Više od 145 tisuća aktivnih obrta u Hrvatskoj od početka iduće godine čekaju nova pravila. Izmjene Zakona o obrtu donose manji komorski doprinos, obiteljski obrt, lakše nasljeđivanje te nova pravila za rad uz mirovinu.

još jedan posao

Dalekovod dobio posao vrijedan više od 300 milijuna eura: U Švedskoj će graditi 94 kilometra dalekovoda

Hrvatski sabor izmjene je donio 25. rujna, a primjenjivat će se od 1. siječnja 2027. godine. Prvotno je bilo predviđeno da zakon stupi na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama, no prihvaćen je amandman kojim je početak primjene pomaknut na početak iduće godine.

Promjene zahvaćaju velik broj ljudi. Prema podacima iznesenima u Hrvatskom saboru, 14. rujna u Hrvatskoj je bilo 145.251 aktivnih obrta, dok ih je početkom 2026. bilo 133.214. Ministarstvo gospodarstva početkom rujna navelo je i da u obrtima radi više od 268 tisuća ljudi.

Obrtnicima pada jedan obvezni trošak

Jedna od promjena koja će se izravno vidjeti na troškovima poslovanja jest smanjenje komorskog doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Jedinstvena stopa smanjuje se s dosadašnjih dva na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka. Prema izračunu iznesenom tijekom saborske rasprave, sadašnji mjesečni iznos od oko 11,40 eura time bi se spustio na oko devet eura mjesečno.

Pojedinačno nije riječ o velikom iznosu, no promjena se odnosi na vrlo velik broj obrtnika. Upravo je komorski doprinos bio jedna od tema o kojima se najviše raspravljalo tijekom donošenja zakona.

Uvodi se obiteljski obrt

Druga važna promjena je zakonsko uređenje obiteljskog obrta. Članovi obiteljskog kućanstva moći će pomagati obrtniku u poslovanju bez zasnivanja radnog odnosa.

Namjera je olakšati poslovanje obrta koji se u praksi oslanjaju na članove obitelji te omogućiti lakši prijenos posla i znanja između generacija.

Poduzetništvo

Zašto knjigovođa ne može pripremiti kreditni zahtjev umjesto vas? – Knjigovođa nije vaš CFO!

Od unutarnjeg i vanjskog uređenja do montažnih kuća i pametnih rješenja

Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor

Sama mogućnost da članovi obiteljskog kućanstva pomažu obrtniku nije potpuno nova – postojala je i prema dosadašnjem zakonskom okviru – ali se sada takav način poslovanja zakonski prepoznaje kroz institut obiteljskog obrta.

Lakše nasljeđivanje obrta

Značajnije se mijenjaju i pravila u slučaju smrti vlasnika obrta. Nasljednicima koji žele nastaviti posao omogućuje se jednostavniji nastavak obavljanja djelatnosti, kako se zbog smrti obrtnika ne bi prekidalo poslovanje.

Nasljednici će moći nastaviti obavljanje obrta bez obveze da odmah ispunjavaju poseban uvjet stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita, čime se olakšava i postavljanje privremenog poslovođe do završetka ostavinskog postupka.

Posebno pravilo predviđeno je za nasljednika vezanog obrta za koji je potreban majstorski ispit. Ako ima odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje, moći će nastaviti voditi obrt, ali će majstorski ispit morati položiti u roku od tri godine od upisa prijenosa i nastavka vođenja obrta u Obrtni registar.

Što se mijenja za obrtnike u mirovini?

Izmjene uređuju i pravo obrtnika da nakon ostvarivanja prava na mirovinu nastave obavljati registriranu djelatnost bez potpune obustave isplate mirovine, u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju.

Važno je pritom naglasiti da to ne znači da svaki umirovljeni obrtnik može istodobno primati punu mirovinu i nastaviti voditi obrt. Prema pravilima koja vrijede od početka 2026., korisnici određenih starosnih mirovina koji su navršili 65 godina mogu nastaviti obavljati obrt uz isplatu 50 posto mirovine.

Time je starijim obrtnicima omogućeno da nakon ostvarivanja prava na mirovinu nastave poslovati, umjesto da zbog nastavka obavljanja obrta ostanu bez isplate mirovine.

Promjene i u obrazovanju budućih obrtnika

Zakonom se dodatno uređuje i Majstorska škola, kao ustanova za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta.

Cilj je modernizirati cjeloživotno obrazovanje, unaprijediti stjecanje praktičnih znanja i vještina te omogućiti brže uključivanje mladih na tržište rada.

Promjene dolaze u trenutku snažnog rasta broja obrta u Hrvatskoj. Krajem 2016. bilo ih je 75.318, dok ih je sredinom rujna ove godine bilo 145.251, što znači da se njihov broj u deset godina gotovo udvostručio.

Dio novih rješenja bio je poznat još kada je Vlada u svibnju predstavila prve izmjene Zakona o obrtu, no sada je zakon donesen i poznat je ključni datum njegove primjene. Nova pravila za obrtnike počinju vrijediti 1. siječnja 2027. godine.