nevjerojatno, gornji postovi napisani su u 17 sati, a sad je 20:41, zar Mici ovdje otkriva američke vojne tajne?
[shocked]

Pisao sam negdje o tim kamatnim stopama, sad se ne sjećam gdje točno na ovim forumima pa ću ukratko samo. Ja uzimam 10%, jer smatram da je to nerizična stopa budući da je to prosjećni rast tržišta (koliko se sjećam to je prosjek rasta DJIA od početka njegovog računanja)- meni dovoljno da bude nerizičan. Inače, kako je koristim za DCF, kte na dugogodišnje državne obveznice ne mogu uzeti, jer su trenutno preniske i ne daju dobar rezultat za DCF.
Zamolba moderatoru, zar ne može moderiranje malo brže [pray]

Predložio bih da se cijela tema Fundamentalna analiza preseli na Ležerno jer ovo sa moderiranjem stvarno nema smisla.
[yawn][yawn][yawn]

Jasno mi je što ste htjeli reći pod troškom kapitala, ja sam se jedno vrijeme bavio tom kategorijom troška kapitala i odustao, jer mi je to preopćenita i preširoka kategorija. Zapravo jednim je djelom ona uvijek korisna, no ja je malo drugačije koncipiram. Trošak kapitala u tom smislu može se odrediti i kao oportunitetni trošak, ili određeni zahtijevani prinos na investiciju. Koliko on iznosi? Ako je prosječna dugogodišnja stopa DJIA 10%, Buffettova stopa prinosa 22%, svaka između ove dvije je prihvatljiva 🙂
Ne bih se složio da u tome treba uzeti Crobex.

Nešto je drugo trošak kapitala kako ste ga vi koncipirali prosječno za cjelo tržište, zapravo tu ovisi o tome što želite raditi

Jednostavnija, jasnija i praktičnija mi je formulacija troška kapitala koja se određuje za svako društvo posebno, kako bih razna društva mogao uspoređivati. A obuhvaća procjenu svih troškova koja vlasnik ima na kapitalna dobra koja posjeduje. U tu procjenu, naravno ulazi, kao što ste dobro primijetili, amortizacija, ispravna knjiženja svih troškova kapitala (koji uključuje razne troškove nabave, održavanja, servise, opreme, strojeva, građevina i dr.). Procjenu, ne točni izračun, tih troškova oduzimam od neto dobiti kako bih imao stvarnu zaradu koja pripada vlasniku, odnosno dioničarima. Svrha toga je da se realno vrednuju zarade. Kako sam i naveo zarada od 50 milijuna na kraju godine nije uvijek i stvarna zarada za dioničare. Jer ako svake godine veći dio te zarade treba otići u nabavu novih kapitalnih dobara ili njegovo održavanje onda je stvarna zarada manja. Slažem se s formulacijom da na neto dobit treba dodati amortizaciju i zatim oduzeti sve troškove kapitala kako bi se dobila stvarna zarada.

Nerizična kamatna stopa je stopa koja je dosta diskutabilna u stručnim krugovima. Ja sam prihvatio 10% tako da me ta stopa zadovoljava i mislim da je kao dugogodišnja realna stopa OK.
Zahtijevani prinos mi je da premašim indeks tržišta, kad to više ne budem mogao tad ima jedino smisla sredstva staviti u indeksni fond, pod uvjetom da je naknada fondu zanemariva.
Pozdrav

P=L+C
P=Productivity
L=Labour
C=Capital

po tome onda sve kapitalne investicije u poslovanju (osim onih vezanih uz radnu snagu) spadaju u trošak kapitala. ukoliko je zarada po kapitalu veća od troškova kapitala poduzeće posluje rentabilno, ukoliko je zarada po radniku veća od amortizacije po radniku, poduzeće također posluje rentabilno.
BTW, trošak kapitala u najbanalnijem smislu jest kamatna stopa.

…još nešto, prema MRS-ima prihodi od kapitala jesu prihodi od kamata, tantijema i dividendi, onda bi
trošak kamata sukladno istom trebao biti trošak kapitala.

Slažem se s tim prikazom kad je riječ o kapitalnim troškovima, mada je u stvarnosti to daleko složenije. To je važno iz razloga jer neto zarada nije dovoljna da bi se usporedile pojedine dionice stoga jer to nije stvarna zarada vlasnika. No kad uzmete u obzir i kapitalne troškove možete stvarno znati koliki su zapravo iznosi zarada dioničara. Što će na kraju rezultirati i stvarnom povećanju vrijednosti vlasnika, odnosno i na cijenu dionica.

slažem se. zato postoje EBIT odnosno EBITDA izračuni o kojima je već ranije bilo riječi na temi FA.

RovadC,
Mislim da se nismo razumjeli. Ne nastojim ja odrediti “trošak kapitala kako ste ga vi koncipirali prosječno za cjelo tržište”, kako ste rekli, nego za svako poduzeće posebno. Oboje se slažemo da je on vrlo bitan kod donošenja invest. odluka. Dakle, javlja se drugi problem, izračun. Možda izgleda jako teško, ali siguran sam da profesionalni, iskusni analitičari pokušavaju odvojeno jedni od drugih izračunat trošak kapitala, nebi bilo velikih razlika.
Postoje tri metode izračuna (za koje ja znam). Neću pričati o svakoj jer to se može lako naći u literaturi ili na netu stručno napisano. U dvije od tih metoda koristi se bezrizična kamtna stopa. Malo sam proučavao koliko bi ona trebala biti. Zašto ste uzeli tako veliku stopu od 10%??? Kada bi postojao vrijednosni papira koji SIGURNO osigurava tako veliki prinos odmah bih investirao u njega. Ipak je ta stopa mnogo manja. Može se uzeti kamatna stopa na dragovoljno upisane blagajničke zapise HNB-a dospijeća od 63 dana. 1998, i 1999, one su iznosile između 4% i 5%.; 2000. između 4,5% i 6%; 2001 između 3% i 5%, a 2002. i 2003. bile su još niže, čak nekad i 1 i nešto posto.
Kao bezrizična lm stopa mogla bi se uzeti i ona na trezorske zapise min. fin., koja je na zadnjoj aukciji, u veljači ove godine iznosila 3.75% s rokom dospijeća od 91 dan i 5,5% s dospijećem od 364 dana.
Konačno mogu se uzeti i kamatnjaci na državne obveznice, a one ovisno odospijeću iznose između 5 i 6%.
Zaključak? Nakon mojeg malog istraživanja smatram da bi prihvatljiva bezrizična kamatna stopa terbala iznositi između 5% i 6%. Pošto je trenutno financijsko tržište u svijetu malo poljuljano neka bude 5,5%![wink]

Kako sam i naveo zarada od 50 milijuna na kraju godine nije uvijek i stvarna zarada za dioničare. Jer ako svake godine veći dio te zarade treba otići u nabavu novih kapitalnih dobara ili njegovo održavanje onda je stvarna zarada manja. Slažem se s formulacijom da na neto dobit treba dodati amortizaciju i zatim oduzeti sve troškove kapitala kako bi se dobila stvarna zarada.

Nije li ovdje riječ o rezidualnoj teoriji dividendi? Isplata dividendi je kao rezidual kada tvrtka nema profitabilnih investicija.[huh]

Mici
Jednom sam naveo da stopa ovisi o tome što želite raditi. Razumio sam Vas što ste htjeli, jer sam se bavio jedno vrijeme time i proučavao literaturu, no nije mi to bilo dovoljno primjenjivo u praksi pa sam odustao. Prihvatljiva mi je pristup kamatnim stopama, na način kako sam to iznio, u svrhu izračuna DCF i za tu svrhu su mi takve stope sasvim prihvatljive.
To što ste napisali za kamatne stope je , smatram, u redu za svrhu koju ćete ih koristiti.

To što ste naveli pod rezidualnom dividendom je u redu i to jest cijela poanta. Jedino što poteškoće nastaju u stvarnom “vaganju” stvarnih zarada budući da tvrtka ili konkurentno poduzeće prije ili kasnije zahtjeva investicije i troškove. Što nam predstavlja poteškoću da odredimo kolika je stvarna zarada u nekom razdoblju. Da bismo to odredili trebamo znati trošak kapitala (ukupni ne samo stope, premda slažem se, može to biti i u obliku stope).

U teoriji je i to lijepo riješeno. Odnosno bolje su one tvrtke koje najviše zarađuju s najmanje potrebnog kapitala i s minimalnim investicijama i koje konstantno isplaćuju visoke dividende. A cijela se mudrost sastoji u tome što takove treba pronaći i kupiti ih po prihvatljivoj cijeni. U tom sam smislu htio naglasiti potrebu za procjenom visine potrebnih kapitalnih troškova za održavanje poslovanja.

Amortizaciju u preduzecu posmatram kao otplatu glavnice akcije.
Dividendu posmatram kao prinos akcije.

Ako se podje od predpostavke da se struktura kapitala sastoji samo iz akcija

K – kapital
A – vrednost akcije
Am – amortizacija
Nd – neto dobitak
a – stopa amortizacije
p – stopa neto dobitka
n – broj akcija
r – diskontna stopa

Am=aK
Nd=pK

nA = (Nd + Am)/(1+r) + (Nd + Am)/(1+r)^2 + (Nd + Am)/(1+r)^3 + ….+ (Nd + Am)/(1+r)^1/a

A= [(p+a)K/(1+r) + (p+a)K/(1+r)^2 + (p+a)K/(1+r)^3 +….. + (p+a)K/(1+r)^1/a ]/n

…………..

A = (p+a) K [ 1/r (1 – 1/(1+r)^1/a ] /n

A je unutrasnja vrednost akcije.

A=f(p,a)

da li postoji ovakva jednacina unutrasnje vrednosti akcije?

Citao sam malo ovo sto ste pisali i ne razumem bas najbolje sta pisete?

Cena kapitala vam je FIKSNA, a cena akcija se menja i prilagodjava neto dobitku preduzeca kako bi odgovarala ceni kapitala.

Ako vam za jedan posao treba 20 000 evra
10 000evra ulazete u vidu akcija
10 000evra su obveznice ( krediti) po 5%

1 slucaj
Poslovni dobitak 2 000 evra
kamata 500 evra
neto dobitak 1500 evra

ovde je potrebna stopa kapitalizacije, neka bude 10%
vrednost akcija ( preduzeca) je 15 000 evra

2 slucaj
poslovni dobitak 1 000 evra
kamata 500 evra
neto dobitak 500 evra

vrednost akcija ( preduzeca) 5 000 evra

S tim sto se ne posmatra samo jedna godina, vec malo vise godina u buducnosti… pa se diskontuje na sadasnjost sav prihod akcija… pa se utvrdi koliko akcija vredi.

Da li ce se neto dobitak isplatiti u celosti kao dividenda ili u celosti zadrzati za investicije je nebitno! Da li ce te vi kao vlasnici dividenda da je reinvestirate ili prepustite preduzecu da to uradi umesto vas je nebitno…

da li sam dobro razumeo vasu diskusiju?

Bluoki, moram priznati da ne razumijem ama baš ništa.

mici posto ovo ovde ja izvodim i lupam, cudilo bi me da je neko i razumeo, a posto 97% i nije tacno, nista nisi ni propustio 🙂

A = p K (1+a)^1/a [ 1/r (1 – 1/(1+r)^1/a ] /n

ovo bi trebalo da bude jednacina ako se predpostavlja da amortizaciju preduzece reinvestira svake godine i na taj nacin i ako ostaje stalna stopa prinosa i amortizacije imamo rast dividende i amortizacije

Da li ima neko ovde ko je zavrsio one brokerske kurseve i tako to, interesuje me da li postoji ovakva jednacina?