a za sada su oni s uloženim u nekretninama na konju jer njihovo se ne oporezuje za razliku od dionica koje jesu. No nadam se preokretu.. 😉

O tome će odlučivati premijer Orešković i ministar Marić , a ovi drugi neka se znoje zbog uvođenja poreza na nekretnine . 🙂 A uostalom , nove okolnosti mijenjaju i preference prema načinu ulaganja .
[/quote]

Smanjenje manjka konsolidirane središnje države u 2015.

Prema posljednjim podacima Ministarstva financija manjak konsolidirane središnje države u 2015. (prema metodologiji GFS 2001, novčano načelo) iznosio je 9,6mlrd kuna ili 2,9% procijenjenog BDP-a za 2015, što je bitno niže od plana Vlade iz rujna 2015 (rebalans proračuna) kada je MFIN očekivao deficit u iznosu 12,5 mlrd kuna (3,8% BDP-a). Smanjenje deficita na godišnjoj razini za gotovo 3,5 mlrd kuna ili 26,7% posljedica je zamjetno višeg rasta prihoda od rashoda. Ukupni prihodi konsolidirane središnje države iznosili su 127,2 mlrd kuna što je 7,8% više u odnosu na 2014. S druge strane ukupni rashodi (koji obuhvaćaju rashode tekućeg poslovanja i promjene u nefinancijskoj imovini) uz godišnju stopu rasta od 4,3% dosegnuli su 136,8 mlrd kuna.
Podaci za konsolidiranu opću državu još uvijek nisu dostupni, a oni pored konsolidirane središnje države (središnja država i izvanproračunski fondovi uključujući i HZZO) obuhvaćaju i proračune lokalnih jedinica. Oni su u 2014. zabilježili gotovo neutralni učinak (čak štoviše, zabilježen je blagi višak u vrijednosti 0,1% BDP-a). Međutim, obzirom na izdvajanje HZZO-a iz jedinstvenog sustava državne riznice, u 2015. je došlo do računovodstveno drugačijeg prikaza pojedinih transfera iz središnjeg proračuna prema razinama lokalne državne vlasti. Posljedično pojedine stavke rashoda konsolidirane središnje države, poput pomoći bilježe snažan godišnji rast (od 125%), dok primjerice rashodi za socijalne naknade bilježe razmjeno snažan pad (8%). Posljedica je to transfera između pojedinih razina državne vlasti (središnji proračun – HZZO – lokalna jedinica). Stoga za konačnu ocjenu je li u 2015. postignuta fiskalna konsolidacija na rashodnoj strani proračuna potrebno je pričekati podatke za lokalne jedinice, a time i proračun opće države.

Bitnom smanjenju manjka proračuna zasigurno su dominanto pridonijeli viši prihodi pod utjecajem rasta gospodarstva osobito u svjetlu izvrsne turističke sezone i oporavka domaće potražnje. Pri tom ne treba zanemariti i pozitivne učinke fiskalizacije. Ukupni porezni prihodi proračuna konsolidirane središnje države (koji čine 54% ukupnih prihoda) dosegnuli su 68,2 mlrd što je 7,7% više u usporedbi s 2014. Rast poreznih prihoda dominantno je posljedica većih priljeva u proračun zbog PDV-a (+2,6 mlrd kuna ili 6,3%) te trošarina koje su na godišnjoj razini više za 1 mlrd kuna (+8,4%). Iako statistički manje značajan (budući da čini 9 % ukupnih poreznih prihoda) prihod od poreza na dobit premašio je u 2015. 6,2 mlrd kuna što predstavlja rast od 10,3% u odnosu na 2014., a posljedica je povoljnijih financijskih rezultata trgovačkih društava u 2014. za koju se porez na dobit plaća u 2015.
Za potrebe izvješćivanja prema Europskoj komisiji te relevantne statističke usporedbe s drugim državama potrebno je koristiti metodologiju Eurostata ESA2010 (obračunsko načelo). Prema spomenutoj metodologiji transfer mirovinskih doprinosa iz II. u I. stup ne priznaje se u prihod (procijenjeni iznos 1,3 mlrd kuna na razini cijele prošle godine). S druge strane, ESA 2010 sve dospjele a nenaplaćene obveze tretira kao rashod. Prema posljednjem Izvješću o radu Vlade u mandatnom razdoblju 2011. – 2015 samo na kraju rujna 2015. one su iznosile gotovo 3 mlrd. kuna. Stoga, u osnovnoj projekciji očekujemo da će manjak konsolidirane opće države prema ESA 2010 metodologiji dosegnuti gotovo 13,9 mlrd kuna ili 4,2% BDP-a što odgovara posljednjim projekcijama Europske komisije. Dakle, i prema europskoj metodologiji manjak proračuna opće države mogao bi biti niži za gotovo 25% ili 4,5 mlrd kuna u odnosu na 2014.
Iako ne treba zanemariti rizik da dospjele a neplaćene obveze (osobito u zdravstvu) budu i zamjetno više, ostaje činjenica da je u prošloj godini postignut određeni stupanj fiskalne konsolidacije u iznosu od oko 1,5 postotnih bodova BDP-a.
Naposljetku, udio prihoda i rashoda u BDP-u ostaje razmjeno visok (38% odnosno 41%). Navedeno upućuje na visoku poreznu presiju, ali i potrebu smanjivanja rashoda (uz strukturnu izmjenu istih). Za sada retorika nove Vlade ide u tom smjeru, ali za konačnu ocjenu treba pričekati donošenje proračuna za 2016. godinu.

Brent 40$.

Dok ne smanje broj jedinica lokalne samouprave, ništa od oporavka.
Pa nas je 4 milijuna, kao Milano. A uprave i samouprave………..
Sjećam se zgranutosti pokojnog gospodina Pankretića u Saboru…….. koliki je to trošak, on je računao po starinski, koliko samo zavjesa treba pribaviti za sve te urede… i bio je u pravu.

Vaš link …

Ne možemo mi toliko zaraditi, koliko se može uzeti.

Vozači šokirani novim nametom Hrvatske radio-televizije

Makroekonomija: Industrijska proizvodnja skočila 9,3
posto, najviše od 2007. (dulja)
Zagreb, 8. ožujka 2016. (Hina) – ZAGREB, 8. ožujka 2016. (Hina) – Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u
siječnju porasla za 9,3 posto na godišnjoj razini, što je njezin najveći skok od ožujka 2007. godine i znatno
veći nego što se očekivalo.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak da je industrijska proizvodnja, prema desezoniziranim
podacima, u siječnju porasla za 3,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je, prema kalendarski prilagođenim
podacima, skočila za 9,3 posto u odnosu na siječanj prošle godine.
To je znatno brži rast nego mjesec dana prije, kada je proizvodnja, prema revidiranim podacima, porasla 0,6 posto,
i njezin najveći skok od ožujka 2007. godine, kada je porasla 11,8 posto.
To je i znatno veći rast nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine,
procjenjivali su u prosjeku da je u siječnju industrijska proizvodnja porasla za 5 posto na godišnjoj razini. Njihove
procjene rasta kretale su se u rasponu od 3,5 do 6,5 posto.
Rastom u siječnju nastavljen je uspon industrije već 12. mjesec zaredom na godišnjoj razini, što nije zabilježeno
još od 2007., dvije godine prije šestogodišnje recesije.
“Zamjetan rast industrijske proizvodnje u siječnju svakako je i posljedica baznog učinka, s obzirom da je u siječnju
prošle godine proizvodnja zabilježila pad od 4,3 posto na godišnjoj razini”, navode analitičari Raiffeisenbank
Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
U siječnju je najviše, za 15,8 posto na godišnjoj razini, skočila proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju,
a s rastom od 12,6 posto slijedila je proizvodnja kapitalnih proizvoda.
Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je 7,4, a intermedijarnih proizvoda 6,8 posto.
U siječnju je na godišnjoj razini pala samo proizvodnja energije, za 2,4 posto.
“Prema NKD-u, prerađivačka industrija, koja čini gotovo 78 posto ukupnog obujma industrijske proizvodnje,
zabilježila je razmjerno snažan rast na godišnjoj razini od 11,1 posto. Najveći udio u prerađivačkoj industriji odnosi
se na proizvodnju prehrambenih proizvoda, koja čini preko 13 posto ukupne industrijske proizvodnje, a koja je u
siječnju ostvarila godišnji rast od 16,7 posto”, navode analitičari RBA.
Tako je u siječnju trend rasta proizvodnje ušao u treću godinu. Lani je, naime, industrijska proizvodnja porasla 2,6
posto, dok je godinu dana prije zabilježila rast od 1,3 posto.
“I u 2016. očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta industrijske proizvodnje, gdje bi najveći poticaj
trebao, kao i u prošloj godini, doći od oporavka inozemne potražnje”, zaključuju analitičari RBA.

Zasto pobogu gospodarstvo tvrdoglavo raste a burza pada?

Ja da ovo nekom pricam na zapadu…ljudi bi mislili da sam lud.. 🙂

Šteta da više ne piše RealBear koji je pisao konstruktivno i sa puno znanja.

Danas na ovom forumu ima jako malo ljudi za koje vrijedi pročitati ono što napišu.

Lp

sreća pa naš ministar financija ima dionice te razumije koliki novac je ovdje blokiran i koji su efekti njegovog oslobađanja. čini mi se da se to već vidi na djelu. da mi je prije par godina ikad itko rekao da ću biti sretan što je hdz-e došao na vlast rekao bi mu da je lud.

ma kako se to molim te vidi??

ma kako se to molim te vidi??
[/quote]
lijepo pogledaš koliko je u zadnjih mj. dana bilo zelenih a koliko crvenih dana. isto tako baciš oko na to što trezori rade pa još zaviriš i u kalendar. nakon svega toga razmisliš je li ide gore ili dole.