Kupnja Iskona najskuplja je investicija u povijesti T-HT-a. Bivši monopolist za Iskon je platio 100 milijuna kuna, ali puni iznos te transakcije tek će mu doći na naplatu. Vlada je usvojila najvažniji strateški dokument za razvoj TK tržišta i njime oštro sankcionirala pokušaj T-HT-a da konkurenciji spriječi pristup tržištu širokopojasnog Interneta. To je, naime, onaj dio TK tržišta koji će u idućih nekoliko godina postati glavni izvor prihoda za sve fiksne telekome. Strategija širokopojasnog Interneta do 2008. godine i pripadajući Akcijski plan prvi su službeni vladini dokumenti iz kojih proizlazi da je T-HT kočnica razvoja širokopojasnog Interneta u Hrvatskoj. Kao suvlasnica T-HT-a Vlada to nije izrijekom navela. Dapače, čak je iz konačne verzije tih dokumenata izostavila neke kritičke primjedbe koji su pisali u radnoj verziji. Primjerice, analiza stanja na TK tržištu na kraju ipak ne ukazuje na “strukturne poremećaje u tržišnim odnosima”, a “činjenično nepostojanje” veleprodajnih tržišta TK usluga zamijenjeno je “početnom fazom” njihova razvoja.

Veleprodajni MaxADSL
Međutim, ublažena retorika nije prikrila dalekosežne posljedice koje će ti dokumenti imati na T-HT. Prvi veliki udarac bivšem monopolistu je potpuna liberalizacija MAXadsla. Vlada je, naime, naredila Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije (HAT) da do sredine iduće godine počne regulirati ADSL tržište i definira uvjete pod kojima će T-HT novim telekomima preprodavati ADSL. Za T-HT ova je odluka iznimno bolna jer je ADSL njegova usluga budućnosti. K tome, tržište je potvrdilo da u konkurentskim uvjetima bivši monopolist sigurno gubi dio tržišta. Primjerice, telekomi Optima i H1 preprodajom T-HT-ove telefonske usluge u svega godinu dana preoteli su bivšem monopolistu 10 posto tog tržišta. Ključni lobist za ovu uslugu bio je Vipnet. Drugi po veličini telekom u Hrvatskoj tražio je od Vlade da obveže HAT da u idućih pola godine formira veleprodajne T-HT-ove ponude za DSL i najam TK vodova – i uspio! S druge strane, najveći telekom u Hrvatskoj nezdovoljan je što mora ponuditi veleprodajni MAXadsl. U T-HT smatraju da će većina novih telekoma odustati od izgradnje vlastitih TK mreža jednom kad HAT usvoji njihovu veleprodajnu ADSL ponudu. Bivši monopolist tvrdi da će to kratkoročno dovesti do bujanja ponude i pada cijena, ali dugoročno će novi telekomi smanjiti ulaganja u izgradnju kvalitetne TK infrastrukture. U Vladi se na to nisu posebno obazirali zato što T-Com i Iskon, tvrtke u sastavu T-HT grupe, drže 100 posto veleprodajnog i više od 90 posto maloprodajnog tržišta ADSL-a u Hrvatskoj, te zato što svi veći novi telekomi u Hrvatskoj polažu optičke kabele i tako grade vlastite TK mreže.

Usklađivanje do 2008.
Drugi veliki udarac T-HT-u je što je Vlada počela iznimno dobro razlikovati pojmove širokopojasnog Interneta i ADSL-a. Naime, lani je Središnji državni ured za e-Hrvatsku predvidio da će do kraja godine broj korisnika širokopojasnog Interneta skočiti s dvadeset na sto tisuća. Prognoza je bila točna. No svih 100.000 korisnika širokopojasnog Interneta bili su pretplatnici T-Comova MAXadsla. Novi cilj vlade je do kraja 2008. godine povećati broj širokopojasnih priključaka na 500.000, odnosno 12 posto populacije, čime bi se uklopili u prosjek EU25 zemalja. Međutim, to ne znači pola milijuna korisnika MAXadsla. Vlada je ovoga puta tehnološki nezavisna, a po njezinoj definiciji širokopojasni Internet obuhvaća ADSL, kabelski Internet, Wimax, UMTS i brojne druge tehnologije. Novom Strategijom širokopojasnog Interneta do kraja 2008. godine pravila igre na domaćem TK tržištu u potpunosti će se uskladiti s onima u EU. Trenutno postoji mobilno, fiksno i internetsko TK tržište. Za dvije godine ono će biti podijeljeno na 18 podtržišta što je u skladu s regulativom EU. HAT će dodatno moći nametati pravila igre i izvan tih podtržišta ako posumnja na monopol. Budući da T-HT nudi svoje usluge na svim podtržištima, sigurno je da će mu poslovanje u takvu okružju biti mnogo restriktivnije nego je danas.

Otvorene ruke za poslove na lokalnoj razini

Vlada se prije izbora ne želi petljati u neke od najunosnijih TK poslova na lokalnoj razni poput projekta Digitalni grad u Zagrebu. Dok su telekomi i tržišni regulator dobili jasne smjernice razvoja koje stupaju na snagu odmah, lokalna samouprava ima idućih devet i pol mjeseci za prilagodbu. Vlada je do lipnja 2007. godine odgodila pripremu smjernica modela javno-privatnog partnerstva za razvoj širokopojasne infrastrukture i usluga kao i usklađivanje Zakona o javnoj nabavi s regulativom EU.

Vipnet: T-HT-u staviti veto na Wimax

U Vipnetu tvrde da su neučinkovitost i nedjelovanje tržišnog regulatora te monopolistički potezi T-HT-a postali najveća zapreka razvoja širokopojasnog Interneta. Drugi po veličini telekom u Hrvatskoj smatra da HAT mora isključiti T-HT iz natječaja za Wimax. U Vipnetu se protive ideji da se tvrtke iz sastava T-HT-a natječu za koncesije za gradnju bežičnih TK mreža koje su alternativa podzemnoj žičanoj TK mreži koju T-HT već posjeduje.

vrhunska prilika

Tražite zemljište za posao ili investiciju? Ovaj grad upravo ga je stavio na prodaju

loše spavanje

Ako se budite umorni, možda je vrijeme da promijenite ono na čemu spavate