EN DE

Dionice Adris grupe i Ericssona Nikole Tesle još imaju dovoljno prostora za rast

Autor: Poslovni.hr
03. travanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

CROBEX je u ožujku porastao 11,6 posto, svjetska korekcija gotovo u potpunosti mimoišla hrvatsko tržište kapitala

Ožujak, koji smo u prošlom tjednu ostavili iza sebe, podsjetio nas je da dionice mogu padati, a ne samo rasti, pa čak i za pozitivnog trenda kojeg smo, čini se, sudionici. Nakratko se činilo da se ponavlja proljeće 2005. kada su dionice postigle svoje maksimume, a onda potonule za gotovo 35 posto jer nisu počeli pregovori s EU. Da bi se oporavile, trebalo je nekoliko mjeseci. Primjerice, prisjetimo se samo Adrisa, koji je tada dotaknuo 5500 kuna, a tek se ovaj tjedan (nakon dvije godine) ponovno vratio na tu razinu! Počinjemo s upozorenjem jer njega čini se nikada dosta.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kockarski mentalitet
Investitorska javnost na individualnoj razini kao da je doslovno počela shvaćati uzrečicu da je tržište kapitala sofisticirana kockarnica. No ta uzrečica trebala bi biti samo sekundarno obilježje koje govori da bez obzira na poslovanje ponekad kompanija uz element sreće uspije ostvariti iznenađujuće dobar rezultat, zahvaljujući nenadanom uspjehu nekog projekta. Možda bismo u nedogled trebali ponavljati da tržište kapitala primarno postoji kako bi se na organiziranom mjesto uspio skupiti novac za poslovanje kompanija, a tek onda za one investitore koji su dobro odabrali priliku da budu nagrađeni. Stoga, kada se ulazi u investiciju koju više ne podržavaju pokazatelji poslovanja, već se trguje na temelju zakona potražnje važno je biti svjestan rizika koji se pritom kupuje. Tada je dobro razmisliti hoće li prihvaćeni rizik biti nadoknađen potencijalnom zaradom. No pogledajmo što smo ostavili sa zadnjim danom ožujka, odnosno s čime krećemo u travanj. U ožujku je na Zagrebačkoj burzi postignut promet od 1,939 milijardi kuna što predstavlja 37,7 posto od ukupno ostvarenih 5,149 milijardi kuna u ovoj godini. Ožujak nam je donio reviziju CROBEX-a ne samo u sastavu već i u metodologiji. To se dogodilo ne zbog redovne revizije već zbog toga što je došlo do spajanja Varaždinske burze sa Zagrebačkom pa je trebalo uključiti najlikvidnije dionice iz Varaždina u izračun indeksa. No nova metodologija ne gleda samo likvidnost i ukupnu tržišnu kapitalizaciju već je uzela u obzir slobodne dionice što bolje odražava pravo kretanje tržišta. Tako je novi CROBEX od posljednjeg dana veljače do posljednjeg dana ožujka ojačao 11,6 posto, odnosno s vrijednosti od 3797 na 4237 bodova. Ovdje bi bilo važno uzeti u obzir da su svjetska tržišta osjetila prvu korekciju 27. veljače, a u Hrvatskoj se ona osjetila dan poslije. Oporavak je odmah krenuo, no pravi zamah koji je indeks vratio na razinu od 27. veljače i nastavio rasti dogodio se 21. ožujka. Od sastavnica indeksa, a i od ukupno uvrštenih dionica najlikvidnije su bile dionice Adrisa, Ine i Ericssona. Povlaštenom dionicom Adrisa ostvareno je 252 milijuna kuna prometa te cjenovni rast od početka mjeseca od 13,7 posto na cijeni od 540 kuna. Takvo kretanje opravdano je zadnjim danom trgovanja kada su objavljeni financijski rezultati poslovanja u 2006. godinu koji su pokazali da je popravljena profitabilnost u odnosu na godinu prije te je ostvarena dobit od 611 milijuna kuna.

Ožujak, koji smo u prošlom tjednu ostavili iza sebe, podsjetio nas je da dionice mogu padati, a ne samo rasti, pa čak i za pozitivnog trenda kojeg smo, čini se, sudionici. Nakratko se činilo da se ponavlja proljeće 2005. kada su dionice postigle svoje maksimume, a onda potonule za gotovo 35 posto jer nisu počeli pregovori s EU. Da bi se oporavile, trebalo je nekoliko mjeseci. Primjerice, prisjetimo se samo Adrisa, koji je tada dotaknuo 5500 kuna, a tek se ovaj tjedan (nakon dvije godine) ponovno vratio na tu razinu! Počinjemo s upozorenjem jer njega čini se nikada dosta.

Kockarski mentalitet
Investitorska javnost na individualnoj razini kao da je doslovno počela shvaćati uzrečicu da je tržište kapitala sofisticirana kockarnica. No ta uzrečica trebala bi biti samo sekundarno obilježje koje govori da bez obzira na poslovanje ponekad kompanija uz element sreće uspije ostvariti iznenađujuće dobar rezultat, zahvaljujući nenadanom uspjehu nekog projekta. Možda bismo u nedogled trebali ponavljati da tržište kapitala primarno postoji kako bi se na organiziranom mjesto uspio skupiti novac za poslovanje kompanija, a tek onda za one investitore koji su dobro odabrali priliku da budu nagrađeni. Stoga, kada se ulazi u investiciju koju više ne podržavaju pokazatelji poslovanja, već se trguje na temelju zakona potražnje važno je biti svjestan rizika koji se pritom kupuje. Tada je dobro razmisliti hoće li prihvaćeni rizik biti nadoknađen potencijalnom zaradom. No pogledajmo što smo ostavili sa zadnjim danom ožujka, odnosno s čime krećemo u travanj. U ožujku je na Zagrebačkoj burzi postignut promet od 1,939 milijardi kuna što predstavlja 37,7 posto od ukupno ostvarenih 5,149 milijardi kuna u ovoj godini. Ožujak nam je donio reviziju CROBEX-a ne samo u sastavu već i u metodologiji. To se dogodilo ne zbog redovne revizije već zbog toga što je došlo do spajanja Varaždinske burze sa Zagrebačkom pa je trebalo uključiti najlikvidnije dionice iz Varaždina u izračun indeksa. No nova metodologija ne gleda samo likvidnost i ukupnu tržišnu kapitalizaciju već je uzela u obzir slobodne dionice što bolje odražava pravo kretanje tržišta. Tako je novi CROBEX od posljednjeg dana veljače do posljednjeg dana ožujka ojačao 11,6 posto, odnosno s vrijednosti od 3797 na 4237 bodova. Ovdje bi bilo važno uzeti u obzir da su svjetska tržišta osjetila prvu korekciju 27. veljače, a u Hrvatskoj se ona osjetila dan poslije. Oporavak je odmah krenuo, no pravi zamah koji je indeks vratio na razinu od 27. veljače i nastavio rasti dogodio se 21. ožujka. Od sastavnica indeksa, a i od ukupno uvrštenih dionica najlikvidnije su bile dionice Adrisa, Ine i Ericssona. Povlaštenom dionicom Adrisa ostvareno je 252 milijuna kuna prometa te cjenovni rast od početka mjeseca od 13,7 posto na cijeni od 540 kuna. Takvo kretanje opravdano je zadnjim danom trgovanja kada su objavljeni financijski rezultati poslovanja u 2006. godinu koji su pokazali da je popravljena profitabilnost u odnosu na godinu prije te je ostvarena dobit od 611 milijuna kuna.

Gledajući pokazatelje poslovanja, od kojih odabiremo odnos prodaje po dionici u odnosu na cijenu (P/S), kao i odnos dobiti po dionici u odnosu na cijenu (P/E) i odnos knjigovodstvene vrijednosti po dionici u odnosu na cijenu (P/BV), dobivamo (ako za 2007. godinu očekujemo uz danu cijenu povlaštene dionice i ukupan broj redovnih i povlaštenih dionica) rezultat kao u prethodnoj godini: P/S 3,3, P/E 14, P/BV 1,79. Ako te pokazatelje usporedimo s vodećim duhanskim svjetskim kompanijama, čini nam se da Adris još ima prostora za rast, no bilo bi dobro ne zaboraviti da Adris nije “čista” duhanska kompanija iako više od 90 posto prihoda ostvaruje upravo duhanski biznis. Ericsson je ojačao 25 posto od početka mjeseca na razinu od 3500 kuna, prvenstveno zahvaljujući objavi da se predlaže da skupština dioničara odobri isplatu izvanredne dividende u iznosu od 300 kuna i redovnu dividendu od 20 kuna. Ako sadašnju cijenu umanjimo za rečenu dividendu (uz uvjete prije spomenute i za Adris) i izračunamo pokazatelje poslovanja, također dobivamo da je dionica Ericsson NT opravdana u usporedbi sa sličnim kompanijama u svijetu.

Tržišni uvjeti
Nisu to jedine perjanice, ima još kompanija kojih rezultati poslovanja opravdavaju, no ne zaboravimo da ima i onih kojih rezultati poslovanja ne opravdavaju, već ih vodi zakon ponude i potražnje. Ovdje je važno napomenuti da su takvi ulozi riskantniji u odnosu na spomenute. Naime, i izneseni pokazatelji nisu jamstvo da će te dionice dalje napredovati ako se promjeni neki od uvjeta na tržištu i počinje se primjenjivati veći popust te dionice preko noći postaje precijenjene, a tada znamo koji trend slijedi. Ipak, nadajmo se da je takav scenarij daleko od nas iako ga je dobro biti svjestan.

Silvana Milić, PBZ Invest
* Ovaj tekst izrađen je isključivo u informativne svrhe te se ne smije smatrati preporukom i/ili ponudom za kupnju i/ili prodaju vrijednosnih papira na koje se odnosi. Informacije u ovom izvješću pribavljene su od izvora koje je autor primjenom dužne pozornosti i stručnih prosudbi smatrao pouzdanima i vjerodostojnima, ali se ne mogu smatrati apsolutno točnima s obzirom na to da nisu nezavisno potvrđene te sukladno tome nema jamstva za njihovu točnost, potpunost i pouzdanost. Ne prihvaća se bilo kakva odgovornost za moguću štetu proizašlu iz korištenja ovog izvješća

Gospodarski rast ohrabruje, opasnost od nestabilnosti u regiji

Travanj bi nam trebao donijeti nastavak objava rezultata poslovanja iz 2006. godine koji će, nadajmo se, biti u skladu s očekivanjima. Treba se nadati da ćemo uz te objave početi dobivati od uprava kompanija, kao i u razvijenom svijetu, očekivanja ne samo za 2007. već i godine koje slijede. Statistika pokazatelja gospodarstva u Hrvatskoj i dalje nas ohrabruje znakovima rasta, čak i nešto bržem od istih podataka u odnosu na isto razdoblje lani. No ponovno napominjemo kako se sve to može u jednom danu poremetiti ne zbog toga što bi pali ti pokazatelji već bi se i nestabilnost u regiji mogla odraziti na nas. Nadajmo se da će nas proljeće ipak voditi u pozitivnom duhu.




Autor: Poslovni.hr
03. travanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close