Razumna prilagodba predstavlja sve izmjene u vezi s radom i radnim okruženjem, potrebne da bi se osobi s invaliditetom omogućila prijava na određeno radno mjesto, obavljanje posla, napredovanje i/ili sudjelovanje u osposobljavanju. Razumna prilagodba namijenjena je svim zaposlenicima s invaliditetom.

Pravni standard
“U skladu s Direktivom EU-a o jednakom postupanju pri zapošljavanju poslodavci moraju omogućiti razumnu prilagodbu zaposlenicima s invaliditetom u mjeri, u kojoj one za organizaciju ne predstavljaju nerazmjeran teret.

Ključan zakonski propis u Republici Hrvatskoj, koji definira što je to razumna prilagodba, tko donosi plan prilagodbe radnog mjesta, koje su metode i tehnike kojima se koristimo, je Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju, čiji su sastavni dio Standardi usluga profesionalne rehabilitacije”, ističu iz Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i nadodaju kako razumna prilagodba pravni standard kojim se nastoji postići ravnoteža između potreba osobe zbog koje se prilagodba čini i mogućnosti osobe koja je prilagodbu dužna učiniti te obuhvaća tehnička rješenja, radne uvjete, mjere osposobljavanja i mjere senzibiliziranja.

Potrebna prilagodba radnog mjesta i uvjeta rada utvrđuje se Nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju, na temelju kojeg se izrađuje Plan prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada i to u partnerstvu s osobom s invaliditetom.

“Nalaz i mišljenje za ovu namjenu ishodi se putem Usluge 9. Izrada plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša, te potrebne prilagodbe opreme i sredstava za rad. Uslugu provode stručni timovi centara za profesionalnu rehabilitaciju, koji djeluju u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Članovi stručnog tima su liječnik medicine rada, socijalni radnik, psiholog, rehabilitator, te prema potrebi i vrsti invaliditeta i drugi stručnjaci”, objašnjavaju iz Zavoda.

Potrebna prilagodba radnog mjesta i radnog okruženja, sredstva i opreme za rad izrađuje se individualno za svaku osobu s invaliditetom, uzimajući u obzir njezine specifične potrebe i ograničenja, kao i cjelokupno funkcioniranje na radnom mjestu.

Polazne točke kod izvođenja ove usluge su postupci rehabilitacijske procjene, te postupci analize pojedinog radnog mjesta i radnog okoliša osobe s invaliditetom.

Planom prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada poslodavac, odnosno osoba koja se samozapošljava, može osigurati sredstva za financiranje predviđene prilagodbe putem poticaja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Poticaji za razumnu prilagodbu su izdašni i pokrivaju trošak pojedine vrste prilagodbe u najvišem iznosu od 187.500 kuna. Razumna prilagodba u praski se svodi na prilagodbu koja zahtjeva financijska sredstva (arhitektonska i tehnička prilagodba) te nefinancijsku prilagodbu, koja iziskuje isključivo angažman poslodavca”, kažu iz Zavoda.

Arhitektonska prilagodba podrazumijeva ugradnju rampe, gusjeničara, skalamobila, dizala, podizne platforme, rukohvata, sanitarnog čvora, taktilne staze, te zvučnu signalizaciju za lakše kretanje osoba oštećenog vida i dr.

Kada se govori o tehničkoj prilagodbi, ona uključuje različite oblike asistivne tehnologije, radni stol s mogućnošću regulacije visine i nagiba, zvučnu ili svjetlosnu signalizaciju, prilagođenu tipkovnicu i miš, govornu jedinicu i ostalu informatičku i sličnu tehnologiju namijenjenu slijepim osobama itd…

Podrška i edukacija
Drugi slučajevi razumne prilagodbe ne zahtijevaju financijska sredstva već spremnost poslodavca da učini razumna rješenja, a odnose se na radne uvjete, poput fleksibilnog radnog vremena, rada na daljinu, dopusta, premještanja u novi ured ili preraspodjele na drugo radno mjesto, osposobljavanje, dopuštajući da se ono provodi usmenim, a ne pisanim putem, mjere senzibiliziranja, kako bi osobe s invaliditetom mogle obavljati svoj posao.

“Dosadašnja iskustva u radu s poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom pokazala su, kako je poslodavcima potrebna sustavna i kontinuirana podrška u planiranju i provedbi prilagodbe radnog mjesta te podrška prilikom uključivanja osobe s invaliditetom u radno okruženje.

Istovremeno, i osobama s invaliditetom treba pružiti što je moguće više informacija, upoznati ih sa širokom paletom mogućnosti prilagodbe radnog mjesta koje mogu ostvariti te s novostima koje se pojavljuju na svjetskom tržištu”, poručuju iz Zavoda.