Najava Europske središnje banke da će u lipnju doći do smanjenja kamata neće puno značiti zaduženima u eurima u Srbiji, s obzirom na to da su kamate na stambene kredite trenutno ograničene na nižu razinu, a otplaćujemo ih uglavnom po fiksnim tečajevima dinara.

Ono što, pak, zabrinjava ekonomista Gorana Radosavljevića, prodekana Fakulteta FEFA, jest dinamika rasta gotovinskih kredita koji su u manje od desetljeća porasli gotovo sedam puta. Sve dok možete vraćati te kredite – u redu je ako ste ih podigli za godišnji odmor, trajnu potrošnu robu, auto… Ali kupnja hrane na kredit je zabrinjavajuća – to znači da živite iznad svojih mogućnosti, upozorava.

Snižavanje kamata
Prema riječima Gorana Radosavljevića, poruku ECB-a o snižavanju kamata slijedit će i druge središnje banke u regiji, pa kako kaže – pretpostavlja da će i NBS.

“Nažalost, ljudima koji imaju stambene kredite u Srbiji to neće puno značiti – jer je kamata na stambene kredite ograničena na 4,08 posto do kraja godine, a referentna kamata za euro je oko 3,3,6 posto. Kad se pribroji marža, kamata dužnika kreće se oko 6,6 posto, a trenutno je ograničena na 4,08 posto. Kada ta mjera prestane krajem godine, vaša kamata će se praktički popeti na iznad šest posto”, objasnio je, prenosi N1.

Radosavljević podsjeća da, čak i ako do kraja godine, kako se očekuje, euribor dosegne 3,2 posto, a iduće do 2,6 posto – to će i dalje biti visoke stope u odnosu na prije nekoliko godina kada smo dizali stambene kredite i kada je euribor bio negativan.

“I 2020. je marža (kao dio formule za obračun kamate na stambene kredite u Srbiji) bila tri posto, ali je euribor bio negativan, pa vam je kamata bila manja od tri posto”, navodi. Smatra da se jeftin novac, kakav je bio od 2015. do 2021. godina više neće vratiti. Ali da će krediti biti jeftiniji u odnosu na sadašnju razinu.

“Nažalost, cijene imaju tu rigidnost kretanja prema dolje. Kad treba rasti – svi odmah dižu cijene kako bi se zaštitili od gubitaka, kad trebaju ići dolje – svi su oprezni”, objašnjava sugovornik N1. Inflacija je, navodi se, u odnosu na razdoblje kada su referentne kamatne stope počele rasti – daleko ispod te razine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Središnje banke su oprezne, i banke su oprezne, i države su oprezne, i ne žele da se ponovi ono što se dogodilo. Vidimo da se najavljuje smanjenje referentne kamate, ne očekuje se nešto spektakularno snižavanje euribora do kraja godine, a vjerojatno će to smanjenje biti vrlo sporo. No, za ljude koji su se već zaduživali, pogotovo gotovinske s fiksnom kamatom, to u ovom trenutku ne znači puno”, kaže Radosavljević.

Podaci pokazuju da se kamate na gotovinske kredite kreću oko 11-12 posto godišnje. Radosavljević ističe da je ograničenje kamatne stope na stambene kredite bila dobra mjera za građane.

“Ako ste 2020. uzeli stambeni kredit na 2,5 posto, odjednom vam je euribor skočio na preko četiri posto, marža je ostala tri posto, to je kamata iznad sedam posto, rata vam se u biti udvostručila s 350 eura na 600 ili 700 eura. eura. Ovo je ograničenje vratilo tu ratu gotovo na razinu prije povećanja i dalo vam 15-mjesečno razdoblje odgode za plaćanje”, objašnjava.

Stanovi i hrana
Vjeruje, kaže, da će ekonomska povijest u skoroj budućnosti pisati o tome da su ljudi ovdje kupovali hranu na kredit, kartice i čekove, a stanove plaćali gotovinom. “To je paradoksalna situacija koja pokazuje da postoji velika količina novca koja je u opticaju izvan legalnih tokova.

Zašto bi u zemlji gdje je prosječna plaća daleko ispod prosjeka EU kupnja stanova za gotovinu bila daleko iznad prosjeka EU? Istovremeno, mi smo jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi, a cijene nekretnina su na razini nekih europskih zemalja – nije ih jeftino kupiti za gotovinu, a opet je tu velika količina novca…”, navodi Radosavljević.