Tandemu ključnih dioničara Kraša, Mesnoj industriji Braća Pivac i ESOP-u burzovna je ofenziva srpskog poduzetnika Nebojša Šaranovica poremetila ritam i planove, pa i oko tajminga najave ponude za preuzimanje. Istodobno je za brokere i burzovne igrače donijela dugo priželjkivano razbijanje kolotečine slabolikvidnog tržišta dionica.

Od 5. rujna, tj. početka niza višemilijunskih dnevnih prometa, do kraja prošlog tjedna promet Krašem premašio je 205 milijuna kuna, uz protrgovanih 280.900 komada ili gotovo 19% ukupnog broja izdanih dionica. Računa se da je Šaranović dosad potrošio (ugrubo) 130 milijuna kuna. Osim što toj ofenzivi zacijelo nije kraj, nemali dio utrška od prodaja Kraševih dionica Šaranoviću zacijelo će se vratiti na burzu i pridonijeti živosti trgovanja. 
Koliko je točno s krajem prošlog tjedna osvojila Šaranovićeva Kappa Star grupa na SKDD-u će se vidjeti u utorak, ali koliko će potrajati do vlasničkog raspleta u Krašu i s kakvim ishodom, još se ne zna.
Izvanredna skupština tvrtke Kraš-ESOP (30. rujna) trebala bi otkloniti barem neke upitnike. Na njoj će se odlučivati o sklapanju Sporazuma o zajedničkom djelovanju s Pivcima. Prijedlogom Sporazuma predviđeno je da se ponuda za preuzimanje zajednički pripremi, a da sredstva za provedbu osigurava Pivac. Plan je da se otkupljene dionice rasporede proporcionalno postojećim udjelima, a međusobni odnosi vezani uz financiranje regulirali bi se zasebnim ugovorom. Sporazum, usto, uključuje i zaštitu postojećih prava radnika.

Neslužbe procjene sugeriraju da je to savezništvo čvrsto. No, pojava burzovnog izazivača s kojim se i cijena dionice Kraša udvostručila nemala je kušnja. To vrijedi i za monolitnost same ESOP tvrtke koja, prema sudskom registru, ima više od tisuću članova.

U tom smislu bit će zanimljivo vidjeti koju će cijenu Pivac istaknuti u ponudi koju je po nalogu Hanfe u najavi morao iskazati samostalno (jer se zajedničko djelovanje nije stiglo uspostaviti). Tromjesečni ponderirani prosjek uoči iskazivanja namjere upućuje da je minimalna oko 430 kuna, što je daleko od cijena po kojima se protekla dva tjedna trguju na burzi (prosječno iznad 730 kuna, a to je sada zbog volumena i približan tromjesečni prosjek). Bude li ponuda Pivca znatno niža, to bi u zanimljivu poziciju stavilo i Upravu Kraša u javnom očitovanju na ponudu.

Kada će to biti, ne može se točno odrediti. Pivac je prvotnu javnu najavu dao 9. rujna (uz preinaku tjedan kasnije), a prema zakonu zahtjev Hanfi na odobrenje treba uputiti u roku 30 dana. No, ako su potrebne prethodne suglasnosti javnoopravnih tijela poput AZTN-a, početak tog roka se pomiče. Moguće je, dakle, da rok za upućivanje zahtjeva Hanfi bude poslije 9. listopada. Po primitku zahtjeva ona za rješenje ima 14 dana, a potom ponuditelj u roku 7 dana treba izaći s objavom konkretne ponude. Tako bi ona najranije mogla biti u drugoj polovici, odnosno potkraj listopada, ali bi se mogla protegnuti i u studeni.
To znači i da je zaključenje ponude izgledno potkraj studenoga, ali samo ako ciparski Kappa Star ne odluči ići s konkurentskom ponudom, tj. ako ne bude pripetavanja koje proces može produljiti za najviše mjesec dana.                    
Sve u svemu, još bi mogla potrajati neizvjesnost, pogotovo ako je  srpski poduzetnik spreman na još dizanja cjenovne ljestvice na burzi. Posljednja po kojoj se trgovalo prošli tjedan, 850 kuna,  jest više nego dvostruko viša od one kojom je krenuo u sakupljanje, no investicijski profesionalci reći će da to definitivno ne izlazi iz okvira vrednovanja kompanija u M&A operacijama u prehrambenom sektoru. Multiplikatori s obzirom na operativnu dobit EBITDA globalno znaju biti i duplo veći nego što ih implicira vrednovanje Kraša prema trenutnim cijenama s jedne strane i razini EBITDA (lani 116 mil. kuna) i neto duga (oko 200 mil.) s druge. Raspon valuacija i vani je velik. Nisu iste za pojedine segmente prehrambene industrije, vrednovanje uvelike diktiraju procjene potencijala rasta, dometi brendova, ali i standardi korporativnog upravljanja.
Kod nas su burzovne valuacije i pitanje općenito slabe likvidnosti tržišta, a slučaj Agrokora i sudbine dioničara njegovih kompanija listanih na burzi (uglavnom iz prehrambene branše) djelovao je dodatno obeshrabrujuće. Mnogi portfeljni investitori usto zaziru od kompanija s jakim pečatom ESOP-a, što također nije poticajno za cijenu dionica, ali pri preuzimanju može biti i potencijal za rast efikasnosti i profitabilnosti.  
U konačnici, dobra akvizicija je kupiti nešto po razumnoj valuaciji, reći će Andrej Grubišić, konzultant za korporativne financije i investiranje. Koliko god su vodeće prehrambene kompanije u nas ujedno i najzvučniji brendovi, oni su ipak pretežito lokalnog karaktera i teško se probijaju izvan uže regije. 

To dijelom objašnjava i činjenicu da se u novije vrijeme kao kupci sve češće pojavljuju investitori iz srednjoistočne Europe. Među ostalim, naše prehrambene kompanije nerijetko imaju i specifičan odnos s trgovačkim lancima. U slučaju Kraša savez s Pivcima Grubišić vidi smislenim jer su “dugo suvlasnici i poznaju mu sve adute i slabosti, znaju raditi s brendiranim proizvodima, imaju jak novčani tijek, a premda im je glavni  biznis meso, dobar dio kupaca odnosno prodajnih kanala im je sličan”.

Kako bilo, skok cijene dionice Kraša s manje od 400 na više od 800 kuna, kao i pojava “uljeza” nasuprot “prijateljskom” strateškom partneru, kod nekih je prizvao u sjećanje i preuzimačku priču o Plivi. No, mimo toga sličnosti baš i nema previša. Osim što je to bio mnogo veći zalogaj i što je u Plivi kao dvojno listanoj kompaniji značajan blok bio raspršen među stranim ‘portfeljašima’, vlasnicima GDR-a, tada se udvostručenje cijene dobrim dijelom odigralo u javnom pripetavanju ponudama. Kod Kraša zatečene su pozicije ponešto drugačije, a ne zna se ni hoće li uopće doći do izravnog okršaja.  

Šaranović je dosad osvojio približno 12% dionica. To znači da mimo trenutno nedostupnih blokova (MI Pivac, ESOP i trezor u zbroju čine 54%) još ima dosta dionica za potencijalne burzovne kupnje.
Njih je, doduše, sigurno znatno manje od 33 posto, koliko sugerira gola matematika. Ali, od početka je jasno da srpski poduzetnik na burzi može ciljati na dva praga – ili na kvalificirani udjel (a 10% je već premašio) ili na manjinski kontrolni udjel od 25%, koji znači pravo veta na strateške odluke kompanije, ali i obvezu javne ponude za preuzimanje.              

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zaključno s prošlom srijedom Kappa Star grupa stekla je 131.127 dionica (8,75%), a kako je u tih nešto manje od dva tjedna predmetom kupoprodaja bilo 209 tisuća dionica, ispada da kod nje završilo manje od dvije trećine volumena trgovanja (63%). 

To ujedno sugerira da se u igru ukrcao i nemali broj drugih burzovnih igrača. Uz one koji su zaigrali na brzopoteznu zaradu na cjenovnim oscilacijama, u svemu zacijelo ima i kupovina motiviranih “tihom podrškom” nekoj od dviju strana. Tako je npr. vlasnik skrbničkog računa kod Zabe stigao na oko 2%, a i sam Kraš je, iz svojih razloga, u trezor nabacio još 830 dionica (sad ih ima 5,09 posto).

Cijena dionice dodatno snažno porasla

Na Zagrebačkoj su burzi u ponedjeljak Crobex indeksi blago porasli, a u fokusu ulagača i dalje je dionica Kraša, kojom je ostvaren najveći promet i kojoj je cijena dodatno snažno porasla.

Crobex indeks bio je oko 11,00 sati u plusu 0,10 posto, na 1.901 bodu, dok je Crobex10 ojačao 0,13 posto, na 1.118 bodova.

Zahvaljujući tome, Crobex je dosegnuo najvišu razinu od početka kolovoza, a Crobex10 od kraja lipnja ove godine.

Redovni promet dionicama iznosio je do 11,00 sati oko 28,8 milijuna kuna, što je otprilike 23 milijuna više nego u petak u ovo doba.

Najveći promet, kao i proteklih dana, ostvaren je jutros dionicom Kraša, 27,6 milijuna kuna, a cijena joj je skočila daljnjih 7 posto, na 910 kuna, nakon što je prošloga tjedna porasla više od 40 posto.

Tijekom prošloga tjedna cijena dionica Kraša kretala se u rasponu od 600 do 920 kuna, najviše razine od 2007. godine.

Dionice te kompanije u proteklih desetak dana ponajviše je kupovao Kappa Star Limited, ciparska tvrtka u vlasništvu srpskog poduzetnika Nebojše Šaranovića, koja je prešla prag od pet posto udjela u Krašu. No, mediji pišu da su se u kupnju uključili i drugi investitori.

Dionica Kraša u fokusu je ulagača od prije dva tjedna kada je najveći pojedinačni dioničar, Mesna industrija braća Pivac, koji ima više od 30 posto dionica Kraša, najavio ponudu za preuzimanje. (Hina)