Vlada je rebalansom državnog proračuna za 2026. povećala planirane prihode za 853 milijuna eura, na 36,6 milijardi eura, dok rashodi rastu za 745 milijuna, na 40,6 milijardi eura. Više od 600 milijuna eura dodatnih sredstava povezano je s mirovinama, plaćama u državnom i javnom sektoru te socijalnim i rodiljnim naknadama.

SOLARNE ELEKTRANE

Poljoprivrednicima 30 milijuna eura za solarne elektrane: Potpore do 65%, prijave od 9. studenoga

Rebalans je Vlada u petak prihvatila i uputila u saborsku proceduru.

Izvorni proračun za ovu godinu predviđao je 35,7 milijardi eura prihoda i 39,8 milijardi rashoda. Novi plan tako povećava i prihodnu i rashodnu stranu, pri čemu prihodi rastu nešto snažnije od rashoda.

Premijer Andrej Plenković rekao je da se dodatni novac usmjerava na mirovine, socijalne naknade, zdravstvo i obrazovanje te provedbu 11. paketa mjera za zaštitu građana i gospodarstva.

Više od 600 milijuna eura za mirovine, plaće i naknade

Ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da najveći dio dodatnih rashoda proizlazi iz izdvajanja koja izravno utječu na socioekonomski položaj građana.

Za mirovine, plaće u državnim i javnim službama, socijalne naknade i rodiljne naknade rebalansom se osigurava više od 600 milijuna eura dodatnih sredstava.

Najveći ukupni iznos među resorima ima Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, čiji financijski plan nakon rebalansa doseže oko 13,3 milijarde eura.

Rast potreba tog resora povezan je ponajprije s mirovinama i socijalnim pravima.

vrhunski meni

Gurmanski izlazak za dvoje više ne mora stajati bogatstvo

promo

Poduzetnicima ne treba uvijek veliki kombi. Važnije je koliko prostora stvarno mogu iskoristiti

Samo su mirovinski rashodi već izvornim proračunom za 2026. bili planirani na oko 10,2 milijarde eura, a tijekom godine dodatno su na njih utjecala usklađivanja mirovina i druga povećanja mirovinskih primanja.

Više novca i za zdravstvo, obrazovanje i novi paket mjera

Dodatna sredstva predviđena su i za zdravstvo te obrazovanje, uključujući rashode za zaposlene.

Dio povećanja odnosi se i na 11. paket mjera za zaštitu građana i gospodarstva od posljedica visokih cijena energije i drugih troškova.

Vlada nastavlja financirati i ulaganja u obranu, energetiku te prometnu infrastrukturu, pri čemu je Plenković posebno izdvojio željeznicu.

Rebalans pritom ne znači da se svi proračunski razdjeli povećavaju. Kod pojedinih projekata i programa sredstva se preraspodjeljuju ili prilagođavaju stvarnoj dinamici provedbe do kraja godine.

Deficit opće države ostaje na 2,9 posto BDP-a

Vlada procjenjuje da će deficit opće države u 2026. iznositi 2,9 posto BDP-a, odnosno ostati ispod referentne granice od tri posto propisane europskim fiskalnim pravilima.

Riječ je o pokazatelju koji obuhvaća širi sektor opće države, a ne samo razliku prihoda i rashoda državnog proračuna.

Istodobno bi se udio javnog duga u BDP-u trebao nastaviti smanjivati. Nakon 56,3 posto na kraju 2025., Vlada očekuje njegov pad na 55,5 posto BDP-a do kraja ove godine.

BDP prvi put iznad 100 milijardi eura

Ministarstvo financija očekuje i da će nominalni hrvatski BDP tijekom 2026. prvi put premašiti 100 milijardi eura.

Prema posljednjoj Vladinoj procjeni, realni rast gospodarstva trebao bi iznositi oko 2,4 posto.

Rast nominalnog BDP-a ujedno olakšava smanjivanje omjera javnog duga prema veličini gospodarstva.

Rebalans sada ide u Hrvatski sabor, koji treba donijeti izmjene i dopune državnog proračuna za 2026. godinu.