Sjedinjene Američke Države i Europska unija izbjegle su eskalaciju globalnog trgovinskog sukoba sklapanjem povijesnog dogovora u nedjelju, postavljajući osnovnu carinsku stopu od 15 posto na većinu europskih proizvoda koji ulaze na američko tržište – upola manju od prijetnje od 30 posto koja je visjela nad transatlantskim odnosima do zadnjeg trenutka.

Stopa ‘preko cijelog sektora’

Američki predsjednik Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen finalizirali su ovaj okvirni sporazum na zatvorenom sastanku u predsjednikovu luksuznom golf resortu u Škotskoj, nakon višemjesečnih iscrpljujućih pregovora. “Ovo je vjerojatno najveći posao ikad postignut, u bilo kojem sektoru”, izjavio je Trump, slavodobitno najavivši plan EU-a da uloži čak 600 milijardi dolara u SAD i tijekom idućih godina naruči američke energente vrijedne 750 milijardi dolara te značajne količine vojne opreme. Predsjednica Komisije priznala je: “Nije idealno 15 posto, ali u ovim uvjetima najbolje je što smo mogli postići. Ovaj okvir pruža stabilnost i predvidljivost, ali jasno je da detalji još moraju biti razrađeni.”

Temeljna carinska stopa od 15 posto primjenjivat će se “preko cijelog spektra” – uključujući europske automobile, farmaceutske proizvode i poluvodiče, potvrdila je Von der Leyen. Iznimke su dogovorene za strateške sektore: ukinute su carine za sve letjelice i njihove dijelove, određene kemikalije, generičke lijekove, proizvodnu opremu za čipove, izabrane poljoprivredne proizvode i ključne sirovine. Carine na europski čelik i aluminij ostaju na 50 posto, ali strane su se dogovorile nastaviti pregovore u smjeru kvota ili mogućeg smanjenja.

Dogovor, prema uzoru na nedavni američko-japanski aranžman, znači i širenje europskih ulaganja u američku ekonomiju, dok EU preusmjerava kupnju energije s Rusije na SAD, naručujući 250 milijardi dolara godišnje američkog ukapljenog plina i nuklearnoga goriva u iduće tri godine. Visoke narudžbe američke vojne opreme također su sastavni dio aranžmana, uz očekivano otvaranje europskog tržišta američkim poljoprivrednim i industrijskim proizvodima.

Iako je tržište pozitivno reagiralo – euro je ojačao u odnosu na dolar, a europski i američki burzovni indeksi skočili za više od jedan posto – Europa je oprezna. Njemački kancelar Friedrich Merz izrazio je zadovoljstvo što je izbjegnut trgovinski rat koji bi najviše pogodio njemački izvozni sektor i automobilsku industriju. No, europski parlamentarci naglašavaju da je 15 posto i dalje previsoka carina u odnosu na prvotnu ambiciju “nula za nula”, dok industrijska udruženja zabrinuto prate utjecaj na cijene i konkurentnost europskih proizvoda na američkom tržištu.

Trumpova administracija zadržava polugu – mogućnost povećanja carina ako EU ne ispuni investicijska obećanja. Ovaj sporazum mnogo je više od pukog ekonomskog kompromisa: riječ je o najopipljivijem dokazu duboke preorijentacije svjetskoga trgovinskog poretka pod Trumpovim vodstvom.

Politička nužnost

“Ne radi se o pregovorima – ovo je umjetnost dogovaranja na Trumpov način. Riječ je o velikoj pobjedi za SAD”, komentirao je jedan investicijski strateg. U Europskoj uniji neki strahuju da će golema sredstva i obveze prema SAD-u doći na štetu unutarnjih investicija i strateške autonomije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

S druge strane, transatlantska stabilnost i izbjegavanje trgovinskog rata interpretiraju se kao politička nužnost u vrijeme vrlo nestabilnoga globalnog okruženja. Budućnost, međutim, ostaje neizvjesna: dogovor je okviran i prepušta mnogo prostora za različita tumačenja, a kao i japanski dogovor, traži daljnje dogovore oko standarda i iznimaka. Vrlo je moguće da će implementacija u praksi biti test za snagu nove transatlantske ekonomske arhitekture.