Zagrebačka burza s Hrvatskom je agencijom za nadzor financijskih usluga tijekom cijelog vikenda vodila konzultacije budući da se na sastanku skupine najbogatijih gospodarstava svijeta G-20 u Washingtonu u nedjelju navečer očekivala rasprava i donošenje odluke o eventualnoj obustavi trgovanja na svjetskim financijskim tržištima.

“Pratimo što se događa i u stalnom smo kontaktu s Hanfom. Imamo sreće što se Zagrebačka burza otvara u ponedjeljak jedan sat nakon europskih burzi te ćemo u skladu s procjenom stanja donijeti odgovarajuću odluku”, kazao je predsjednik Uprave Zagrebačke burze Roberto Motušić. Na Zagrebačkoj je burzi u petak zbog prevelikog pada blokirano trgovanje s više od 50 dionica, a Crobex je zabilježio pad veći od 10 posto. Velika Britanija planira u ponedjeljak suspendirati trgovanje na Londonskoj burzi zbog velike akcije spašavanja najvećih banaka – HBOS, RBS, Lloyds TSB i Barclays. Plan spašavanja vrijedan je 35 milijardi funti, a glasnogovornik Londonske burze izjavio je da će, prema njegovim informacijama burza u ponedjeljak raditi. Predsjednik Uprave Milanske burze Massimo Capuano je izjavio da se suspendiranje rada burzi ne bi se trebalo razmatrati kao sredstvo rješavanja globalnog financijskog potresa. Domaće tržište kapitala poprilično je uzdrmano, a većina aktera slaže se da bi ovaj tjedan mogao biti prijeloman. Već prije otvaranja burzovnog trgovanja u ponedjeljak u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga vodstvo Agencije na čelu s Antom Samodolom sastat će se s predstavnicima najvećih domaćih institucionalnih igrača s kojima će se razmotriti hrvatska inačica fondovskog ‘bailouta’. Prošli tjedan, za mnoge dioničke i mješovite investicijske fondove rekordan po intenzitetu odljeva ulagača, počela se žurno razmatrati ideja o osnivanju interventnog fonda. Ideja je bila da sama financijska industrija, a tu se najviše očekuje od banaka (osnivača društava za upravljanje) i mirovinskih fondova, u fond ‘posebne namjene’ izdvoji određenu količinu likvidnosti koja bi se aktivirala za otkup (dijela) imovine fondova suočenih s paničnim bijegom ulagača, naglim padom imovine i problemom likvidnosti. Takvi interventni projekti, dakako, uvijek podrazumijevaju niz pitanja koja treba raščistiti u startu, i oko kojih se svi sudionici trebaju složiti. Ocjene dijela aktera koji zagovaraju model prema kojem bi taj fond intervenirao ponajprije prema fondovima čija je imovina pala na razine ispod 30-ak milijuna kuna da bi fond trebao težiti najmanje pola milijarde kuna. Hoće li skup doista za koji dan razultirati i osnivanjem ad hoc fonda, ostaje vidjeti. Sigurno je jedno; takav zahvat ima smisla samo ako će se izvesti jako brzo. No, na samu misiju vjerojatno bi bitno mogla utjecati i prošlotjedna objava guvernera Željka Rohatinskog, koji je izašao s mjerom ukidanja granične obvezne pričuve. Njome se bankama oslobađa oko 450 milijuna eura likvidnosti koju će moći iskoristiti shodno vlastitim prioritetima.