Fundamentalni pokazatelji-Izračun i Interpretacija

Naslovnica Forum Gospodarstvo i financije Fundamentalna analiza Fundamentalni pokazatelji-Izračun i Interpretacija

vjerojatno si mislio na trženje dionicama pravnih osoba analogno onim nas, fizičkih osoba. tu je situacija slijedeća:

-pravna osoba stijecanjem (kupnjom) dionica pri IPO-u ili sekundarnom tržištu sama odlučuje koliko će
dionice držati u svojem posjedu, u skladu s time definira računov.politike
-ukoliko odluči da će ih držati dulje od jedne poslovne godine tada ih knjiži na razred 0, sint.konto 063 (dugotr.financ.imovina)
-ukoliko odluči da će ih prodati u kratkom roku (unutar posl.godine) tada ih pozicionira na razred 1, sint. konto 112 (kratk.financ.imovina)
-poduzeće je dužno provesti revalorizaciju takve imovine kroz RDG najmanje jednom god. po završnom obračunu a može to raditi i češće, mjesečno ili kvartalno
-revalorizacija se provodi na način da se knjiži prihod od revalor.vrijed.papira-skupina financ.prihodi odnosno
trošak od revalor. vrijed.papira-skupina financ.troškovi sukladno zaključnoj tržišnoj cijeni na dan revalorizacije (razlika od nabav.cijene)
-prodaja vrijed.papira knjiži se na isti način poput revalorizacije s time da se preporučuje da su anal.konta realizirane dobiti ili gubitka po prodaji vrijed.papira drugačija od onih od revalorizacije zbog prilično kompleksnog i različitog poreznog tretmana ( o tome drugi put)
-u oba ova slučaja(razred 0 i 1) se knjiži kroz RDG revalorizacija ili prodaja dionica sukladno MRS-u 39
-prihodi od prodaje (revalorizacije) vrijed.papira ulaze u osnovicu poreza na dobit

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

Ako smijem pitati kako je sa kupnjom vlastitih dionica…[rolleyes]

pogledaj na početku ove teme ili one susjedne, već smo o tome raspravljali ranije

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

mislio sam na tuđe dionice… recimo tvrtka posjeduje neke tudje dionice i sada u ovom kvartalu nece raditi revalorizaciju zbog korekcije te bi tako prikrila gubitak… koliko je takav scenarij moguc…

ako se radi o maloj tvrtki, revalorizaciju treba napraviti samo na 31.12.07. (pa čak niti onda ne mora već prihod ili rashod knjiži samo prilikom prodaje), ako se radi o tvrtki izlistanoj na burzi onda bi trebala raditi revalorizaciju takve imovine (barem bi ih revizori trebali upozoriti ). tu govorimo samo o financijskoj imovini koja se priznaje kroz RDG , ulaganja u druga društva (povezane osobe) drugačije se tretiraju i o tome smo več ranije pisali na temama FA.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

ajmo onda na primjer… INGRA ima recimo SNBA-R-A u financijskoj imovini… sad joj je nepovoljan trenutak radit revalorizaciju… posto je obvezna to raditi jedanput godisnje logicno je da ce to raditi kad cijena dionice koju posjeduje bude najbolja… ako je cijena dobra revalorizaciju ce radit vise puta godisnje ako nije samo jedanput… recimo za 2007 ce radit revalorizaciju 1.6.2007 a za 2008 ceka povoljni trenutak jel sada ima gubitak od recimo 5,5 milja kuna u odnosu na 1.6.2007 te to ne bi bilo dobro prikaszat u izvjescu… jesam li upravu???

nisi,

neda mi se sada istraživati tko ima koliki udjel u nekom drugom no imamo dva slučaja:

-slučaj kad firma kupuje dionice u manjem opsegu isključivo radi špekuliranja (prinos od dividendi ili u nadi da će ih prodati po višoj cijeni u budučnosti), taj primjer sam opisao u prethodnom postu. tada se revalorizacija radi kroz RDG (prihod ili trošak)
-drugi slučaj jest kad kompanija kupuje udjel u drugoj te je kod toga uvijek riječ o dugotr.financ imovini, o tome
smo Vorda, moja malenkost i još neki ljudi pisali već ranije na temi FA. tada se revalorizacija ne provodi kroz RDG već direktno kroz kapital (glavnicu) i to u stavci revalorizacijske rezerve

Kakogod, u oba navedena slučaja odgađanje revalorizacije u kvartalu nema efekta na kompaniju jer će ju
opet morati sprovesti u slijedećem razdoblju a kako se revalorizacija provodi po realnoj (fer) vrijednosti tada
je efekt neutralan.
Imajući na umu da vjerojatno ciljaš na revalorizaciju kroz RDG tijekom godine tada bi se dogodilo da kompanija ako vrijednost financ.kratk.imovine padne te se realizira trošak a već u slijedećem cijena vrijed.papira na tržištu skoči tada bi prihod pokrio ovaj prethodni trošak te je efekt opet neutralan, pri tome
vrijednost financ.instrumenta kod nove revalorizacije više nije nabavna već zadnja revalorizirana vrijednost.
PRIMJER

kupio 100 kom XY-R-A 18.01. po cijeni od 50.000 kn ukupno
31.03. revalorizirao na 45.000 kn pri čemu je 5000 kn trošak
30.06. revalorizirao na 55.000 kn pri čemu bi 10.000 kn bilo prihod

nadam se da je sad jasnije ,ako nije a zanima te materija pretplati se na RRIF

[wink]

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

Koju kam stopu uzimate kao nominalnu nerizičnu kamatnu stopu? Trebala bi se primjeniti kamatna stopa na sigurna ulaganja kao što su kam stope na državne obveznice ili kamatne stope na sigurne, osigurane bankovne depozite? Malo sam istraživao i našao podatak da je kam stopa na državne obveznice u RH između 4,5% i 6,7%. Te sam podatke našao na poslovnom, obveznice. Koja stopa jr prihvatljiva? 5,5%?

Zamolba moderatoru:

dajte, molim Vas, odmoderirajte ovog Micija, dečko ne piše gluposti, a ja ne mogu čekati 2 sata da pročitam što ima za reći na temi Fundamentalna analiza
[pray][pray][pray]

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

Da, ne znam zašto me toliko provjeravaju. Nešto sam im sumnjiv.[rolleyes]
Febo, vjerojatno će ti biti jasno zašto pitam koliko bi iznosio kf za naše tržište. Pokušavam izračunati trošak kapitala koristeći CAPM. Kasnije ću probati i pomoću kontinuiranog rasta dividendi (koliko god mi se ne sviđao taj pristup jer mi se ćini više onako školski primjer).
Imaš li ti možda nekakva iskustva s izračunavanjem troška kapitala. Na našem tržištu je kompleksnije izračunavanje jer ima jako malo analitičkih podataka. Primjerice, u SADu analitičari procjenjuju beta koeficijent i km tako je mnogo jednostavnije.
Neki će mi reći da nije baš korisno to raditi, ali mene baš interesira, čak i Buffet govori da to nema smisla računati, ali on je često dosta neozbiljan u svojim izjavama.

nemam nažalost, ako negdje naletim na to poslat ću ti poštom

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 


Imaš li ti možda nekakva iskustva s izračunavanjem troška kapitala. Na našem tržištu je kompleksnije izračunavanje jer ima jako malo analitičkih podataka. Primjerice, u SADu analitičari procjenjuju beta koeficijent i km tako je mnogo jednostavnije. Neki će mi reći da nije baš korisno to raditi, ali mene baš interesira, čak i Buffet govori da to nema smisla računati, ali on je često dosta neozbiljan u svojim izjavama.

Vidiš, ja sam učio “po njegovom” i slažem se s tim.
Trošak kapitala je:
-važan, jer zarade treba umanjiti za taj trošak da bi se vidjelo koliko društvo stvarno zarađuje
-teško ga je izračunati i jako je različit ovisno o vrsti industrije
-zato je važno da ga se “procijeni”, jer ga je jako teško izračunati, ali nikad ne radim vrijednost neke dionice bez da procijenim troškove kapitala, smatram da je to jako važno.

Evo zašto, nije zarada od 50 milijuna Petrokemije ili Magme jednako vrijedna. Iz razloga što PTKM ima daleko veće kapitalne troškove- po mojoj procjeni.
Pitanje je kako ih izračunati?
Mislim da je to nemoguće, ali procjeniti se mogu.
Znam da ptkm ima velike kap. troškove (održavanje skupe i komplicirane uređaje, redovito obnavljanje, izgradnja novih i sl), dok mgma nema tako visoke kapitalne troškove. Zato mi je ova druga privlačnija od prve. Sjećam se da je direktor ptkm izjavio kako u ovoj godini moraju mnogo uložiti u održavanje, govorio je i o iznosima.
Evo ukratko, inače betama se ne bavim, a mislim da se kap. trošak treba gledati posebno za svaku dionicu, ne generalno. Nisi baš tražio takav odgovor, htio si nešto drugo, to mi je jasno, no pristupi su nam malo različiti, ali cilj je isti 🙂
Pozdrav

Htio sam još i dodati, nije striktno vezano uz temu, no ovdje se o tome često govori, a kad je rječ o Buffettu. Stvarno treba imati nos i otići u keš poziciju od 60 milijardi dolara prije ove korekcije kao što je to on napravio. Mogu mu samo zavidjeti na takvoj vještini u procjeni situacije, stvarno me motivirao daljnjem proučavanju njegove, Grahamove i cjele te škole. [thumbsup]

Kolega rovadC, hvala na odgovoru.
Slažem se da je trošak kapitala nemoguće sa sigurnošću odrediti, ipak je riječ o implicitnom trošku, ali ćini mi se da vi pod troškom kapitala podrazumjevate kapitalne troškove poput odražavanja skupe opreme izgradnja nove opreme i tako dalje. Ipak smatram da je u prvom slučaju kojeg ste naveli riječ o amortizaciji, a u drugom investicijskom novčanom izdatku ili rashodu od ne znam čega, to febo bolje zna.
Postoje tri pristupa u definiranju troška kapitala, meni kao investitoru je bitna ona koja ga određuje kao zahtijevanu profitabilnost koju očekuju investitori za svoje ulaganja u dionice. Ako se ne ostvari navedena prof. doći će do smanjenja bogatstva vlasnika i tako dalje…
Slažem se naravno da za svaku firmu treba posebno izračunavati trošak kapitala. Neovisno o tome za koju firmu ga izračunavali, nerizična kamatna stopa je jednaka za sve u RH, pa me zanima koju stopu vi uzimate. To bi trebao biti najlakši korak u izračunavanju ove vrijednosti, ali već sam tu zapeo. [wink]

A Buffeta izrazito poštujem i mislim da nije loše da se na ovom forumu raspravlja o njegovim postupcima i razmišljanjima. Ima mnogo njegovih općenitih misli koje mi služe kao vodić, a jedna od njih je da “ulaže samo u one firme za koje zna od kuda dolazi vrijednost”

New Report

Close