Vlada je u petak u saborsku proceduru uputila novi Zakon o djelatnostima u zdravstvu kojim se nakon 17 godina mijenja zakonski okvir za četiri skupine zdravstvenih radnika. Dosadašnja Hrvatska komora zdravstvenih radnika trebala bi se razdvojiti na četiri samostalne komore, a zakon prvi put na cjelovit način uređuje i položaj medicinsko-laboratorijske djelatnosti te jasno priznaje visokoškolske kvalifikacije niza zdravstvenih profesija.

REBALANS PRORAČUNA

Više od 600 milijuna za mirovine, plaće i naknade: Rebalans donosi 745 milijuna eura novih rashoda

Nacrt prijedloga zakona obuhvaća sanitarne inženjere, radiološke tehnologe, radne terapeute te zdravstvene radnike medicinsko-laboratorijske djelatnosti.

Među ključnim novostima je izričito prepoznavanje sveučilišnih prvostupnika i magistara radiološke tehnologije, medicinsko-laboratorijske dijagnostike i radne terapije kao zdravstvenih radnika na razini stečene visokoškolske kvalifikacije.

Zdravstveno-laboratorijski tehničari također se jasno definiraju kao zdravstveni radnici koji obavljaju medicinsko-laboratorijsku djelatnost.

Jedna komora postaje četiri

Dosadašnja Hrvatska komora zdravstvenih radnika prema prijedlogu bi se razdvojila na četiri zasebne strukovne organizacije.

Osnivaju se:

• Hrvatska komora sanitarnih inženjera
• Hrvatska komora radioloških tehnologa
• Hrvatska komora radnih terapeuta
• Hrvatska komora zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti.

Svaka bi profesija tako dobila vlastitu komoru koja će samostalno uređivati stručna pitanja, voditi registre članova, izdavati i obnavljati odobrenja za samostalan rad, sudjelovati u stručnom usavršavanju te provoditi stručni nadzor.

Cilj takvog modela je omogućiti da se profesionalni standardi i razvoj pojedinih struka uređuju neovisno, umjesto unutar jedne zajedničke komore.

vrhunski meni

Gurmanski izlazak za dvoje više ne mora stajati bogatstvo

promo

Poduzetnicima ne treba uvijek veliki kombi. Važnije je koliko prostora stvarno mogu iskoristiti

Promjene i kod licenci

Zakon dodatno uređuje i sustav odobrenja za samostalan rad, odnosno licenci.

Zdravstveni radnik za samostalan rad mora ispunjavati propisane uvjete i imati važeće odobrenje nadležne komore.

Za odluke povezane s izdavanjem, obnavljanjem i ukidanjem odobrenja za samostalan rad predviđa se i žalbeni put prema Ministarstvu zdravstva, čime se dodatno uređuje pravna zaštita zdravstvenih radnika.

Komore će i dalje imati važnu ulogu u stručnom usavršavanju i kontroli kvalitete rada svojih članova.

Stegovna odgovornost više neće biti uređena samo pravilnicima komora

Jedna od važnijih promjena odnosi se na stegovnu odgovornost zdravstvenih radnika.

Dok je dio tih pravila dosad bio uređen općim aktima Hrvatske komore zdravstvenih radnika, novi zakon ključne elemente stegovne odgovornosti propisuje izravno zakonom.

Svaka od četiri nove komore morat će donijeti vlastiti etički kodeks te organizirati i provoditi stručni nadzor i stegovne postupke.

Predviđeno je i sankcioniranje zdravstvenih radnika koji djelatnost obavljaju bez potrebnog odobrenja za samostalan rad ili onemogućavaju odnosno ometaju provođenje stručnog nadzora.

Odgovornost se širi i na ustanove i privatne prakse

Prekršajne odredbe više se neće odnositi samo na pojedinog zdravstvenog radnika.

Prijedlogom se obuhvaćaju i zdravstvene ustanove te trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, kao i njihove odgovorne osobe.

Odgovornost se proširuje i na fizičke osobe koje zdravstvenu djelatnost obavljaju u privatnoj praksi.

Time se želi jasnije odrediti odgovornost svih sudionika u sustavu kada se zdravstvena djelatnost obavlja protivno propisanim uvjetima.

Nakon 17 godina novi zakonski okvir

Važeći Zakon o djelatnostima u zdravstvu donesen je 2009. godine.

Ministarstvo zdravstva još je u srpnju, prilikom predstavljanja nacrta, obrazložilo da se novi zakon donosi zbog promjena u obrazovnim programima, razvoju zdravstvenih profesija i kompetencija koje postojeći propisi više ne prepoznaju dovoljno precizno.

Poseban naglasak stavljen je upravo na priznavanje visokoškolskih kvalifikacija te samostalnije profesionalno organiziranje četiriju zdravstvenih struka.

Nakon što je Vlada prihvatila prijedlog, zakon ide u Hrvatski sabor, gdje slijedi saborska rasprava i daljnji zakonodavni postupak.