovnika:

“…Tuženici su u odgovoru na žalbu osporili tužiteljeve navode istaknuvši da je cilj svakog pobijanja s obzirom na pravne posljedice koje trebaju nastupiti tim pobijanjem da se u stečajnu masu vrati ono što je pobijanom pravnom radnjom izašlo iz nje. Kako je u konkretnom slučaju stečajni plan već predvidio, odnosno namirio sve vjerovnike pa bi stjecanjem bilo koje dodatne stvari odnosno prava za tužitelja koji više nije u stečaju, a mimo stečajnog plana, došlo do situacije da ta stvar pripadne samom tom društvu, a ne bi mogla biti raspodijeljena stečajnim vjerovnicima. Navedeno bi bilo suprotno smislu vođenja stečajnog postupka i samom stečajnom planu…Žalba nije osnovana.”

U presudi i rješenju Trgovačkog suda u Rijeci, Posl. Br. 11 P-1207/2012-107 od dana 19.12.2014.g. potpisanoj od sutkinje Željke Štrk-Vozila stoji na stranici 13.:

“…Nije osnovana tvrdnja tužitelja da bi Uprava društva bila ovlaštena nastaviti voditi parnice za pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika. Naime, takvo ovlaštenje istoj nije dano odredbama Stečajnog zakona, već je to ovlaštenje dano isključivo stečajnom upravitelju, odredbom članka 255. St.3. SZ-a, i to samo uz uvjet da je tako predviđeno u rješenju o potvrdi stečajnog plana. Ovdje se napominje da prema odedbama Stečajnog zakona u svim fazama postupka ovlaštenje za vođenje postupka za pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika uvijek ima isključivo stečajni upravitelj. U tijeku stečajnog postupka, to njegovo ovlaštenje proizlazi iz odredbe članka 141. Stavak 1 . SZ-a, nakon zaključenja stečajnog postupka nakon završne diobe, to ovlaštenje mu je dano odredbom članka 199. Stavak 1. SZ-a, a u slučaju zaključenja stečajnog postupka, uslijed obustave zobg nedostatnosti stečajne mase, to ovlaštenje mu je dano odredbom članka 203. Stavak 4. SZ-a.
Iz navedenog slijedi da je parnice radi prikupljanja imovine koja ulazi u stečajnu masu ovlašten voditi stečajni upravitelj, i to samo za vrijeme dok stečajna masa egzistira. Iz navedenog dalje slijedi da tužitelj nije ovlašten, odnosno aktivno legitimiran voditi ovu parnicu, i to niti u konkretnoj situaciji kada to u njegovo ime čini njegova uprava, niti bi to bio u situaciji da to u njegovo ime čini stečajni upravitelj, budući stečajnom upravitelju to ovlaštenje nije dano rješenjem o potvrdi stečajnog plana…”

Znači jeftino prodaju 😂, hmmmm uložili su koliko u modernizaciju? 120 mil kn? Sad prodaju za manje od 200?? za 70-80 mil. Kn zarade prodaju jedno podrucje koje moze biti biser…

Iako ne kužim zašto se prodaje? Šta nebi bilo bi logičnije da nađu strateškog partnera za dokapitalizaciju i daju mu 50-60% vlasništva i upravljanja, a drzavno vlasnistvo stave u mirovinski fond, da imaju budući umirovljanici

Znači jeftino prodaju 😂, hmmmm uložili su koliko u modernizaciju? 120 mil kn? Sad prodaju za manje od 200?? za 70-80 mil. Kn zarade prodaju jedno podrucje koje moze biti biser…

Iako ne kužim zašto se prodaje? Šta nebi bilo bi logičnije da nađu strateškog partnera za dokapitalizaciju i daju mu 50-60% vlasništva i upravljanja, a drzavno vlasnistvo stave u mirovinski fond, da imaju budući umirovljanici
[/quote]

Ti vidi mi se ništa ne kužiš, a s brojevima si očito na “vi”. Savršen primjer za zgubiti novce.

Jel znaš uopće koliko je trenutna tržišna kapitalizacija firme?

Uvjeti prodaje državnog udjela su 5.58 + 200 mil kn ulaganja.Stigla su dakle 22 pisma namjere tj. ponude za kupnju. Od njih 22 prioritet će imat naravno oni koji ponude više od tih 5.58 a isto tako i oni koji imaju već osiguranih 200 mil kn. Da se radi o par zainteresiranih onda bi mogli bit skeptični ali obzirom na ponudu ni ne sumnjam da će Jadran imat uskoro novog vlasnika. Također je poznato da su sve firme koje se bave sličnim turističkim dijelatnostima i prošle sličan put od stečaja do ulaska novog privatnog vlasnika doživjele kontinuirani rast cijena svojih dionica. Tako će bit i sa Jadranom nakon skorašnje prodaje bez obzira na sadašnju cijenu ili nakon 15.01. kada se otvaraju ponude.

@bugs
Jel ti znaš uopće tko to po burzi prodaje 🙂

Sudeći prema iznosima transakcija uglavnom do 10.000 kn , a branitelji su dobili po 2000 dionica nominalne
vrijednosti 10 kn, čini mi se da su prvi startali neki od 1000 branitelja, dio radnika koji imaju u prosjeku do 10.000
dionica, dok je dio radnika malih dioničara nakon 22 godine čekanja vjerojatno dao nalog za prodaju po 10 kn. Oni
mlađi i optimističniji čekaju novog vlasnika 15.01.2018. i nadaju se da će proći kao mali dioničari Imperiala dd Rab
nakon privatizacije od strane VALAMARA i AZ mirovinskog fonda kada je cijena dionice skočila preko 60%…

Benchmarking je projekt Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Razvoj ovog projekta započinje uspješnom implementacijom Benchmarkinga hrvatskog hotelijerstva (Hotel Benchmarking), koji se u 2014. godini proširuje na kampove, odnosno 2015. godine na inicijativu Hrvatske gospodarske komore na područje marina, hostela te lječilišta i specijalnih bolnica.

Benchmarking hotela odnosno Benchmarking hrvatskog hotelijerstva (BHH) je projekt za praćenje poslovanja hrvatskih hotela, koji omogućuje usporedbu internih rezultata po istovjetnim kriterijima, uvažavajući međunarodne standarde izvješćivanja u hotelijerstvu, suvremene koncepte upravljanja te iskustva najbolje prakse. Projektnu ideju o Benchmarkingu hrvatskog hotelijerstva (BHH) Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu razvija posljednje četiri godine. U suradnji s Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske i Istra informatičkim inženjeringom Fakultet razvija metodološki okvir te ga testno primjenjuje na manjem uzorku hotela. Značaj ove ideje prepoznale su i institucije EU te je u razdoblju od 2013. do 2015. godine financiran kroz Operativni program Europske teritorijalne suradnje Slovenija – Hrvatska u okviru kojeg je implementiran u pojedinim hotelima u Hrvatskoj i Sloveniji. Danas u ovom projektu sudjeluje preko 80 hotela u Hrvatskoj.

http://www.hotel-benchmarking.com/index.php

http://www.hotel-benchmarking.com/uploads/17505-benchmarking—godisnji-izvjestaj-2016-hoteli.pdf

Benchmarking lječilišta i specijalnih bolnica je projekt Fakulteta za menadžment u turizmu i
ugostiteljstvu Opatija koji se već treću godinu realizira u suradnji sa nositeljima zdravstvenoturističke
ponude, te uz veliku pomoć i podršku Hrvatske gospodarske komore (HGK),
Sektora za turizam – Zajednice zdravstvenoga turizma. Projekt „Benchmarking lječilišta i
specijalnih bolnica“ razvijen je 2014. godine, a slijedom dugogodišnjeg pozitivnog iskustva
stečenog provođenjem projekta „Benchmarking hrvatskog hotelijerstva“ (BHH).
Istraživanje je započelo 2014. godine.

http://www.hotel-benchmarking.com/uploads/83517-2016-poslovanje-ljecilista-i-sb-u-2016-godini-final.pdf

Kombinacijom akivnog odmora i zdravstvenog turizma u destinaciji Crikvenica moguće je postići popunjenost
hotela iznad Hrvatskog prosjeka, zbog položajne i klimatske rente destinacije koja je još 1905. proglašena
klimatskim lječilištem. Hotel Mediteran uz specijalnu bolnicu Thallassotherapia Crikvenica je otvoren 300 dana
godišnje i spojen je toplim hodnikom s Thallassotherapiom, čiji smještajni dio je dobro popunjen 8 mjeseci
na godinu…

http://www.novilist.hr/novilist_public/layout/set/print/Vijesti/Regija/node_1589/Crikvenicki-hotel-Mediteran-dokaz-da-se-moze-raditi-i-tristo-dana-u-godini

http://www.thalasso-ck.hr/home.asp?language=hr&akcija=gohome&id=0

imam neku sicu dionica i mislim da ovdje jos igri nije kraj. posebno u ponedeljak. i vjerujem da ide preko 10 kuna opet. a sto je fer cijena, u to nebi ulazio. ako drzava trazi 5,5 onda iznad 6,5 nebi trebala biti fer. ali.

Ja mislim da neće biti vise od dvije obvezujuće ponude. Tih 22 ti je raspitivanje oko uvjeta i pregled dokumentacije. Na Maestralima ti je bilo 40 pisama namjere, a samo je jedna ponuda pristigla kao obvezujuća ako se ne varam. Nije to tako malo novaca. 194 + 200 milijuna kuna dokapa i vjerojatno još cijena za preuzimanje ostatka dionica ako postoji obveza. Govorimo o ukupno nešto manje od pola milijarde kuna.

Ovo gore oko kvadrata i cijena kvadrata ne bih komentirao. Po tome Hrvatska vrijedi stotine milijardi eura koliko atraktivnih kvadrata ima, a svi znamo da je godišnji BDP koji je mjera proizvedenih dobara i usluga cca 350-360 milijardi kuna po tekućim cijenama. Želim reci, ne vrednuje se društvo isključivo imovinski nego preko poslovanja odnosno profitne snage. JDRN ima za svoju imovinu koja je očito zbog stečaja knjigovodstveno velika (nema vise velikih dugova), relativno male poslovne odnosno prihode od prodaje. Svega 83 odnosno 67 milijuna kuna (2016), otuda je jasno da ne možeš društvo sa takvim prihodima vrednovati, u ovakvom stanju 10 ili 20 godišnjih prihoda već maksimalno 4-5 i to s uracunatom premijom za većinski paket. Za usporedbu, omjer trzisne kapitalizacije i prihoda od prodaje za vodeća hrvatska turistička društva, kao sto su RIVP, PLAG i MAIS redom iznosi 3,11; 4.00; 2,90. Otuda je jasno da za JDRN isti omjer ne može biti 7, 10 ili 15. Da ne ulazimo sad u druge parametre vrednovanja…

Bla, bla , da je ovdje nominala 1000 kuna i da je dzava trazila 585 kuna, dionica ne bi dotaknila 585, ovdje je sreca ili nesreca da je drzava trazila 5.85 pa se dogodilo to sto se dogodilo, a sto ako natjecaj ne prodje, a ima sanse da ne, koliko se puta HMST prodavao, gdje ce onda na 4 ili 24?

RIVP/KORF peti put za redom dionica godine

BY NBAKIC ON 11.12.2016.
Dionica godine u izboru na Zagrebačkoj burzi je opet RIVP, ovdje. Kažem 5. put, jer je to zapravo reinkarnacija KORF koji je bio tri puta za redom, a RIVP je nastao spajanjem VLHO, KORF, RIVP gdje je KORF bila dominanta ulagačka priča. Pa zašto je RIVP/KORF već peti put dionica godine? Ne znam razloge svakoga od glasača, ali ovo su moji razlozi kao dioničara RIVP:

1. Brutalan porast cijene. Ako pogledamo u kontinutitetu da ste imali dionice KORF (koje su kasnije u omjeru 1:12,8 zamijenjene za dionice RIVP), od polovice 2010. biste zajedno s dividendom ostvarilo preko 1400% prinosa, tj. imali biste 15 puta više.

2. Izrazito povećanje transparentnosti, što možete vidjeti u izvještajima ovdje (na engleskom!).

3. izrazito povećenja likvidnosti, pogledajte recimo grafikon u Je li KORF ‘novi HT’ za ZSE?

4. Odlična dividenda.

RIVP/KORF peti put za redom dionica godine

Stvarno bi bilo dobro da 15.01.2018. obvezujuću ponudu za kupnju Jadrana d.d. preda VALAMAR
samostalno ili zajedno s nekim mirovinskim fondom…

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/turisticke-brojke-nadmasuju-rekorde-pogledajte-tko-bere-vrhnje-na-jadranskoj-obali-20170801/print

Ne mogu vjerovati što se sve na ovom forumu može pročitati, krenimo redom:

@ trial
Smiješno mi je ovo što pišete da dokapitalizacijom ne moraju biti izdane nove dionice. Jako je puno bilo dokapitalizacija na ZSE pa mi nađite bar jednu dokapitalizaciju bez izdanih novih dionica, tko bi uopće bio lud to napraviti. Morate samo upotrijebiti logiku, kupcu koji odluči kupiti JADR je u velikom interesu izvršiti dokapitalizaciju izdavanjem novih dionica jer na taj naćin povećava svoj udio u firmi a smanjuje udio drugih, a i u budućnosti kod prodaje firme ili kod isplata dividende će imate puno veći iznos na računu. Ljudi samo logički razmislite što bi vi napravili da ste kupac i sve će vam biti jasno.

@ Discovery
Ovo što pišete za Valamar i Imperial nije istina, cijena je otišla na 800 kn tek kad je objavljeno da je Valamar dao obvezujuću ponudu od 800 i nešto kuna, do tada je cijena bila malo veća od 500 kn, jer su ljudi mislili da nitko neće dati obvezujuću ponudu. Početna cijena koju je tražio CERP je bila nešto iznad 800 kuna i na toliko je i narasla nakon objave za Valamar.
Pa Valamar je sada dao obvezujuću ponudu za hotele Makarska po 270,00 kn pa pogledajte po koliko se danas trže – isto po 270,00 i ne vidim baš da je neka velika gužva na kupnji , preuzeo je hotele Imperijal po 800 i nešto kuna a toliko su i danas, za Hotele Maestral je došla obvezujuća ponuda od 320 kn pa po koliko se danas trguje – po 310. Adris je CROS koji je tada bio u rasulu kupio po 7400 kn a sada kad odlično posluje je 5200 kn. I sada Vi govorite da će cijena JDRN po objavi da se netko javio narasti, zašto????? Gdje vam je uporište za takvo očekivanje?

Ajmo se malo poigrati: netko na primjer da obvezujuću ponudu po 6,00 kn (10% više od početne cijene). Morate znati da radnici i branitelji imaju oko 50 milijuna kuna u dionicama, i neka samo trećina od njih želi prodati dionice – to je oko 16 milijuna kuna. E sada dolazimo do onoga bitnog, ako će tada cijena na burzi biti iznad 6 kn oni se neće javiti na javnu ponudu novog kupca po 6 kn nego će sve svoje dionice prodavati na burzi sve dok je cijena na burzi veća od 6 kn, pa tko će onda kupiti te dionice u vrijednosti 16 milijuna kuna? Znači cijena će padati sve dok ne dođe ispod cijene koja je u ponudi za preuzimanje, pritisak na prodaji će biti velik a kupnja slaba sve do par posto ispod cijene u ponudi za preuzimanje.

Cijeli JDRN sa dokapitalizacijom će vrijediti oko 500 milijuna kuna a prihodi su mu oko 80 milijuna kuna, pa kolika bi mu trebala biti dobit da opravda toliku vrijednost?

Ljudi mislite svojom glavom i ne dajte da vas koje kakvi „stručnjaci“ na forumu sanjkaju koje kakvim pričama koje nemaju nikakve veze ni s logikom ni s istinom.

Lp