A sada na Zupanijskoj panorami na HTV2. Pričaju kako Sveučilišna bolnica ima hrpu dionica ZABA-e, spiker na tv kaže da je sad pravi trenutak za prodaju (!?) i pročelnik grada također da bi im on sugerirao prodaju.
Bez ikakvog argumenta, a dokapitalizacija uskoro. Ja nisam mogao vjerovati što sam čuo [smiley2][smiley1]

Analitičari kažu da je dionica podcjenjena, a cijena i dalje pada. Vidiš kako je čudno tržište dionica. Ne vrijedi ono što stvarno vrijedi nego ono što mase kažu da vrijedi. Zato je jako nezahvalno baratati bilo kakvim ciframa i postocima. Niti oni najpametniji ne mogu znati kuda će dionica ići.

BTW

oni koji su plaćali dionicu i po 11.000 kn biti će presretni ovim projekcijama. Naime, uz porast od 15-20% postoji šansa da vrate izgubljeni novac tamo negdje krajem godine.

Pozdrav

To ti se zove tzv. lešinarstvo.

Bolje bi im bilo da čitaju naš forum. Pročelnici gradova uglavnom pojma nemaju o tržištu kapitala jer ih na funkciju dovede bavljenje politikom a ne stručnost i znanje.

ja na vašem mjestu ne bih bio tako siguran da im je bolje ne prodati sada. treba se držati one stare – sell on good news. uostalom bolje im je sad prodati po sadašnjim cijenama, nego čekati jednu dionicu na šest postojećih pa im kasnije cijena padne, na recimo 8.000 kuna
da mene pitaju ja bi im savjetovao da prodaju sad i kupe dionice hpb-ea kojem slijedi uzlet i dokapitalizacija
ili da shortaju

NR

vjerojatno će zaba rasti, ali postoji velik broj investitora koji će prodavati i koji prodaju jer im je dosta. možda su kupili po 5000 kuna pa prodaju, možda po 500 a možda po 7000. svak ima svoje razloge. što će biti , vrijeme će pokazati. da sam kupio sigurno ne bih prodao, a pošto nisam, ne znam baš jel se treba zalijetati i uzimati po 10000 kad će možda biti i po 9000. Pričekajmo i vidimo…

9800 + 15% = 11.270.

U pravu si. Zeznuo sam. Gubitak bi trebali vratiti negdje u 11. mjesecu.

Pozdrav

Ne samo da nemaju pojma o tržištu kapitala nego nitko od njih nije niti znao da Sveučilišna bolnica ima te dionice. Taj podatak je svakom dostupan u SDA a saznali su tek nakon što su novinari išli malo istraživati i i napisali članak kako je umirovljenica Krajcar (8.dioničar) zaradila milijune na dionicama ZABA-e i uz to spomenuli Sveučilišnu bolnicu.

Kako bilo da bilo, ako nakon ovoga zaista sada idu u rasprodaju (a oni su 9.dioničar) moglo bi biti vrlo jeftine kupnje za druge.

Kad već takve odgovore moraju dati, naravno da nitko neće izjaviti da misli da ima potencijala za rast od 50 % npr.
Zato jer bi ih razapeli, naravno.
Ovako je najbolje izjave poput najmanje 15 % , daju naslutiti da će rast biti minimalno 15, a moguće i 100 %.
U pravu su kako god okrenuli.

inaće posebno mi se sviđa ovaj dio, o tome razglabamo u zadnje vrijeme , ide upravo prema onome što sam pisao u zadnje vrijeme:

Za razliku od konkurencije, Zagrebačka banka je manje izložena regulatornom trošku monetarne politike”, kaže Stojić. S obzirom na to da se na domaćem tržištu cijene formiraju pod jakim utjecajem spekulacija, rastu cijene mogle bi pridonijeti i glasine o očekivanoj prodaji Istraturista.

Dokapitalizacija bankama jeftinija od inozemnog zaduživanja
Darko Markušić business.hr

(objavljeno 14.2.07 16:49)

Zagrebačka banka samo je formalno ovoga tjedna promijenila vlasnika. Više njezin najveći dioničar (81,9 posto) nije UniCredit nego Bank Austria, koja je sastavni dio UniCredit Groupa i zadužena je za bankarsko poslovanje u srednjoj i istočnoj Europi.

Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskoga tržišta oslobodile su Bank Austriju obveze ponovnoga objavljivanja javne ponude, jer je riječ o reorganizaciji bančina poslovanja, a ne o uobičajenoj prodaji vlasničkog udjela, odnosno o preuzimanju. Formalna promjena u vlasničkoj strukturi prethodi već najavljenoj rekordnoj dokapitalizaciji Zagrebačke banke, čime će ona povećati svoj temeljni kapital više od 50 posto, odnosno za 3,55 milijardi kuna i narasti na 10,3 milijarde kuna. Temeljni kapital Zabe 50 posto nadmašit će kapital druge po veličini banke, Privredne banke.

Uplata u travnju

Najavljena dokapitalizacija Zabe najveća je dokapitalizacija u hrvatskom bankarstvu i predstavlja čak 71 posto svih povećanja kapitala u prošloj godini. Spomenuti kapital uplatit će Bank Austria, a u dokapitalizaciji će moći sudjelovati i svi preostali dioničari, na način da na svakih šest postojećih dionica upišu jednu novu. Povećanje kapitala provest će se privatnim izdanjem 478.590 redovnih dionica po cijeni od 7400 kuna i 1887 povlaštenih dionica po cijeni od 6000 kuna, i to najvjerojatnije već u travnju, jer je za 21. ožujka sazvana skupština imatelja povlaštenih dionica Zabe.

Dokapitalizacija Zagrebačke banke pozitivno je utjecala i na rast cijene te dionice na Zagrebačkoj burzi, koja je porasla za trećinu. Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, istaknuo je da dokapitalizacijom Zaba nastavlja jačati vodeću poziciju u financijskom sektoru, a tim se korakom osiguravaju dugoročni rast i razvoj banke, odnosno podržavanje klijenata u svim njihovim potrebama za kreditima, ulaganjima i plaćanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dokapitalizacija Zabe i nešto ranije PBZ-a od 1,81 milijardu kuna označavaju, međutim, promjenu dosadašnjeg trenda. Dosad su, naime, strani vlasnici banaka dokapitalizaciji pribjegavali u nastojanju da povećaju svoj tržišni udjel, a najveće banke uglavnom su zadržavale dio ostvarene dobiti. Na dokapitalizaciju su UniCredit (Bank Austriju) u slučaju Zabe i Bancu Intesu (vlasnika PBZ-a) ipak prisilile i posljednje restriktivne mjere središnje banke, što bankari ipak ne žele priznati.

Planovi malih banaka

HNB je lani, naime, postrožio kapitalne zahtjeve i poskupio inozemne izvore financiranja, odnosno otežao zaduživanje kod banaka majki radi usporavanja rasta inozemnog duga. Među analitičarima prevladava stav da ovo nije posljednja, iako je sigurno najznačajnija, dokapitalizacija među bankama, te da ih je u 2007. moguće očekivati još nekoliko – osobi to među manjim bankama i nedavno preuzetima, kao i daljnje smanjenje broja banaka sa sadašnje 33 na manje od 30.

Dokapitalizacijom banke povećavaju svoje kreditne mogućnosti, a s obzirom na veličinu hrvatskoga tržišta i povećanu konkurenciju, teško će dugoročno opstati banke s aktivom manjom od milijardu kuna, koliko su ili gotovo koliko su teške bilance ukupno 21 banke.