Svima se to dogodi ponekad. Prejeli ste se i sada je potrebna snaga da preživite sve ono što ste unijeli u svoj organizam, a možda nije bilo neophodno. Taj osjećaj nakon “prežderavanja” je možda dovoljan poticaj da sljedeći put postupimo drugačije, a u nastavku vam predočavamo što se sve događa u vašem organizmu kada unesete veću količinu hrane nego što ste željeli.

Bliži se vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika i nije loše znati ove pojedinosti. Za početak, upamtite – umjerenost je vrlina, piše B92.

Želudac se rasteže

“Tvoj želudac je vrlo elastičan… kao hlače za jogu!” objašnjava za portal Your Tango doktorica Lisa Eberly i dodaje:

“Veličina želuca varira od osobe do osobe, ali u prosjeku može primiti litru sadržaja. Kada pojedeš previše hrane, želudac se može rastegnuti do zapremnine od četiri litre”, i dodaje: “Dobra je stvar što je želudac elastičan i brzo se vraća u normalu, no ako se često prejedaš, rastegnut će se”.

“Dakle, oni koji ignoriraju osjećaj sitosti i nastavljaju jesti, rastežu želudac, što dovodi do češćeg osjećaja gladi i većeg unosa hrane te rezultira začaranim krugom u kojem neprestano nešto jedu”, objašnjava doktorica.

Blagdani su pred vratima

Pet savjeta za smanjivanje otpada od hrane u blagdansko vrijeme

Osim toga, postoji još jedna loša navika koja dovodi do povećanja želuca – unos tekućine uz obrok.

“Kada piješ sok ili pivo uz večeru, u želucu i crijevima stvaraju se plinovi koji ih dodatno rastežu. Gazirana pića izbacite, izbjegavajte piti tekućinu tijekom jela, a nakon obroka popijte čaj od đumbira”, ističe dr Eberly.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pokvareni telefon

Tijelo je savršen sustav u kojem organi komuniciraju pa će želudac, kada dođe vrijeme, poslati mozgu informaciju da je pun, no taj signal mozak će dobiti tek dvadesetak minuta nakon što je poslan, što znači da ćete se prejesti ako nastavite jesti. Ako neprestano ponavljate ovu grešku, odnosno prebrzo jedete i ne dozvoljavate organima da “porazgovaraju” jedni s drugima o tome kakva im je bila večera, doći ćete do “pokvarenog telefona” i mozgu će biti teško razaznati kada je želudac pun i kada je vrijeme da ti kaže da prestaneš jesti. Bez osjećaja sitosti vrlo brzo ćete doći do situacije da ne želite stati na vagu.

Fatalna ljubav grelina i dopamina

Vrlo ukusna hrana može imati opasne učinke na mozak.

“Pretjerana konzumacija ukusne hrane može pokrenuti reakcije u sustavu nagrađivanja mozga, slične onima zabilježene kao ovisnost”, upozorava psihologinja Nicole Origem.

Evo kako to funkcionara: Kada redovno jedete, nutritivno bogato i umjereno, jest ćete samo kada ste gladni. To je zato što se hormon grelin, koji upravlja apetitom, povećava prije jela i smanjuje nakon. Ali kada se najedete pečenog mesa i pire krumpira, preko kojeg ste stavili i masni umak, a potom pojedete i kolač, grelin će ostati aktivan. Kod prekomjernog unosa masti i šećera, hormon koji regulira glad ostaje povišen čak i nakon jela”, objašnjava.

Mnogima omiljeno piće

Imamo odgovor na vječnu dilemu: Deblja li nas vino?

Uz to, tu je i osjećaj ovisnosti, zahvaljujući pojačanom lučenju dopamina, dok uživate u finoj hrani.

“Osim utjecaja na apetit, grelin također aktivira i dopamin, tako da unoseći masne i slatke hrane, nivo grelina ostaje povećan, što aktivira oslobađanje dopamina. To ćete osjetiti kroz žudnju za još jednim kolačem. Osjećat ćete se sjajno. To dovodi do začaranog kruga i ovisničkog ponašanja. Mozak se osjeća nagrađeno nakon što pojede ukusnu hranu te traži još ovog udobnog stimulansa što otvara ciklus ovisnosti. Rješenje leži u tome da svojoj prehrani izbalansirate ugljikohidrate i masti s proteinima i povrćem, kako bi svoj mozak držali pod kontrolom”, savjetuje.

Hormoni

Dok grelin stimulira apetit, drugi hormoni ga drže pod kontrolom, no komunikacija između hormona i mozga, kao što smo već spomenuli traje i do 20 minuta pa ako jede brzo i halapljivo, možda ćete pojesti puno više nego što je potrebno.

“Oksintomodulin i peptid tirozin su hormoni sitosti koje izlučuju crijeva. Tu je i hormon koji se zove leptin, a on govori mozgu koliko energije trenutno imate i koliko hrane vam treba – nešto poput bankovnog računa koji živi od plaće do plaće”, objašnjava doktorica Ebrely.

Leptin potiče mozak da prestanete jesti, ali budući da je jezik često brži od mozga, tako je i vilica, odnosno vaša ruka brža od mozga…

Budući da ste tijekom obilnog obroka unijeli više kalorija, nego što vaše tijelo može potrošiti, one se pretvaraju u masnoće i skladište se u predjelu trbuha i bokova.

“Jednostavno rečeno, što više šećera i ugljikohidrata pojedeš, više će ih biti pohranjeno kao mast ako se ne bavite nikakvom fizičkom aktivnošću, odnosno ne trošite ono što ste unijeli”, dodaje doktorica koja savjetuje da u dvadesetominutnu šetnju krenete odmah nakon obroka.

Šećer u krvi kao na trampolinu

Kad se prejedeš, gušterača proizvodi dodatni inzulin kako bi obradila količinu šećera iz ugljikohidrata i uklonila ga iz krvi. I tu ne staje.

Zima i kilogrami

Imamo recept: Samo jedna šalica od tri sastojka topi kilograme koje skupljamo za vrijeme blagdana

“Tvoje tijelo će proizvoditi inzulin sve dok mozak ne dobije informaciju da su količine šećera u krvi sigurne. No, hormoni su spori pa dok prenesu mozgu informaciju da je sve u redu sa šećerom, on je već prenizak, a vi se osjećate umorno, iscrpljeno pa čak i depresivno i opet želite jesti”, kaže.

Štoviše, žudite za ugljikohidratima i šećerom kako biste podigli šećer koji će potom gušterača morati obraditi i ponovno ćete osjetiti umor nakon kratkotrajnog osjećaja poleta. Doktorica i za ovaj problem savjetuje šetnju odmah nakon obroka, kako bi izbjegli, odnosno prebrodili umor izazvan skakanjem šećera u krvi, prenosi Prva.rs.