Podaci o kretanjima u bankovnom sustavu u prvih devet mjeseci, kao i burzovna izvješća najvećih banaka ukazuju na to da 2011. uvelike sliči prethodnoj godini u pogledu sektorskih kretanja, glavnih izvora troškova i rizika te trendova kamata, navodi se u novom izdanju publikacije PBZ tjedne analize.

Aktiva banaka raste umjerenim tempom, kreditiranje poduzeća nastavlja se nasuprot opreznim kućanstvima i nadalje usmjerenima ka štednji, kvaliteta kreditnog portfelja pogoršala se u odnosu na prethodnu godinu, posebice u dijelu plasmana korporativnom sektoru, a kamate su snižene ili stagniraju, napominju PBZ-ovi analitičari. Konsolidirana aktiva banaka u rujnu je premašila 400 milijardi kuna te bila viša za 3,1 posto u odnosu na kraj 2010., što je na razini dinamike zabilježene u prethodnoj godini. Na godišnjoj je razini ipak primjetno ubrzanje rasta pa je ista u rujnu bila viša za 5,3 posto u usporedbi s lanjskim rujnom te analitičari očekuju da će se na razini godine omjer aktive banaka i BDP-a povećati za oko 1 postotni poen u odnosu na godinu ranije i iznositi 118 posto.

Nešto snažniji rast aktive u ovoj godini posljedica je jačanja kreditne aktivnosti pa tako više od 50 posto prirasta ukupne aktive banaka unutar prvih devet mjeseci čini porast plasmana poduzećima, dok sljedećih 40 posto čine povećana potraživanja od središnje države u vidu kredita i vrijednosnih papira. U analizi se pritom napominje da su i tečajna kretanja odigrala ulogu u rastu aktive banaka – krajem rujna kuna je u usporedbi s krajem protekle godine bila slabija za 1 posto prema euru i za 3 posto prema švicarskom franku.

Bruto krediti su krajem rujna dosegnuli 283 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 3,7 posto u odnosu na kraj 2010., a na razini godine analitičari očekuju rast od oko 6 posto. Krediti građanima zabilježili su u prvih devet mjeseci rast od tek 1 posto (što je ustvari s obzirom na tečajna kretanja pad), dok su krediti poduzećima porasli za 5,7 posto, a središnjoj državi za 7,2 posto. Kod kredita stanovništvu rast su ostvarili jedino stambeni (+2,5 posto) i ostali krediti, kao što su prekoračenja po tekućim računima i nenamjenski (+2,3 posto u odnosu na kraj 2010.), što je najvećim dijelom posljedica slabljenja kune.

Potrošnja stanovništva i dalje je slaba, a zaduženost kućanstava prema bankama se smanjuje, razmjer čega pokazuje usporedba brojki iz rujna 2011. s krajem 2008. iz kojih je vidljivo da je iznos kredita po kreditnim karticama smanjen za 25 posto, a kredita za kupnju automobila za gotovo 50 posto, što je i očekivano zbog kraćih ročnosti navedenih vrsta kredita (krediti se zatvaraju, a smanjuje se iznos novoplasiranih), kaže se u analizi koju potpisuju Ana Lokin.

Oko 60 posto ukupnog prirasta kredita u razdoblju od siječnja do rujna ove godine proizlazi iz povećanog kreditiranja poduzeća, što je nešto povoljniji trend od onoga zabilježenog u istom razdoblju lani (kada je iznosio oko 50 posto), a rezultat je nižeg udjela središnje države u prirastu kredita. U uvjetima slabe potražnje kućanstava te značajnih iznosa refinanciranja inozemnih obveza poduzeća, banke su se evidentno okrenule financiranju poduzeća. Istovremeno se kvaliteta plasmana poduzećima nastavila pogoršavati pa je udio loših kredita u kreditima poduzećima dosegnuo 19,6 posto krajem lipnja (+1,6 p.p. u usporedbi s prosincem 2010.), dok isti kod sektora stanovništva iznosi 8,1 posto (+0,3 p.p.).

Trendovi su ipak znatno blaži nego u prethodnoj godini, što međutim ne znači da je tu i kraj rastu loših plasmana u bilancama banaka pa bi se udio sa 11,9 posto u lipnju ove godine do kraja godine mogao povećati za oko 1 do 1,5 postotna poena, napominje se u publikaciji. Kućanstva su se s druge strane, okrenula štednji pa su depoziti granana krajem rujna bili viši za 4,3 posto u usporedbi s krajem 2010., dok su depoziti poduzeća krajem rujna bili niži za 2,5 posto u odnosu na prosinac prethodne godine, što je posljedica snižene likvidnosti. Ukupni depoziti porasli su u devet mjeseci za 2,7 posto, dok na razini godine analitičari očekuju rast do 4 posto.

Dobit banaka nakon poreza u prvih devet mjeseci ove godine dosegnula je 3,1 milijardu kuna te je u usporedbi s istim razdobljem lani viša za 12,9 posto. Unatoč daljnjem pogoršanju kvalitete plasmana u trećem tromjesečju te posljedično i troškova ispravaka vrijednosti, banke su uspjele zabilježiti povećanu dobit uspješnijim upravljanjem troškovima poslovanja. Na to ukazuje kontinuirani pad omjera troškova poslovanja u prihodima iz poslovanja te analitičari stoga očekuju da na razini godine rast dobiti dosegne 10 do 13 posto.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

U svjetlu očekivanih niskih realnih (i nominalnih) stopa rasta BDP-a u 2012., kao i povećanih rizika za korekcije stopa rasta naniže, u PBZ-u očekuju da će sljedeća godina u bankarstvu biti još jedna zaredom u kojoj će se bilježiti jednoznamenkaste stope rasta kredita i depozita, značajni troškovi rezerviranja, posebice u dijele plasmana tvrtkama, nesklonost kućanstava zaduživanju te stagnacija kamata.

(pd)