Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, poručio je jutros u emisiji A sada Vlada na Hrvatskom radiju kako treba smanjiti broj ugovora na određeno, ali i ići prema fleksibilizaciji raskida ugovora na neodređeno vrijeme.

Aladrović je, govoreći o izmjenama Zakona o radu, između ostalog rekao da smo lider u zemljama EU-a kod broja ugovora na određeno vrijeme, koji stvaraju određenu nesigurnost i prepreke u planiranju profesionalnog ili drugog razvoja.

Oštro na prijedloge poslodavaca

‘Bezobrazluk s kojim se ide na radnike doista treba sasjeći, nema nikakve šanse da im prođe ovo što traže’

– Ja smatram osobno, odnosno Vladin stav je da treba smanjiti broj ugovora na određeno, ali isto tako ići prema fleksibilizaciji raskida ugovora na neodređeno vrijeme. To je nekakav dobar balans, rekao je Aladrović, dodavši da će to komunicirati sa socijalnim partnerima.

Aladrović je u emisiji pojasnio mjere pomoći gospodarstvu kad se govori u kontekstu radnih mjesta. Jedna mjera odnosi se na mikropoduzetnike, dakle, one koji imaju između jednog i devet zaposlenih, bez obzira na to iz kojeg sektora dolaze, ako dokažu pad prihoda veći od 50 posto. Druga mjera – koja je, kako je rekao, izazvala dosta polemike u javnosti, ali je od velike većine pohvaljena – čuva radna mjesta u pojedinim sektorima za koje su utvrdili da su posebno ugroženi. Prije svega se radi o hotelijerstvu, ugostiteljstvu, svemu što je naslonjeno na turizam, prijevozu putnika, organizatorima sportskih i kulturnih događaja…

I nakon prolaska koronakrize

Ministar rada najavio do jeseni zakon o radu od kuće, ali ima i otpora

Treća je mjera skraćeno radno vrijeme, u sklopu koje se isplaćuje između 10 i 50 posto radnog vremena.

– Za onaj dio koji radnik ne radi, ne radi dovoljno iskorišten, ne može biti iskorišten iz objektivnih razloga, država plaća do 50 posto plaće, odnosno do 2000 kuna, rekao je Aladrović.

– Ono što je najvažnija poruka svih ovih mjera je da je Vlada stala iza poduzetnika, iza radnika, da smo svjesno preuzeli taj rizik možda i nekog deficita u proračunu, možda i manje konsolidiranih javnih financija u ovom trenutku, kako bismo zaštitili i očuvali radna mjesta i ekonomiju, poručio je Aladrović, dodavši da su trendovi pokazali da su učinili prave mjere i na vrijeme. Pohvalio je i sve djelatnike HZZ-a.

Aladrović je rekao da je jučer bio prvi dan kad su otvorene online prijave za nove mjere i da zasad imaju oko 600 prijavljenih poslodavaca. Za rujan prijave traju do 15. listopada.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Sindikatima se ovo neće nimalo svidjeti

HUP traži hitne izmjene Zakona o radu: Uvesti odredbu o izvanrednim okolnostima

– Mi ćemo zaista raditi sve što je potrebno da birokratiziranje, administriranje i sve ono što su bile nekakve naše društvene boljke smanjimo na minimum, a s vremenom, naravno, i da apsolutno nestane, poručio je Aladrović.

Aladrović je također rekao da ne isključuju da će u nekom trenutku mjere ponovo ocijeniti i vidjeti jesu li ispunile svoje efekte.

Naveo je da je tržište rada stabilno te da je najveći odljev iz rada u ugostiteljstvu, pripremi hrane i usluživanju.

– Ono što veseli je da imamo i sektora u kojima raste broj zaposlenosti, u građevinarstvu raste broj zaposlenih cijelo vrijeme, u IT sektoru, odnosno tehnološkim industrijama također, u intelektualnim uslugama, rekao je Aladrović, dodavši da se pokazuje da postoje određeni sektori koji su otporniji na krizu i koji u svemu ovome vide i prilike.

Na pitanje o radu nedjeljom Aladrović je rekao da je njihov prijedlog prije izbora bio regulacija rada nedjeljom tako da se zadovolji element obitelji i s druge strane omogući stvaranje dodane vrijednosti i zaposlenost u određenim segmentima trgovine. Prema tome bi određene nedjelje bile radne, a većina neradnih. Pretpostavlja da će tijekom sljedećeg tjedna o ovoj temi razgovarati sa sindikatima i poslodavcima i vidjeti koji su stavovi na obje strane.

– Ovdje je također potrebno, iako je to vrlo često teško, naći balans između tog civilizacijskog, svjetonazorskog i radnog dijela i ovog ekonomskog dijela, rekao je Aladrović.