Vijest da je prosječna neto plaća zaposlenih u trgovinama DM-a u protekloj poslovnoj godini premašila 1900 eura ponovno je otvorila staro pitanje velikih razlika u primanjima u hrvatskoj trgovini.
Dok ovaj drogerijski lanac, koji je godinama najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj, i početnicima isplaćuje prosječnih 1475 eura, i to bez naknada za prijevoz i prehranu te bez uključivanja menadžerskih plaća u taj izračun, slika u ostatku sektora puno je skromnija.
Najnovija analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) podsjeća na bitno manje iznose neto plaća u maloprodaji.
Trgovina kaska
U lipnju ove godine u toj djelatnosti redovne plaće iznosile su tek 1287 eura, oko 600 eura manje nego u DM-u. Istina, prosjek u DM-u podiže to što se u godišnji izračun ubrajaju i 13. i 14. plaća, pa se ukupan iznos dijeli na 12 mjeseci, no i bez njih redovna mjesečna plaća od 1629 eura debelo je iznad prosjeka tog sektora, posebice kada se usporede brojke za 2025. (1180 eura), a prelaze i ukupan prosjek svih plaća u Hrvatskoj u lipnju ove godine od 1555 eura.
Koliko je taj iznos neobičan za maloprodajni lanac najbolje pokazuje usporedba s trgovinom na veliko. U veleprodaji su zbog drukčije strukture poslova, plaće standardno osjetno veće nego u maloprodaji, a u lipnju ove godine kretale upravo na razini jedne od 14 pojedinačnih plaća u DM-u, oko 1630 eura neto. Drugim riječima, osnovna mjesečna plaća DM-ovih radnika bez dodataka doseže prosjek veleprodaje, dok s uračunate dvije dodatne plaće taj sektor ostavlja iza sebe za gotovo 300 eura mjesečno.
No, unatoč doprinosu DM-a, prosječne plaće u trgovini i dalje su daleko ispod plaća u nizu visokoproduktivnih djelatnosti. Apsolutni vrh ljestvice uvjerljivo drži zračni prijevoz, gdje je prosječna plaća u lipnju dosegnula 2330 eura, dakle više od tisuću eura iznad prosjeka maloprodaje i gotovo 800 eura više od ukupnog državnog prosjeka.
Visoka stručnost
Prag od 2000 eura neto u lipnju probilo je još osam djelatnosti, predvođenih tehnološkim i energetskim sektorom. Uz visoko plaćeno računalno programiranje, u toj su grupi još i računalna infrastruktura i obrada podataka, a uz bok digitalnom sektoru su i proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, opskrba strujom i plinom te proizvodnja električne opreme, koja je i jedina iz redova klasične industrije.
Klub najplaćenijih zaokružuju još financijske djelatnosti, znanstveno istraživanje i razvoj te zdravstvo. Ono što im je zajedničko jest činjenica da su to djelatnosti koje počivaju na visokoj stručnosti, naprednoj tehnologiji ili kroničnom manjku visokoobrazovanog kadra, zbog čega poslodavci u tim sektorima imaju najmanje prostora za štednju na cijeni rada.
Suprotno od toga, najniže plaće primaju radnici u proizvodnji odjeće, koja se izdvaja i kao jedina djelatnost s plaćama ispod tisuću eura (988 eura). Na začelju te ljestvice s tek neznatno boljom neto plaćom su proizvodnja kože te osobne uslužne djelatnosti, u koje statistika ubraja frizerske i kozmetičke salone, praonice i kemijske čistionice, wellness centre i pogrebne usluge.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu