Geopolitički rivaliteti, savezi i aspiracije mijenjaju globalnu ekonomiju i nastavit će to činiti u godinama pred nama, što će ubrzati i američko uvođenje uvoznih carina na strane proizvode i usluge, koje je već prvi dan nakon inauguracije najavio novi predsjednik SAD-a, Donald Trump, ključni su nalazi Centra za geopolitiku Boston Consulting Groupa, objavljeni u izvješću “Velike sile, geopolitika i budućnost trgovinske razmjene”.

Najvažnije je usklađivanje s EU
Gdje su u svemu tome hrvatske tvrtke te imaju li razloga za strahovanja? “Pred hrvatskim kompanijama koje imaju regionalni i globalni doseg je izazov izgradnje organizacijskih kapaciteta koji će im omogućiti da promišljaju o različitim scenarijima poslovanja na koje utječu geopolitički odnosi, jer oni postaju sve složeniji i imat će sve veći utjecaj.

Sudeći prema najnovijim najavama iz Sjedinjenih Američkih Država, izgledno je kako ćemo tijekom sljedećih nekoliko godina svjedočiti sve većem usponu trgovinskog protekcionizma, jer je izgledno kako će na američko uvođenje carina reagirati i druge zemlje i trgovinski blokovi.”, istaknula je Melanie Seier Larsen, hrvatska partnerica i direktorica u Boston Consulting Group.

Dodaje kako je u takvom scenariju, s obzirom na to da hrvatske kompanije izvoze prvenstveno u druge zemlje članice EU, najvažnije osluškivati kako će se za novi međunarodni trgovinski režim pripremati sama EU, jer mnoge hrvatske tvrtke proizvode robe koje su inputi u proizvodnim procesima visoke dodane vrijednosti u članicama EU.

“Dobar primjer za to su primjerice autoindustrija i proizvodnja strojeva. Izgledno je kako će sama EU tražiti načina kako povećati vlastitu konkurentnost, od mogućeg pojednostavljenja sustava potpora do bržeg dolaska novca za razvoj novih proizvoda, u čemu će i hrvatske kompanije imati priliku unaprijediti svoje tehnološke i proizvodne procese.

Nadalje, već smo se tijekom COVID krize upoznali s pojmom “glokalizacije”, odnosno pristupom u kojem je važno osigurati što kraće nabavne lance, koji bi trebali naše proizvođače zaštititi od neizvjesnosti isporuka proizvodnih inputa. Hrvatske tvrtke koje su te procese već započele trebale bi ih intenzivirati, a one koje kaskaju, trebale bi s njima započeti”, kaže Selar Larsen. U posebno osjetljivoj poziciji je Europska unija kojoj bi u fokusu trebao biti rast konkurentnosti.

Geopolitičke tenzije, zabrinutost za sigurnost dobave energije i promjene regulatornog okvira natjerale su EU da reevaluira svoje tradicionalne trgovinske odnose. Tako se očekuje da bi bilateralna trgovina s Kinom tijekom sljedećih desetak godina mogla stagnirati, a tako će biti i s trgovinskom razmjenom s Rusijom, koja bi do 2033. mogla pasti za cca. 106 milijardi dolara.

BCG očekuje kako bi trgovinska razmjena EU s njezinim partnerima mogla rasti po stopi od dva posto godišnje do 2033. Godišnja bi trgovina sa SAD-om do 2033. godine mogla doseći 303 milijardi dolara, prije svega zbog europskog uvoza američkog LNG plina, te zbog povećane razmjene s Indijom i Afrikom. Kompanije bi trebale kontinuirano pratiti europske inicijative za dizanje vlastite konkurentnosti u ključnim sektorima.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Zemlje ASEAN-a pobjednice
Regija ASEAN (Brunej, Indonezija, Kambodža, Laos, Malezija, Mjanmar, Filipini, Singapur, Tajland, Vijetnam) je bila jedna od najvećih pobjednika promjena u relokaciji proizvodnih kapaciteta zahvaljujući geopolitičkim napetostima, posebno između SAD-a i Kine. Očekuje se kako će trgovinska razmjena zemalja ASEAN-a rasti po stopi od 3,7 posto u sljedećem desetljeću zbog poboljšanja proizvodnje regije i njenog sve snažnijeg udjela u industrijskim lancima vrijednosti.

Dok se predviđa da će trgovinsko poslovanje zemalja ASEAN-a i EU-a te SAD-a biti umjereno, očekivano je kako će trgovinski odnosi s Kinom nastaviti rasti po stopi od 5,6 posto godišnje te bi do 2033. mogla doseći 558 milijardi dolara.