Izasli su na DZS pravi podaci za robnu razmjenu za sijecanj.
Ispostavilo se da je RealBear bio potpuno u pravu, na sramotu neznalica koji su ga optuzivali i raspravljali s njim.
Pozdrav RealBearu.
a gdje je tu turizam joji je dobro rastao u prva tri mjeseca…
bravo medo!
vraaaaaati se…
Turizam u ozujku +21%
Svaka čast medvjedima, oni su dobro odradili svoj posao – mislim da polako dolazi vrijeme za bikove. Ne znam dijelite li moje mišljenje ali imam dojam da su cijene dionica iz građevinskog sektora čvrsto zacementirane i da bi se u tom sektoru mogao dogoditi lagani i kontinuirani rast (srednjoročno i dugoročno). Tako je i turistički sektor lagano rastao svojedobno. Mislim da je spomenuti medo dobro prognozirao i mogući oporavak građevinaca i određenih predstečajuša.
Htio sam samo naglasiti da se nekoliko godina ulaganje u građevince smatralo jako rizičnim jer su dionice godinama gubile na vrijednosti, a sada rizik svakako postoji i dalje, naravno jer to je burza i svaka kompanija je priča za sebe i da treba razmotriti više faktora kod odluke o ulaganju – menadžment i odgovorni ljudi u firmi, poslovanje, ugovori, marže, dobit, dokapitalizacije, mogućnost preuzimanja… Mislim da se taj rizik ulaganja u građevince polako smanjuje gledajući u cjelini – u usporedbi s ostalim sektorima na burzi.
Kada spominjem medvjede općenito mislim da shvaćate da se izražavam metaforički. I dakako ne mislim nikoga poticati ni nagovarati na ulaganje u građevinski sektor, svatko odlučuje za sebe. Još uvijek postoji opasnost da upadnete u medvjeđu zamku. Kao jedan od glavnih likova u filmu “Na rubu divljine”.
Izasli su na DZS pravi podaci za robnu razmjenu za sijecanj.
Ispostavilo se da je RealBear bio potpuno u pravu, na sramotu neznalica koji su ga optuzivali i raspravljali s njim.
Pozdrav RealBearu.
Je, je, tak je bio u pravu da pokrivenost uvoza izvozom ne da nije ništa veća u odnosu na preliminarne brojke od prije par mjeseci kad nas je uvjeravao kako će brojke biti bolje, nego je još i pala za 0,6%.
Toliko o tome kako je Real Bear bio u pravu..
Isto tak je bio u pravu o rastu burze uvjetovano padom kamata na dug…
DZS: U siječnju izvoz pao prvi puta od kraja 2013., za 3,2 posto
ZAGREB, 8. travnja 2015. (Hina) – Državni zavod za statistiku (DZS) korigirao je u srijedu podatke o
robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u siječnju ove godine, objavivši kako je robni izvoz u prvom
ovogodišnjem mjesecu bio 3,2 posto manji nego u siječnju lani, što je manji pad u odnosu na prethodnu
procjenu od 7,25 posto, ali i prvi pad od studenoga 2013. godine.
U prvom mjesecu ove godine Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u ukupnoj vrijednosti od 5,66
milijardi kuna, što je za 3,2 posto manje u odnosu na siječanj prošle godine. Istodobno je uvoz smanjen za
11,2 posto, na 8,65 milijardi kuna.
Prvi podaci DZS-a iz ožujka govorili su da je izvoz pao za 7,25 posto, na 5,42 milijarde kuna, a uvoz za
15,78 posto, na 8,2 milijarde kuna.
Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u siječnju bio 3,6 posto manji nego u istom lanjskom mjesecu i
iznosio je 739,3 milijuna eura, dok je uvoz istovremeno smanjen za 11,5 posto, na 1,13 milijarde eura.
Uslijed takvih kretanja, u siječnju je došlo i do smanjenja vanjskotrgovinskog deficita te povećanja
pokrivenosti uvoza izvozom. Deficit je, naime, smanjen prema siječnju prošle godine za značajnih 23
posto, na 2,98 milijardi kuna, odnosno 390 milijuna eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom porasla s
lanjskih 60 na 65,5 posto krajem siječnja ove godine.
Podaci DZS-a pokazuju da je Europska unija i dalje najvažnije tržište za hrvatske proizvode.
U ostale zemlje članice Europske unije, na koje ‘otpada’ više od 67 posto hrvatskog robnog izvoza, u
siječnju je, naime, izvezeno roba u vrijednosti 496 milijuna eura, što je za 1,3 posto manje u odnosu na
izvoz iz siječnja 2014. Uvoz iz ostalih zemalja EU-a je pak porastao, i to za 5,4 posto, na 948,2 milijuna
eura.
No, primjerice izvoz u zemlje CEFTA-e u prvom je mjesecu ove godine smanjen za 5,2 posto, na 123,7
milijuna kuna, uz istodobni pad uvoza za 23,8 posto, dok je izvoz u ostale europske zemlje, među kojima je
i Rusija, pao za 16,3 posto, dok je uvoz iz tih zemlja smanjen za čak 88 posto.
Promatrano pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i dalje je Italija, u koju je u
siječnju izvezeno roba u vrijednosti od 99,6 milijuna eura, što je 7,6 posto manje na godišnjoj razini, dok je
uvoz iz Italije porastao za 17 posto, na 173 milijuna eura.
Izvoz u Njemačku je, pak, povećan za 5,9 posto, na 96,3 milijuna eura, dok je uvoz u tu zemlju pao za 8
posto, na 177,3 milijuna eura. Na trećem je mjestu Slovenija, u koju je iz Hrvatske izvezeno roba za 94,3
milijuna eura ili 9,6 posto više nego lani, uz istovremeni pad uvoza iz te zemlje za 1,7 posto, na 125,7
milijuna eura.
Ove godine teško do značajnijih stopa rasta izvoza
“U siječnju je smanjena i izvozna i uvozna aktivnost. Zbog više lanjske baze, ove će godine teško biti
ostvariti značajnije stope rasta izvoza”, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska
istraživanja Raiffeisenbank Austria.
Smatra da će ova godina biti indikativna za to koliko je domaće gospodarstvo doista konkurentno, s
obzirom da će prvi puta u cijeloj godini statistička metodologija biti sasvim usklađena.
Od kada je Hrvatska ušla u EU u srpnju 2013. godine promijenila se metodologija izračuna robe razmjene
s inozemstvom, pa su tek u drugoj polovici 2014. godine podaci bili usporedivi na godišnjoj razini. I tada su
ukazivali na usporavanje rasta izvoza, nakon snažnog rasta od ulaska u EU.
“Ulazak u jedinstveno europsko tržište osim prilike za hrvatske gospodarstvenike predstavlja i izazov
budući da se radi o izuzetno konkurentnom tržištu. Jačanje konkurentnosti hrvatske industrije, širenje na
dosada netradicionalna tržišta EU, ali i povećanje kvalitete naših proizvoda samo su neki od čimbenika koji
Copyright Hina. Sva prava pridržana 2
bi u konačnici pridonijeli rastu robnog izvoza”, kaže Zrinka Živković-Matijević.
Predsezona sjajna i u ožujku: 20% više dolazaka i 21% više noćenja Autor/izvor: SEEbiz
Datum objave: 08.04.2015. – 11:41:40
ZAGREB – Prema službenim podacima sustava turističkih zajednica na Jadranu i u Gradu Zagrebu, u mjesecu ožujku 2015. godine, ostvareno je 247 tisuća dolazaka što predstavlja porast od 20 posto te 644 tisuća noćenja što predstavlja porast od 21 posto u odnosu na ožujak prošle godine.
Strani su turisti ostvarili 177 tisuća dolazaka što predstavlja porast od 24 posto i 458 tisuća noćenja što predstavlja rast od 25 posto u odnosu na ožujak 2014. godine. Domaći turisti također bilježe rast u dolascima od 11 posto te u noćenjima od 13 posto. „Dvoznamenkasti rast od 20 posto izvrstan je rezultat u prva tri mjeseca ove godine. Radi se o povećanju broja dolazaka i noćenja, a koje će pratiti i rezultati turističke potrošnje. To je rezultat programa Hrvatska 365, sve boljeg upravljanja turističkim proizvodom na destinacijama, povezivanja turističkih zajednica, organiziranim manifestacijama i događanjima. Vjerujemo da će se trend rasta turističkog prometa nastaviti te da ćemo imati odličnu predsezonu“, istaknuo je ministar turizma Darko Lorencin. S ministrom se složio i direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić koji je naglasio kako program Hrvatska 365 predstavlja prvi koncept koji je fokusiran na razdoblja pred i posezone i u kojeg su uključeni svi subjekti turističkog sektora. Kako je rekao, važnu ulogu u ovim procesima je imao i Glavni ured HTZ-a, odnosno nove marketinške aktivnosti i strategije koje provodi ured. „Ostvareni rezultati u prva tri mjeseca ove godine dokaz su kako je Hrvatska, kao turistička destinacija, turistima interesantna i izvan glavnog dijela sezone. Vjerujem kako smo na pravom putu i da će turizam u Hrvatskoj u narednim godinama biti snažna cjelogodišnja djelatnost“, zaključio je direktor Ivičić. Prema udjelu u noćenjima u ožujku najbolji rezultati su ostvareni u Istri s 56 tisuća dolazaka (rast od 26 posto) i 186 tisuća noćenja (rast od 19 posto). Slijede Kvarner s 44 tisuće dolazaka (rast od 15 posto) i 117 tisuće noćenja (rast od 21 posto), grad Zagreb s 59 tisuća dolazaka (rast od 16 posto) i 106 tisuća noćenja (rast od 10 posto), Dubrovačko-neretvanska županija županija s 28 tisuća dolazaka (rast od 20 posto) i 77 tisuća noćenja (rast od 24 posto) te Splitsko-dalmatinska županija s ostvarenih 28 tisuća dolazaka (rast od 22 posto) i 75 tisuća noćenja (rast od 29 posto). Poraste bilježe i ostale županije pa je tako u Zadarskoj u ožujku ostvareno 15 tisuća dolazaka (rast od 16 posto) i 48 tisuća noćenja (rast od 46 posto), u Šibensko-kninskoj 10 tisuća dolazaka (rast od 56 posto) i 27 tisuća noćenja (rast od 29 posto), dok je u Ličko-senjskoj ostvareno 6 tisuće dolazaka (rast od 17 posto) i 8 tisuće noćenja (rast od 14 posto).
Kumulativno sve destinacije u plusu
U razdoblju od siječnja do ožujka ostvareno je 485 tisuća dolazaka što predstavlja porast od 19 posto te 1,3 milijuna noćenja što predstavlja porast od 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Strani su turisti ostvarili 324 tisuća dolazaka što predstavlja porast od 24 posto i 840 tisuća noćenja što predstavlja rast od 25 posto. Domaći turisti također bilježe rast u dolascima od 9 posto te od 11 posto u noćenjima. Od siječnja do ožujka sve destinacije bilježe poraste u dolascima i noćenjima. Tako je u Istri ostvareno 93 tisuće dolazaka (rast od 18 posto) i 321 tisuća noćenja (rast od 15 posto). Slijede grad Zagreb sa 142 tisuće dolazaka (rast od 16 posto) i 267 tisuća noćenja (rast od 14 posto), Kvarner s 91 tisućom dolazaka (rast od 20 posto) i 241 tisućom noćenja (rast od 24 posto), Splitsko-dalmatinska županija s 55 tisuća dolazaka (rast od 24 posto) i 166 tisuća noćenja (rast od 34 posto) te Dubrovačko-neretvanska županija s ostvarenih 51 tisućom dolazaka (rast od 15 posto) i 150 tisuća noćenja (rast od 13 posto).
Poraste bilježe i ostale županije pa je tako u Zadarskoj ostvareno 27 tisuća dolazaka (r
Izasli su na DZS pravi podaci za robnu razmjenu za sijecanj.
Ispostavilo se da je RealBear bio potpuno u pravu, na sramotu neznalica koji su ga optuzivali i raspravljali s njim.
Pozdrav RealBearu.
Je, je, tak je bio u pravu da pokrivenost uvoza izvozom ne da nije ništa veća u odnosu na preliminarne brojke od prije par mjeseci kad nas je uvjeravao kako će brojke biti bolje, nego je još i pala za 0,6%.
Toliko o tome kako je Real Bear bio u pravu..
Isto tak je bio u pravu o rastu burze uvjetovano padom kamata na dug…
[/quote]
Trebao bi biti oporavak burze a nema ga. Nema domaćih para, a stranci izbjegavaju močvare.
Makroekonomija
•Lalovac trlja ruke: Od PDV-a čak milijardu kuna više nego lani
•HNB: U prvom kvartalu blagi pad, u 2015. blagi rast realnog BDP-a
•Nezaposlenost pala nakon šest mjeseci
gospodarstvo je u oporavku pravi pozitivni pokazatelji će tek doći pogotovo za
profitabilne male privatne poduzetnike koji će nas i izvlačiti iz krize sve
boljim prihodima i zapošljavanjem i njima treba država davati poticaje a ne
socijalističkim mastodontima koji su vreća bez dna
ako je za vjerovati Marasu koliko se sjećam prije jedno mjesec dana je rekao
poslije natpisa o padu proizvodnje da će ista porasti za 20% kada isporučimo jedan brod
HEP i HAC sigurno su jedan od glavnih razloga za ovakav pad.
na sve ove promjene burza će morati reagirati a očekujem i bolja financijska izvješća firmi.zelenjava iz eu će doći i do nas.izraćunavanje golih statističkih podataka me uopće ne interesira.ono što pišem već dulje vremena
počinje se ostvarivati.program ecb za hrvatsku počinje
http://www.tportal.hr/biznis/politika-i-ekonomija/377122/Lalovac-Bruxellesu-isporucuje-teski-paket-usteda.html
novac naših fondova i eu fondova ići će u ono što je prosperitet eu i hrvatske
Hrvatska je članica nato i partner amerike i Europe …
Jesu li s proljećem stigli i prvi glasnici pozitivnih pomaka u hrvatskom gospodarstvu? Kao i obično, ovisi o perspektivi. Sumnje ipak nema, hrvatske tvrtke su u prethodnoj godini, prema podacima FINA-e, ostvarile značajno veću dobit nego u prethodnoj.
Prvi kvartal u minusu, ali 2015. u plusu nešto većem od 0,2%
“U najnovijem biltenu Hrvatske narodne banke analitičari banke prognoziraju blagi pad BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na prošli kvartal.”
http://www.vecernji.hr/gospodarstvo/prvi-kvartal-u-minusu-ali-2015-u-plusu-nesto-vecem-od-02-999829
Lipi moji, evo nam oporavak krenija…
“Na kraju siječnja bruto inozemni dug iznosio je 46,8 milijardi eura, a njegov prirast za 0,1 milijardu eura u odnosu na kraj 2014. rezultat je učinka međuvalutnih promjena u skladu s jačanjem američkog dolara prema euru.”
Obratite pažnju na ovo , 100 miljuna Eura veči dug zbog rasta dolara ?!?!
Ja se sjećam da je RilBer pričao kako je to sve hedžirano od strane naših genijalaca kao što su Lalovac i Martina Dalič..
I šta je sad ovo, majku mu? Ah šta je to 100 milja za nas…
evo pomaka,i frizera ima u ovoj vladi
http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/kristof-nismo-frizirali-sluzbenu-statistiku/
i sada nek neko veli da g.maras nije pokrenuo obrtnike