Domaćim konditorima voda do ušiju, neophodna veća podrška države

Autor: Marija Crnjak , 17. rujan 2014. u 13:34
Photo: Daniel Kasap/PIXSELL

Hrvatski konditori su lani izvezli 26,3 tisuće tona proizvoda, ostvarivši prihod od izvoza od 118 milijuna dolara.

Unatoč velikim problemima s kojima se hrvatska konditorska industrija suočava u utrci s globalnim proizvođačima i trgovcima, te uvoznom trendu koji je porastao s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, najveći domaći proizvođači poput Kraša, Zvečeva, Kandita i Koestlina, te dijelom i Podravke drže se iznad vode. Zbog sve brojnijih izazova koji ih čekaju u budućnosti, međutim, nadaju se većoj podršci države i kreatora zakonskih rješenja, očekuju da će prehrambena industrija ući kao odvojeni segment u Strategiju razvoja industrije RH, te priželjkuju reformu obrazovnog sustava koji će veću pažnju posvetiti praktičnoj nastavi.

Zaključak je to okruglog stola "Slastice i konditori" održanom danas u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u organizaciji Poslovnog dnevnika. Riječ je o još jednom u nizu okruglih stolova u sklopu projekta Snaga hrvatske hrane. Do sada je organizirano 5 okruglih stolova posvećenih različitim segmentima proizvodnje i plasmana hrvatske hrane.

Hrvatski konditori su tijekom 2013.godine proizveli 53 tone raznovrsnih slatkiša, od kojih su kroz izvoz prodali gotovo polovicu, konkretno 26,3 tisuće tona. Izvozom asortimana na europsko, na prekooceanska te bogata arapska tržišta ostvarili su sveukupno 118 milijuna dolara prihoda. Istodobno je, međutim, zbog ulaska Hrvatske u EU u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na lanjsko razdoblje uvoz čokolade porastao za 37 posto, a keksa za 30 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Kako se ne mogu oslanjati samo na domaće tržište,  najveća je šansa za hrvatske konditore upravo je u rastućim tržištima kao što je tržište Bliskog istoka koje se još uvijek konsolidira. Jer karte u EU podijeljene su, a globalne kompanije istu stvar planiraju napraviti i na domaćem tržištu, istaknuo je Marin Pucar, predsjednik uprave Zvečeva.

"Od domaćeg tržišta se ne može više živjeti, jer ono što dobijemo kroz izvoz, izgubimo kroz liberalizaciju kod kuće. Ulaskom u EU konditori su samo izgubili, jer je pao izvoz u zemlje CEFTA-e a porastao uvoz u Hrvatsku, a ulazak Zvečeva u Tesco bio je krvavi put i takvo što rijetko se događa. Istovremeno, globalne kompanije muči što još uvijek nisu pokorile domaće brendove", istaknuo je Pucar.

Doajen hrvatske konditorske industrije Stipan Bilić, direktor Kondina smatra da bi hrvatska Vlada trebala ograničiti uvoz slatkiša, po uzoru na Mađarsku koja je tako zaštitila domaću proizvodnju, za što postoje mjere koje nisu u suprotnosti s pravilima tržišne utakmice niti  s direktivama EU. 

Mijo Batinić, direktor kontrolinga Kraša optimističan je, iako se po uvjetima poslovanja može zaključiti da je konditorima nemoguće opstati. "Zahvaljujući stalnom restrukturiranju, glavne domaće tvornice su opstale i imaju perspektivu. No do sad nije bilo sluha za probleme industrije, te vjerujem da će se stvari početi mijenjati kad voda dođe do ušiju, na što upućuje i mogućnost da prehrambena industrija uđe u industrijsku strategiju. Država treba biti svjesna da treba konditorsku industriju jer ona zapošljava i proizvođače sirovine te uslužni sektor", kaže Batinić.  

Slastičari pak smatraju da bi se domaći proizvođači čokolade i drugih proizvoda potrebnih za izradu slastičarskih delicija u većoj mjeri trebali okrenuti malim obrtnicima koji su zbog visokih cijena ali i ograničene ponude prisiljeni materijal uvoziti. 

Komentari (6)
Pogledajte sve

nisu se bunili kada su uvozni kanditorski proizvodi imali dodatni porez ( prije ulaska u EU ) i opet su bili jeftiniji od Kraša!!! Kraš ima tri proizvoda: bajaderu, griote i ledene kocke a ostalo ispod prosjeka!! Čokolada koju možete kupiti u Lidlu duplo bolja od Kraševe i jeftinija!! Čista nesposobnost i lopovluk!

ograničavanje uvoza?!

propast će a nikad im neće pasti na pamet recimo da:
– marketinški istražuju koja izvozna tržišta obećavaju
– ulažu u razvoj i stalno razvijaju nove proizvode
– ulažu u organizaciju proizvodnje i održavanja i tako smanjuju troškove uz isti prihod
– udružuju se, od totalnog spajanja kompanija uz razmjenu dionica do konzorcija za strana tržišta
– kupuju sve tvrtke koje prođu due dilligence u zonama koje dobro poznaju (bih, makedonija, crna gora, srbija) prije nego ih otkriju zapadniji igrači

oni se, ovi naši, menadžerima vole zvati, no oni su obični poslovođe.


Ma naravno, što drugo negoli merkantilističke politike koje će centralno i prisilno svima nama isplanirati živote. Zatvoriti granice, natjerati stanovništvo da kupuje skupe i loše domaće proizvode kako bi lokalne neefikasne tvrtke sa nekoliko tisuća parazita viška mogle i dalje nastaviti sa svojim iživljavanjem na tuđim leđima. Jedina pomoć koju oni od države trebaju, kao i svim mi, je da im se tiranska socijalistička vlast makne s grbače i ništa više. Međutim, taj film na ovim prostorima nebumo nikad gledali.

Odlicno opisano. Takav je mentalitet kod nas, u svim sektorima. Rezultat ovoga je da imamo tragicno nekonkurentnu ekonomiju, koja je u totalnoj imploziji.

nek se Podravka i Kraš privatiziraju, (kao Droga K.) a ne molit druga Tita za zaštitu.
Koestlin je jedino ozbiljan, konkurentan i vl. jasan

New Report

Close