Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju iz 2002. godine Daniel Kahneman izjavio je svojevremeno da su “neke od temeljnih postavki klasične ekonomije psihološki nerealne”. “Optimizam s domaćeg dioničkog tržišta, ali i ostalih tržišta u zemljama u razvoju u Europi, iz prethodnih nekoliko godina bilo je teško objasniti analizama i fundamentima.

Pesimizam ulagača
Jednako tako, ovogodišnji snažan pad na istim tržištima odnosno pesimizam investitora nije u skladu s pokazateljima i rezultatima poslovanja”, govori Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga. “Recesija reže plaće i radna mjesta”, “Slijedi nam stezanje remena”, “Usporavanje gospodarskog rasta”, samo su mali dio naslova u novinama koji svakom građaninu, a pogotovo ulagaču na burzu uzrokuju velike brige, a kada su ljudi pod utjecajem straha vjerojatnost im prestane biti važna. Psihologinja Majda Rijavec nedavno je na konferenciji Zagrebačke burze u Novigradu izjavila kako je psihologija davno dokazala da gubitak kod većine ljudi izaziva više negativnih osjećaja nego što dobitak izaziva pozitivnih. Upravo to razmišljanje ovih dana najviše pristaje opisu Zagrebačke burze na kojoj je dionički indeks od početka godine izgubio više od polovice vrijednosti, a ulagači gomilaju gubitke i povlačenjem udjela iz investicijskih fondova dodatno ruše indeks. Psihologija nikada nije igrala veću ulogu na domaćem tržištu kapitala na kojemu ulagači, sasvim svojstveno psihološkim postulatima, ponašaju iracionalno.
Danas svi udžbenici o ulaganju na burzi navode upravo psihološke razloge, odnosno očekivanja drugih ulagača koja mogu utjecati na cijenu dionica, kao jedan od najbitnih faktora koji se treba uzeti u obzir prilikom ulaganja na burzi. “Psihologija na Zagrebačkoj burzi utječe oko 95 posto svih trgovanja. Dramatični naslovi u novinama, međutim, puno su više utjecaja imali na početku krize, ali sada kada je pesimizam na vrhuncu oni i nisu tako bitni”, kaže Dalibor Rakuša, direktor Ilirike vrijednosnih papira. Istražujući ponašanje investitora u Japanu ankete su pokazale kako 73 posto institucionalnih investitora daje prednost psihologiji investitora pred fundamentima tržišta. U SAD-u 64 posto ispitanika odgovara u korist teorije o psihologiji investitora. Ponašanje mase na tržištu je prilično jednostavno objasniti. U vrijeme rasta tržišta i općenitog optimizma, ljudi su skloni stvoriti vrlo nerealna očekivanja. Kako cijene rastu, tako većina ulagača kupuje sve više, dižući na taj način cijene dionica čime privlače nove ulagače koji opet svojim kupnjama – nadajući se zaradi – dižu cijene još više i tako skoro unedogled. Svaki tržišni zakon kaže da se taj trend mora prekinuti prije ili kasnije, a onda obično nastaju veliki gubici.

Skokovi cijena
Kako psihologija mase radi svoje kad su u pitanju skokovi cijena, još više dolazi do izražaja kada je u pitanju pad cijena te panika preuzima glavnu ulogu u cijeloj situaciji. Svi se žure prodati dionice, ruše cijenu i izazivaju još veću paniku koja tjera nove ulagače da požure još brže prodati svoje dionice dok cijena nije još pala. Zagrebačka burza ovih se dana ponaša izrazito promjenjivo upravo zbog psiholoških razloga jer se dobre vijesti izmjenjuju s brojnijim lošima koje utječu na ponašanje ulagača. “Uobičajeno je da na financijskim tržištima u razvoju bilježimo izraženiju volatilnost u usporedbi s najrazvijenijim tržištima u svijetu. Povećana volatilnost dijelom je i posljedica izraženijeg utjecaja psihologije ulagača na tržišna kretanja te možda nedovoljnog znanja i informiranosti malih dioničara”, zaključuje Šantić.