Pa imali ste tu jednog medvjeda koji je lijepo pisao o oporavku burze prije godine dana.
Koliko se sjećam, ja sam nešto drugo pisao.

Sada kada Vam je tržište u padu, a Vi ste u dionicama, humor je jedini način da Vas ne odvedu u ustanovu (makar te ustanove sve bolje izgledaju).

Slom burzi uopće nije dobra stvar, i nemojte ga zazivati. Želje se često ostvare.

H:20160204003066 4.2.2016. 11:00:26
EK;Hrvatska;procjene
EK PROCJENE: Komisija povećala procjenu rast hrvatskog
BDP-a na 2,1 posto
BRUXELLES, 4. veljače 2016. (Hina) – Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog
gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto, ali je istaknula da će tempo oporavka biti
ograničen zbog visokih dugova i privatnog i javnog sektora.
Europska komisija je u četvrtak objavila zimske ekonomske procjene za ovu i iduću godinu, u kojima je ustvrdila
da je stopa rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju prošle godine od 1,3 posto na
kvartalnoj razini bila veća od očekivanja.
“Gospodarski rast će vjerojatno usporiti u četvrtom tromjesečju, no sve u svemu, očekuje se da je gospodarstvo u
cijeloj 2015. poraslo za 1,8 posto. Zahvaljujući snažnom zamahu do kojeg je došlo u drugoj polovini 2015.,
procjenjuje se da će se u 2016. oporavak učvrstiti”, navodi EK u svom izvješću o Hrvatskoj.
Komisija procjenjuje da će domaća potražnja ostati glavni pokretač rasta, pri čemu će poboljšanje uvjeta na tržištu
rada poduprijeti potrošnju kućanstava. Ulaganja bi trebala dobivati na ubrzanju u 2016. i 2017. kako se poboljšava
apsorpcija EU fondova, a očekuje se i nastavak pozitivnog doprinosa Vladine potrošnje rastu.
“Općenito, očekuje se realna stopa rasta BDP-a u 2016. i 2017 godini od 2,1 posto”, navodi EK.
Nezaposlenost bi trebala padati
EK očekuje da će stopa nezaposlenosti u 2015. godini iznositi 16,2 posto, uslijed nastavka smanjivanje radno
aktivnog stanovništva, ali i povećanja zaposlenosti. U ovoj bi godini zaposlenost trebala porasti za 1,3, a u 2017. za
1,5 posto.
S druge strane, stopa nezapsolenosti ove bi godine trebala pasti na 15,1, a iduće godine na 13,8 posto.
Ipak, Komisija upozorava da nezaposlenost ostaje visoka, zbog čega se očekuje da će prosječna plaća tek
umjereno rasti.
Pad cijena energenata nastavit će se i u prvoj polovini 2016., pa bi cjenovna dinamika mogla ostati prigušena.
Nakon dvije godine deflacije, EK ove godine očekuje inflaciju od 0,3, a u 2017. od 1,6 posto.
U ovoj godini Komisija očekuje i nastavak rasta investicija, nakon što su lani porasle za 1,7 posto. U ovoj godini
očekuje se rast ukupnih investicija za 2,6, a u idućoj godini 2,7 posto.
Izvoz roba i usluga u ovoj bi godini, pak, mogao porasti za 5, a u idućoj za 5,3 posto. Očekuje se i rast uvoza – u ovoj
godini za 4,6, a u diućoj za 5,3 posto.
Javne financije u boljem stanju, no deficit je visok
Porast proračunskih prihoda zbog višeg od očekivanja gospodarskog rasta i neka ograničenja rastu troškova
poboljšala su deficit opće države u 2015. godini, pa ga Komisija sada projicira u visini od 4,2 posto BDP-a, nakon 5,6
posto u 2014. godini.
EK smatra da su mjere fiskalne politike imale uglavnom neutralni utjecaj na proračunske prihode, budući da su
dodatni prihodi – posebice od većih zdravstvenih doprinosa i neizravnih poreza – uglavnom bili nadoknađeni
smanjenjem poreznog opterećenja plaća.

Rast primarnih troškova proračuna u 2015. godini očekuje se da se zadržati ispod nominalne stope rasta BDP-a,
iako povećanje investicijskih troškova i subvencija u drugoj polovini prošle godine sugerira slabljenje
konsolidacijskih napora, napominje EK.
Proračunski deficit za 2015. još je neizvjesan. Naime, dok je daljnje restrukturiranje kompanija u sektoru opće
države možda smanjilo njihovo neto zaduživanje, potencijalna akumulacija obveza u zdravstvenom sektoru mogla
bit pritisnuti proračunsku ravnotežu.
Proračun za 2016. godinu još nije donesen, navode iz EK, a po nepromijenjenim pretpostavkama, deficit opće
države procijenjen je u 2016. na 3,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 4,2 posto. U 2017. očekuje se, pak, deficit od 3,2
posto BDP-a.
Te su procjene deficita manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će u 2015. deficit
iznositi 5,6 posto, u ovoj godini 4,7, a u 2017. godini 4,1 posto BDP-a.
Rast prihoda opće države vjerojatno će podržati dinamika osobne potrošnje i plaća, kao i promjene vezane uz
oporezivanje reinvestirane dobiti kompanija, smatra EK. Prihodi od poreza na dobit, pak, u 2016. vjerojatno će biti
pod utjecajem konverzije CHF kredita, s procijenjenim učinkom od otprilike 0,2 posto BDP-a.
EK procjenjuje i da je zaduženost porasla u 2015. tek umjereno, sa 85,1 posto BDP-a u 2014. na 86 posto u 2015., što
je rezultat snažnijeg rasta BDP-a.
EK procjenjuje da će udjel javnog duga u BDP-u nastaviti rasti u iduće dvije godine. Tako bi ove godine mogao
dosegnuti 87, a u idućoj 87,4 posto BDP-a.
Te su procjene rasta javnog duga manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će na kraju
2017. godine javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.
Bilanca plaćanja i dalje u plusu
Po procjenama Komisije, bilanca plaćanja u 2015. bila je u plusu rekordnih 4,2 posto BDP-a, poduprta snažnim
robnim izvozom i dobrom turističkom sezonom. Privremeno poboljšanje registrirano je i na poziciji primarnog
dohotka, kao rezultat gubitaka bankama u inozemnom vlasništvu zbog konverzije CHF kredita.
Nakon dvije godine snažne ekspanzije, izvoz i roba i usluga u 2016. i 2017. godini mogao bi biti umjeren, uslijed
usporavanja globalne trgovine i prigušenijih konkurentskih prednosti, procjenjuje EK. Očekuje i usporavanje rasta
uvoza, uglavnom povezanog s izvoznom potražnjom.
Ta dinamika, u kombinaciji s daljnjim odgođenim oporavkom cijena energenata, trebala bi stabilizirati višak u
bilanci plaćanja na prihvatljivih 3 posto BDP-a u iduće dvije godine, smatra EK.
Rizici za snižavanje tih procjena uglavnom su povezani s i dalje velikim teretom duga i javnog i privatnog sektora i
ograničenim kapacitetima financijskog sektora da podupire oporavak, upozorava EK.
Po rastu BDP-a Hrvatska u sredini ljestvice EU
Prema procjenama Komisije, u cijeloj EU ove se godine očekuje rast BDP-a za 1,9 posto, a u članicama eurozone za
1,7 posto.
Pritom bi najveći rast BDP-a ove godine trebala zabilježiti Irska, 4,5 posto, a slijedi Rumunjska s rastom od 4,2
posto. Malta i Luksemburg trebali bi zabilježiti rasto od 3,9, odnosno 3,8 posto, a rast veći od 3 posto očekuje se i u
Poljskoj, Slovačkoj. Letonija te Švedskoj.
S rastom od 2,1 posto Hrvatska je uz bok s Nizozemskom, Mađarskom i Velikom Britanijom.
Komisija procjenjuje da će jedino Grčka u ovoj godini zabilježiti pad gospodarstva, za 0,7 posto, dok će sve ostale
zemlje zabilježiti rast. Pritom bi najveća gospodarstva eurozone – Francuska, Italija i Njemačka trebale porasti
između 1,3 i 1,8 posto.
(Hina) xsv/neba ysbo

Dobar članak. Nama prijeti eventualni pad na svjetskim tržištim kapitala a sve ostalo ukazuje na rast našeg TK.

Što bolji ekonomski podaci to veći pad dionica na burzi, logično zar ne?

Sve ukazuje da je naša Burza žabokrečina a na svim boljim dionicama se štopa ikakva mogućnost za rastom cijene i vraćanja trgovanja u neku normalu. Akumulacija…dokle više…

Kolega ambijent ako vam to nema smisla i nikakvog logičkog objašnjenja jednostavno kupujte. Svaki slobodan keš iskoristite za dodatni dokup, pitanje je samo dana kada će ova naša burza jednostavno eksplodirati. Potrebno je jako malo novca da ovo krene…

Pa imali ste tu jednog medvjeda koji je lijepo pisao o oporavku burze prije godine dana.
Koliko se sjećam, ja sam nešto drugo pisao.

Sada kada Vam je tržište u padu, a Vi ste u dionicama, humor je jedini način da Vas ne odvedu u ustanovu (makar te ustanove sve bolje izgledaju).

Slom burzi uopće nije dobra stvar, i nemojte ga zazivati. Želje se često ostvare.
[/quote]

Pa nije tržište uopće u padu kolega hasanfefer, ne znam u koju vi burzu gledate?
U padu je Crobex zbog loših perspektiva pojedinih dionica u Crobexu, ali ima jadnika poput mene koji su na bidovima dosta dionica za koje smatraju da će vrijediti više, a koje nikako da padnu. Ili su pale minimalno, ali su neutralne, ili čak malo porasle.
Znači nema pada tržišta već pada vrijednosti određenih dionica koje ionako ne opravdavaju sadašnju cijenu.

lp

Vi mislite da će članovi Vlade koji nemaju kune uložene u dionice http://www.poslovni.hr/hrvatska/ne-vole-burze-nemaju-stednje-al-su-mete-poreza-na-nekretnine-308218 znati pokrenuti naše tržište kapitala, odnosno potencijalno ukinuti porez od 12 % ?!

Apsolutno se slažem sa tom opaskom, npr. u mojoj firmi sa 400 stalnih djelatnika nisam čuo ne da je neko kupovao dionice praktično ni nezna šta to znači, a jadno je da šefovi i manageri isto neznaju o tome ništa a kao oni su organizatori posla ma dajte…… smiješno mi smo totalna šteta.

Drago mi je da se i bloger slaže, koliko god je nekad subjektivan (jer je to normalno) iako ne voli kad su drugi takvi bez njega smo mogli staviti ključu bravu još pred 3 godine, ovako smo još živi a možda dođu i neka ljepša vremena ne samo za turizam.

Hrvatskoj jako malo treba da bi ostvarila još brži rast (lagano je ostvariti 3% ove godine)

O tome će odlučivati premijer Orešković i ministar Marić , a ovi drugi neka se znoje zbog uvođenja poreza na nekretnine . 🙂 A uostalom , nove okolnosti mijenjaju i preference prema načinu ulaganja .

Izvoz porastao 11,5%!
Strah me reakcije sutra na burzi.