EN DE

Podaci DZS-a pokazuju da nema krize na tržištu stanova

Autor: Ivan Pandžić
16. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Iako stručnjaci očekuju pad cijena, statistika kaže da cijene rastu, a pada prodaje nema

Prema netom objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u sektoru novih stanova nema krize, cijene rastu, a pada prodaje nema ili, točnije, ona stagnira. DZS je objavio da je u prvom polugodištu u Hrvatskoj prodano 1035 novih stanova, i to po prosječnoj cijeni od 1885 eura po četvornome metru.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

To su podaci bez stanova POS-a koji se prodaju preko Agencije za promet nekretnina (APN) i čija cijena i broj se ne mogu smatrati u pravoj mjeri tržišnim. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine cijene su porasle za 11,9 posto. U prvoj polovici 2007. iznosile su 1685 eura, a sličan rast bilježi se i u usporedbi s prvim polugodištem 2006. u kojem je prosječna realizirana cijena kvadrata novog stana iznosila 1492 eura. U sve tri godine na polugodištu je ostvaren podjednak promet – od 1029 do 1148 stanova. Iako su podaci DZS-a ograničenog karaktera jer je ispitano samo oko tisuću onih koji su gradili i prodavali, pokazuju kako je prosječna postignuta cijena u novogradnji 20-ak posto manja od prosječne tražene. Prema posljednjim podacima portala CentarNekretnina i Burza nekretnina, prosječna tražena cijena svih stanova u Hrvatskoj iznosi oko 2100 eura po četvornome metru. No Dubravko Ranilović, predsjednik udruženja za promet nekretnina pri HGK, ističe kako unatoč svojoj točnosti podaci DZS-a o prodaji novih stanova ne pružaju realnu sliku stanja na tržištu nekretnina. Ističe da je situacija na terenu mnogo gora, da prodaja pada i da pogotovo u Zagrebu postoje tisuće stanova koji stoje neprodani. On očekuje i pad cijena od 20 do 30 posto u idućim razdobljima. “DZS je tim podacima obuhvatio samo nove stanove koji su prodani i iako se njihov broj čini približno jednak kroz godine, ne treba zaboraviti da je ove godine na tržište stiglo mnogo više novih stanova nego prethodnih godina. Možda je broj od 1000 prodanih novih stanova prije dvije-tri godine predstavljao 70 posto ponuđenih, a sada je to možda 30 posto. Prema svim podacima, prodaja svih stanova znatno pada. Kako se prvo prodaju najkvalitetniji novi stanovi iako je njihov prosjek cijene 1885 eura, pitanje je kolika je onda realna cijena svih neprodanih. Nažalost egzaktnih podataka o broju neprodanih stanova nema. Investitori još ne žele spustiti cijene, ali morat će to napraviti ako žele da se stanovi prodaju”, kaže Ranilović. Unatoč učestalim ovogodišnjim očekivanjima o padu cijena statistički prosjeci pokazuju da cijene u Zagrebu stagniraju, a na Jadranu rastu. No veća ponuda od potražnje i borba za kupce vidljivi su iz nekoliko podataka – dolazi do velikih razlika u cijenama ovisno o dijelu Hrvatske, kvaliteti stana, pa čak i poziciji u samoj zgradi. Osim toga dok je prije nekoliko mjeseci bilo nezamislivo dobiti parkirališno mjesto, spremište ili polunamješteni stan, investitori su sve to počeli uračunavati u cijenu koja je tako samo nominalno ostala jednaka.

Prema netom objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u sektoru novih stanova nema krize, cijene rastu, a pada prodaje nema ili, točnije, ona stagnira. DZS je objavio da je u prvom polugodištu u Hrvatskoj prodano 1035 novih stanova, i to po prosječnoj cijeni od 1885 eura po četvornome metru.

To su podaci bez stanova POS-a koji se prodaju preko Agencije za promet nekretnina (APN) i čija cijena i broj se ne mogu smatrati u pravoj mjeri tržišnim. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine cijene su porasle za 11,9 posto. U prvoj polovici 2007. iznosile su 1685 eura, a sličan rast bilježi se i u usporedbi s prvim polugodištem 2006. u kojem je prosječna realizirana cijena kvadrata novog stana iznosila 1492 eura. U sve tri godine na polugodištu je ostvaren podjednak promet – od 1029 do 1148 stanova. Iako su podaci DZS-a ograničenog karaktera jer je ispitano samo oko tisuću onih koji su gradili i prodavali, pokazuju kako je prosječna postignuta cijena u novogradnji 20-ak posto manja od prosječne tražene. Prema posljednjim podacima portala CentarNekretnina i Burza nekretnina, prosječna tražena cijena svih stanova u Hrvatskoj iznosi oko 2100 eura po četvornome metru. No Dubravko Ranilović, predsjednik udruženja za promet nekretnina pri HGK, ističe kako unatoč svojoj točnosti podaci DZS-a o prodaji novih stanova ne pružaju realnu sliku stanja na tržištu nekretnina. Ističe da je situacija na terenu mnogo gora, da prodaja pada i da pogotovo u Zagrebu postoje tisuće stanova koji stoje neprodani. On očekuje i pad cijena od 20 do 30 posto u idućim razdobljima. “DZS je tim podacima obuhvatio samo nove stanove koji su prodani i iako se njihov broj čini približno jednak kroz godine, ne treba zaboraviti da je ove godine na tržište stiglo mnogo više novih stanova nego prethodnih godina. Možda je broj od 1000 prodanih novih stanova prije dvije-tri godine predstavljao 70 posto ponuđenih, a sada je to možda 30 posto. Prema svim podacima, prodaja svih stanova znatno pada. Kako se prvo prodaju najkvalitetniji novi stanovi iako je njihov prosjek cijene 1885 eura, pitanje je kolika je onda realna cijena svih neprodanih. Nažalost egzaktnih podataka o broju neprodanih stanova nema. Investitori još ne žele spustiti cijene, ali morat će to napraviti ako žele da se stanovi prodaju”, kaže Ranilović. Unatoč učestalim ovogodišnjim očekivanjima o padu cijena statistički prosjeci pokazuju da cijene u Zagrebu stagniraju, a na Jadranu rastu. No veća ponuda od potražnje i borba za kupce vidljivi su iz nekoliko podataka – dolazi do velikih razlika u cijenama ovisno o dijelu Hrvatske, kvaliteti stana, pa čak i poziciji u samoj zgradi. Osim toga dok je prije nekoliko mjeseci bilo nezamislivo dobiti parkirališno mjesto, spremište ili polunamješteni stan, investitori su sve to počeli uračunavati u cijenu koja je tako samo nominalno ostala jednaka.

Autor: Ivan Pandžić
16. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close