Od prvog dana lipnja, svi građani i poduzetnici koji potraže pravdu na hrvatskim sudovima suočit će se s financijskim udarom kakav se ne pamti u posljednjih trideset godina. Vlada je na sjednici održanoj u četvrtak usvojila Uredbu o tarifi sudskih pristojbi kojom se njihovi iznosi povećavaju za prosječno čak 115 posto. Ova sveobuhvatna promjena utjecat će na gotovo sve vrste sudskih postupaka, donoseći povećanja koja se, ovisno o tarifi, kreću od 13,04 do vrtoglavih 151,26 posto. Odluka predstavlja jednu od najznačajnijih reformi u sustavu naplate pravosudnih usluga, a kao glavno obrazloženje iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije navodi se nužnost usklađivanja cijena koje su godinama stagnirale i ostale daleko ispod europskog prosjeka. Za tisuće građana koji vode parnice ili tek planiraju pokrenuti spor, ovo znači da će morati pripremiti znatno veće iznose samo za pokretanje postupka.

DALIĆEV PODUZETNIČKI DUH

Zlatko Dalić nije samo izbornik nego i poduzetnik: Varaždinu je podario jedinstvenu atrakciju na čak 700 kvadrata

Kako bi se dočarala magnituda poskupljenja, dovoljno je pogledati nekoliko ključnih primjera koji jasno ilustriraju nove financijske obveze. Primjerice, polazišna točka za mnoge građanske sporove, pristojba za podnošenje tužbe u parničnom predmetu čija je vrijednost spora procijenjena na 3.000 eura, od 1. lipnja više neće iznositi 76 eura. Taj će se iznos gotovo udvostručiti i popeti na okruglih 150 eura. Značajan rast vidljiv je i na vrhu cjenovne ljestvice. Najviši mogući iznos pristojbe koji se do sada plaćao za parnične predmete, što uključuje tužbe, protutužbe, prigovore protiv platnog naloga i prigovore protiv rješenja o ovrsi, skočit će s dosadašnjih 663 eura na čak 1.500 eura. Ni najniže tarife nisu ostale pošteđene. Minimalna pristojba, poput one za izdavanje preslika ili prijepisa iz sudskog registra po svakoj započetoj stranici, koja je do sada iznosila simboličnih 0,66 eura, sada se povećava na jedan euro. Ove promjene direktno utječu na planiranje budžeta za vođenje bilo kakvog sudskog spora.

Ministar pravosuđa Damir Habijan obranio je odluku Vlade ističući kako su dosadašnji iznosi bili neodrživi i znatno niži od onih u usporedivim zemljama. “Važno je naglasiti da se iznosi pristupnih obveza nisu značajnije mijenjali u posljednjih 30 godina, a iznos od 76 eura daleko je ispod prosjeka država članica Vijeća Europe, kao i pojedinih zemalja u našem okruženju”, izjavio je Habijan. Usporedbe radi, za isti parnični spor vrijednosti 3.000 eura, za koji će Hrvati plaćati 150 eura, u susjednoj Sloveniji pristojba iznosi 195 eura, dok je u Mađarskoj potrebno izdvojiti 180 eura. Čak i Srbija ima sličan iznos od 145 eura. Prosjek država članica Vijeća Europe, prema podacima ministarstva, iznosi 146,48 eura. Ovom argumentacijom Vlada sugerira da se ne radi o drastičnom poskupljenju, već o dugoočekivanoj korekciji cijena koja Hrvatsku napokon dovodi u rang s ostatkom Europe, čime se osigurava i adekvatnije financiranje samog pravosudnog sustava koji je godinama bio podfinanciran u ovom segmentu.

Unatoč alarmantnim postocima povećanja, iz Vlade uvjeravaju javnost da pravo na pristup sudu neće biti dovedeno u pitanje, osobito za socijalno najugroženije skupine. Ministar Habijan podsjetio je da Zakon o sudskim pristojbama, kao i drugi propisi, predviđaju brojna oslobođenja od plaćanja za određene kategorije obveznika. “Spomenuti sustav cjelovito i učinkovito osigurava ostvarivanje pravne zaštite i jednakosti svih pred zakonom, stoga navedeno povećanje neće negativno utjecati na pravo pristupa sudu”, ustvrdio je ministar. Ključnu ulogu u zaštiti građana slabijeg imovinskog stanja i dalje će imati sustav besplatne pravne pomoći. Naime, pravo na oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, kao dijela troškova postupka, ostvaruje se i u slučaju potencijalnih štetnih posljedica za materijalne prilike i uzdržavanje stranaka i njihovih obitelji ili kućanstava. To znači da će građani koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći i dalje moći pokretati i voditi sudske postupke bez straha, čime se pokušava održati ravnoteža između ekonomske održivosti sustava i socijalne osjetljivosti.

_{* uz korištenje AI-ja}