Jedna od rijetkih dionica koja prošle godine na Ljubljanskoj burzi nije uspjela ostvariti rekordne vrijednosti bila je dionica Intereurope. Taj po broju zaposlenih i prihodima najveći slovenski logistički operater je svoje najbolje trenutke doživio tik pred ulazak Slovenije u Europsku uniju. Petinu svih prihoda iz poslovanja tad su predstavljale carinske usluge. Prihodi iz tog izvora su se nakon ulaska u Europsku uniju prepolovili, a dobit iz poslovanja je samo u 2004. godini pao za 55 posto. Pri tome ne treba zaboraviti da je Slovenija članicom EU postala u svibnju te godine.

Viši troškovi
Dodatno je na vrijednost dionice prije ulaska u EU djelovala i prodaja financijskih ulaganja, koje su znatno utjecale na visoku čistu dobit kompanije. U dvije godine nakon ulaska u EU kompaniju su osim nižih carinskih prihoda pogodili i znatno viši troškovi poslovanja na području Balkana gdje kompanija pruža najviše usluga jer je morala osnivati podružnice u svim državama ako je htjela obavljati unutarnji promet. Intereuropa je jedna od kompanija koja je pod posrednim vlasničkim nadzorom države pa je tako nakon zadnjih izbora, kao i u većini kompanija pod državnim nadzorom, došlo do izmjene vodstva. Sama promjena u Intereuropi bila je donekle kontroverzna jer je direktor kompanije postao Andrej Lovšin, dobar prijatelj i intimus premijera Janeza Janše, koji je u vremenu dolaska na tu funkciju imao vrlo malo odgovarajućeg poslovnog iskustva. Lovšin nikad nije skrivao povezanost s Janšom i svoju je naklonost premijeru nekoliko puta javno postavio ispred ciljeva tvrtke. Pozitivna promjena nakon zamjene uprave bila je pomlađivanje menadžerskog kadra, koji je prestavio novu strategiju razvoja kompanije kao globalnog logističkog operatera. U tu namjenu kompanija je počela s aktivnostima za otvaranje logističkih centara za potrebe slovenskog gospodarstva ne samo na području Balkane već i drugdje u Europi, pa i u Rusji i Ukrajini. Pri tome je Lovšin koristio poznanstva iz vremena osamostaljivanja Slovenije, kad je radio u obavještajnoj službi. Jedno od takvih dugogodišnjih prijateljstava je i ono s Agimom Çekuom, kosovskim premijerom (s kojim je svojedobno studirao), a koji je Intereuropi pomogao u brzom otvaranju podružnice i gradnji logističkog centra na Kosovu. Među logističkim centrima koje je Intereuropa počela graditi prošle godine je i onaj u Moskvi. Bez obzira na neke čudne poteze uprave kompanije, potrebno je priznati da uprava ima ambiciozan plan koji uspjeva ispuniti. Manjka samo točka na i, a to je poboljšanje poslovnih rezultata, koji bi pogurali cijenu dionice na rekordnu razinu. Nove investicije još nisu donijele rezultate, tako da se dobit kompanije, unatoč rastućim prihodima od prodaje, koji su prvi put nadmašili rekordnu 2004. godinu, zadnjih godina uporno smanjuje. Čistu dobit je Intereuropa posljednjih godina izdašno ojačala realizacijom financijskih ulaganja. Visokoj čistoj dobiti kompanije u pojedinim godinama posebno su doprinjele prodaja Simobila i Banke Koper. Intereuropi polako ponestaje financijskih ulaganja jer je prve godine prodala i poslljednji veći udjel u Banci Koper. Tvrtka će sljedećih godina tako biti biti prisiljena sve snage uložiti u poboljšanje osnovnog posovanja.

Prošlu je godinu kompanija zaključila s više od 219 milijuna eura prihoda iz poslovanja, što je dobrih šest posto više nego prethodne godine. Prije svega zbog nešto više stope amortizacije, kao posljedice novih ulaganja, dobit iz poslovanja, koja je dosegla 6,1 milijun eura, dobrih je četiri posto manja nego u 2005. godini. Čistu dobit je potpuno umanjio financijski dio poslovanja. Još 2005. godine je kompanija imala 6,8 milijuna eura dobiti iz financiranja, koja je u 2006. godini pala na i dalje visokih 3,3 milijuna eura. Ali zbog toga je čista dobit tvrtke pala za 30 posto i doseglo samo 6,3 milijuna eura, što je najmanje u posljednje četiri godine. Usporedba i nije sasvim realna jer su na poslovanje u obje godine znatno utjecali izvanredni događaji. Realno gledajući, poslovanje se u 2006. godini osjetno poboljšalo i uz zanemarivanje jednokratnih događaja rast čiste dobiti za 2006. godinu iznosio bi oko 30 posto. Za ovu godinu tvrtka planira završenje investicija u gradnji i povećanje logističkh kapaciteta u Hrvatskoj i Srbiji, kao i Rusiji i Ukrajini. Među novim tržištima proučava tržište Crne Gore, Albanije, te Bugarske i Rumunjske, gdje će po povoljnim cijenama početi s investicijskim djelatnostima. Samo u prošloj godini je Intereuropa za poboljšanje vlastite infrastrukture namijenila 22,5 milijuna eura. Kod velikog obujma investicija nesumnjivo pomažu rezerve u financijskim ulaganjima. Unatoč prošlogodišnjim ulaganjima, financijski dug predstavlja samo oko 27 posto kapitala kompanije, a on će praktično biti anuliran kad ove godijne bude prodan i posljednji udjel u Banci Koper.

Ambiciozni planovi
Kompanija je prošle godine izvela i opsežnu reorganizaciju poslovanja. Sve bi to zajedno već ove godine trebalo doprinijeti ostvarivanju vidno poboljšanog poslovnog rezultata. Intereuropa ove godine planira povećanje prihoda od prodaje u visini 11 posto, te bi oni trebali doseći 244 milijuna eura. Planira se i 88-postotni skok dobiti iz poslovanja pa bi ona trebala doseći 11,5 milijuna eura. Čista dobit kompanije trebala bi skočiti na 27,2 milijuna eura, za što će ključna biti prodaja udjela u Banci Koper, koja je izvedena prije nekoliko dana. Čak i bez te prodaje čista bi dobit kompanije trebala doseći 9,2 milijuna eura, što je i dalje 44 posto više nego u 2006. godini.

Karel Lipnik, nezavisni analitičar

Ove godine neće biti izdašne dividende

Proteklih je godina cijenu dionice od ozbiljnijeg pada spašavala bogata dividenda koja je obično nadmašivala četiri posto tržišne cijene dionice. Ove godine zbog čiste niže dobiti takav potez za kompaniju više ne bi imao smisla jer bi kompanija samo za isplatu dividende dioničarima morala isplatiti više nego je prošle godine iznosila cijela čista dobit kompanije. Ulagači će s lakoćom previdjeti moguću nižu dividendu ako kompanija dotad pokaže da izvršava zadane ciljeve poslovanja. Kako god bilo, dionice Intereurope u posljednjih su godinu dana porasle 37 posto (prosjek tržišta je 65 posto) pa je tržišna kapitalizacija kompanije na razini od 212,4 milijuna eura. Najveći pojedinačni vlasnik je Luka Koper sa 24,81 posto udjela.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate