‘Švicarac’ podivljao, Udruga Franak traži hitan sastanak s Lalovcem

Autor: Ana Blašković, Poslovni.hr/Hina , 15. siječanj 2015. u 12:32
Photo: Boris Scitar/PIXSELL

Švicarska središnja banka neočekivano je u četvrtak ukinula mjeru ograničenja tečaja franka prema euru na minimalnih 1,20 franaka za euro.

Tečaj kune prema franku preko noći značajno je skočio nakon što je Švicarska središnja banka neočekivano odustala od fiksiranja vrijednosti franka prema euru. Vrijednost domaće valute u četvrtak je porasla s 6,39 na 7,49 kuna za franak. Rano jutros jedan franak vrijedio je čak 8,4 kune, no kasnije je pao. 

Vrijednost franka prema euru porasla je na rekordnu vrijednost pošto je SNB bez najave ukinula minimalni tečaj. Podsjetimo, prije tri godine Švicarska narodna banka uvela je minimalni tečaj od 1,2 za euro obvezavši se na tiskanje franka bi zaustavila snažno jačanje svoje valute koji je tada bio uzletu kao sigurno utočište investitorima tijekom dužničke krize u eurozoni.

"O razlozima poteza Švicarske središnje banke možemo samo špekulirati, no ona ima puno imovine izložene prema euru, koje je prikupila kroz devizne intervencije kroz posljednih par godina",  kaže Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar Splitske banke.  Oko 13.15 sati danas trebala bi biti press konferencija SNB-a na kojoj se očekuje objašnjenje poteza. 

Prema pisanju Bloomberga, tržištima će trebati neko vrijeme da reagiraju. "Situacija za Švicarska središnju banku postala je neodrživa kako je rastao pritisak na franak. Također, moguće je da SNB zna ili ima informacije da će ECB učiniti nešto masivno i uzrokovati novi pritisak na franak, tako da su ovime preduhitrili potez ECB-a", rekao je Bloombergu analitičar Notz, Stucki & Cie. iz Ženeve Pierre Mouton.

Švicarska središnja banka neočekivano je u četvrtak ukinula mjeru ograničenja tečaja franka prema euru na minimalnih 1,20 franaka za euro, zbog čega je tečaj franka snažno porastao prema euru, a Udruga Franak zatražila hitan sastanak s ministrom financija Borisom Lalovcem.

Neposredno nakon SNB-ove objave u četvrtak prijepodne franak je poskočio gotovo 30 posto prema euru i njime se trgovalo po 80,52 centima za euro. Naknadno se stabilizirao na 1,03 franka za euro. Švicarska je valuta ojačala i 25 posto prema dolaru, na 88,7 centima za dolar.

Zbog toga je Udruga Franak zatražila hitan sastanak s ministrom financija Borisom Lalovcem.

"Svaka takva odluka Švicarske središnje banke donosi promjenu što se tiče dužnika s kreditima u francima, na koje to u ovome trenutku dosta negativno utječe. Nama je to katastrofalno. Ne možemo još projicirati što će biti u budućnosti. Kontaktirali smo odmah ministra Lalovca i zatražili hitni sastanak kako bismo potražili neka rješenja za građane", kazao je u prvom komentaru Denis Smajo, koordinator Udruge Franak.

Za daljnje komentare, dodaje, trebaju još ekonomisti u sklopu udruge Franak 'odraditi analizu'.

Švicarska središnja banka uvela je mjere obrane tečaja franka na minimalno 1,20 franaka za euro u rujnu 2011. kako bi zakočila naglo jačanje franka prema euru pod utjecajem navale ulagača koji su u vrijeme dužničke krize u eurozoni tražili sigurno utočište za kapital u švicarskoj valuti. Jaki franak nepovoljno bi utjecao na gospodarstvo pa je središnja banka intervenirala.

"Ta izvanredna i privremena mjera zaštitila je švicarsko gospodarstvo od ozbiljne štete. Švicarski je franak i dalje jak ali je njegova prekomjerna vrijednost u cjelini smanjena od uvođenja minimalnog tečaja. Gospodarstvo je uspjelo iskoristiti prednosti koje mu je donijela ta faza kako bi se prilagodilo novoj situaciji", navodi se u priopćenju SNB-a.

Pojašnjavajući neočekivan potez, u SNB-u ukazuju na sve izraženije razlike u monetarnoj politici ključnih gospodarstava, očekujući izgledno zaoštravanje tog trenda.

Još prošlog mjeseca banka je bila prisiljena poduzeti dodatne mjere kako bi obranila minimalni tečaj jer su ulagači ponovo počeli pojačano kupovati franak, zabrinuti za eurozonu i strahujući od produbljavanja krize u Rusiji. Stoga su poručili da će naplaćivati bankama držanje depozita u francima, prvi puta od 70-ih godina prošlog stoljeća.

Kako bi zaustavila jačanje franka, u četvrtak je SNB povećala negativnu kamatu na velike depozite po viđenju za pola postotnog boda, na 0,75 posto. Ujedno je pomaknula ciljani raspon tromjesečnog libora dublje u negativni teritorij, između minus 1,25 posto i minus 0,25 posto, sa sadašnjih minus 0,75 posto i 0,25 posto.

Ukidanje minimalnog tečaja iznenadilo je u četvrtak tržišta budući da je viceguverner Jean-Pierre Danthine još u ponedjeljak kazao da će ga zadržati kao jedan od temelja monetarne politike.

"Potez je jako rizičan. Vidite po reakciji tržišta da je ekstreman", zaključuje Alessandro Bee, ekonomist Sarasina.

Komentari (58)
Pogledajte sve

ako se i bude pomagalo onima koji ne mogu otplaćivati, mislim da treba imati popis korisnika kredita, ako imamo branitelja, dužnika poreznoj, može i frankoljubaca, mislim da bi mogli pročitati zanimljiva imena, jer ne vjerujem da su korisnici od 200-300 000 CHF, bili kruha gladni, nego su htjeli kruha preko pogače, te smatram da takve ne treba pomagati porezni obveznik, koji djeci ne može platiti topli obrok u školi, to je ne protuustavno, nego protusvega, Milanoviću tresnut ćeš bolje nego s transportera, ako otimaš sirotinji i pomažeš Lalovcima


Banke ne mogu davati kredite u kunama, ako im je štednja odnosno pasiva u eurima. I tu priča oko toga prestaje.

Vaš link …

“Milanović najavio: Stambeni krediti odsad samo u kunama”

Medo: Što se babi htilo, to se babi snilo

Sto ce sada ino banke u hr, hoce prezivjeti [emo_smijeh][emo_smijeh]

predlažem osnivanje udruga na ZSE za svaku izlistanu dionicu, nakon toga da se zatraži sastanak sa ministrom Lalovcem i postave zahtjevi:

1. Da se svima koji su izgubili na određenoj dionici više od 20 % ,iz državnog proračuna namiri gubitak,

2. Da se uvede konvertiranje onih dionica koje su pale u neke koje rastu, ali priznajući cijenu koju ste vi platili pri kupnji,

3. Da se ministar obvezuje da svim učesnicima u trgovanju najavi svako moguće padanje dionice jedan radni tjedan unaprijed, kako ne bi došlo do nepotrebnih troškova iz državnog proračuna

Banke-trgovci (naročito SG Splitska banka) na CRO-trgu su bile jaaaako pohlepne i krajnje je vrijeme da plate za zelenaštvo (jer to je točan naziv za njihovo poslovanje) koje prakticiraju od samog početka poslovanja u Hrvatskoj. Žalosno je što tek kada se dogodi elementarna nepogoda (kao ovaj švicargedon) u vidokrug vlasti dospiju metode banaka kojima se zaobilaze i koriste rupe u zakonima koji reguliraju poslovanje banaka. Nerazumna a valjda i korumpirana vlast omogućila je bankama da potpuno preuzmu platni promet, uništila i ono malo konkurencije oblika stambene štedionice, štedno kreditne zadruge-kreditne unije, prava potrošača donedavno su bila nikakva a o raspodjeli rizika bolje da ne pričam.
No naši manageri banaka – sluge vlasnika (kolonijalista) revno se bore za visoke bonuse kojima im se maše ispred očiju

New Report

Close