EBIT = dobit prije kamata i poreza , to bi ja shvatio kao bruto dobit premda Amerikanci imaju drugačije izračune nego europljani. po onom što sam vidio pri izračunu cash flow-a uvijek polaze od bruto dobiti iako mi taj princip baš i nije najjasniji.

@Nevera
AOP 055 pozicija označava čistu dobit a to je dobit nakon isplate manjinskih interesa koje neka društva imaju.
AOP 053 jest neto dobit odnosno dobit nakon oporezivanja. e sad gledam zadnji FI DLKV i kod njih je AOP 055 isti kao i AOP 053 jer nemaju nikakvih manjinskih interesa.
Po meni je ispravno uvijek uzeti AOP 053 tj. poziciju koja označava dobit nakon poreza. AOP 055 označavala bi dobit kojom društvo zapravo raspolaže tj. operativnu dobit pa ne znam zašto se ta pozicija baš tako i ne zove.

Samo da dodam nešto o izračunu pokazatelja osiguravajućih društava, kojih doduše nema puno na našoj burzi.

Kod osiguravatelja (po mom mišljenju) najznačajniji je odnos tržišne kapitalizacije i zarađenih premija životnog i neživotnog osiguranja. To bi zapravo bilo najsličnije pokazatelju P/S kod trgovačkih društava.

Po meni, također bitna stvar, odnos zarađenih premija i izdataka za osigurane slučajeve što zapravo označava nekakvu ekonomičnost poslovanja osiguravatelja. Poželjno je da taj omjer bude što veći jer što je on veći znači da je veća razlika između zarađenih premija i isplaćenih šteta (logično).

@febo
EBITovi su dobiti koje je najlakše razumjeti ako se pogleda onaj zapadnjački RDG (Income statement). bila rasprava o tome na temi na koju sam dao linkove.

ukratko:
Net sales
– cost of goods sold
= Gross profit (bruto dobit)
– general and admin expenses
= EBITDA (operativna dobit prije amortizacije)
– amortizacija i deprecijacija (u našim izvješćima amortizacija)
= EBIT odnosno Operating Income/Profit (operativna dobit)
– ostali prihodi i rashodi (financijski i kamate, izvanredni)
= Pretax income (dobit prije poreza)
– porez
= Net income (neto dobit)

Mislim da nebi trebalo biti sporno da se kod izračuna povrata na kapital uzima AOP055. Dobit koja se odnosi na manjiske dioničare veže se uz AOP020. To je dio kapitala koji nije u vlasništvu matice pa ona niti ne može raspolagati s dobiti koju je taj kapital ostvario.

Međutim, pitanje je što je sa povratom na ukupnu imovinu (aktivu)? Iz TFI-POD izvještaja ne možemo znati koliki dio aktive se odnosi na maticu, a koliki na manjinske dioničare. Zar ne bi u tom slučaju bilo bolje uzeti za izračun AOP053? Mislim da jedino na taj način možemo dobiti profitabilnost ukupne imovine.

Pozdrav

Slažem se s tim.
Drugim rječima želiš reći da time vidimo zapravo koliko plaćamo ugovorene premije, odnosno zarade na premije.
Što bi odgovaralo klasičnim multiplama kojima obično uspoređujemo.
Eto, pojednostavljeno, ako se slažeš?

Tuna,

ma slažem se da Amerikaci imaju potpuno drugačije izvještaje od Europljana ( a mi u Hrvatskoj sve smo preuzeli od Nijemaca).
ovo što si ti prezentirao podsječa me na izvještaje aneričkih poduzeća koja sam imao prilike pogledati. Kod njih je Cash Alfa i Omega. možeš ti pričat priče o dobiti ali ako ta dobit nije u cash poziciji , Ameri to ne puše. osim casha druga najvažnija stavka u FI klod Amera jest goodwill.
U stvari to je i OK samo je pitanje koilko su njihovi fundamentalni pokazatelji primjenjivi na naše tržište kad kod nas svak svakog kreditira a casha nigdje. Poduzetnici kreditiraju državu s avansima poreza, poduzeća kreditiraju svoje vlasnike, dobavljači i vjerovnici ( pa i država) poduzeća i tako ukrug.
zašto to sve pričam, zato što mislim da fundamnetalni pokazatelji koji se primjenjuju na američka poduzeća kod nas se mogu primjeniti samo uz uvijet velikih odstupanja.

Mislim da je to onda greška, iako vjerojatno neki možda i na taj način to računaju.
Naime, Roa pokazuje “produktivnost” ukupne aktive, odnosno njenu financijsku djelotvornost /
profitabilnost (rentabilnost) ukupne imovine (aktive) tvrtke (Return on assets = povrat na aktivu) .
Inaće kažu najbolji i najšire primjenjivaniji računovodstveni pokazatelj uspješnosti ukupnog poslovanja tvrtke, njezine profitabilnosti i rizičnosti
Dakle ROA = (neto dobit poslije oporezivanja / prosječna ukupna aktiva) * 100
U stvari računovodstvena stopa prinosa (povrata) na aktivu (imovinu) tvrtke, odnosno na ukupnu prosječnu imovinu kojom upravlja management tvrtke , dakle pokazuje koliko uprava tvrtke ostvaruje lipa dobiti na jednu kunu aktive
Za ROA-u također možemo reći da povezuje bilancu tvrtke kao pokazatelja stanja njenog poslovanja i RDiG kao pokazatelja / uspješnosti tokova njenog poslovanja
ROA je prvenstveno određena strukturom aktive i njezinom mogućnošću da generira dobit, a s obzirom da je za komponiranje aktive odgovorna uprava, ROA se upotrebljava i za ocjenu kvalitete upravljanja tvrtkom.

Skužio sam u čemu je razlika kod EBIT i EBITDA, iako mi se nada računati , ali to je vjerojatno to, kod EBIT i EBITDA nisu uzeti financijski prihodi u obzir , koji su kod Ingre veliki , pa je rezulat takav kakav je. Inaće ja sam se naučio da je EBIT dobit prije kamata i poreza koji predstavlja dobit koju je poduzeće ostvarilo nakon što je od ukupnih prihoda oduzelo sve troškove koji su direktno vezani uz poslovanje. Dakle tu bi onda išli i financijski prihodi po meni. Ispravno je jedno i drugo, ovisno kako tko računa. Zato je po mojim izračunima oko marža razlika više nego dupla isto kao i omjeri sa P su tada bitno drugačiji. U stvari ako tvrtka svoj višak kapitala ulaže kroz financijsku aktivnost na bilo koji način, i ako pri tom ostvaruje dobit, zašto to ne bismo uzimali u obzir zar ne? Sad već pri kraju ovog teksta vidim da možda i nije tako, u stvari mi nije jasan izračun od 13 milijuna kod Ingre kao EBIT na PD-u ???

Ostaje moje pitanje oko TTM-a i BV-a društva?

A da, polako , stare vijuge već…sad sam tek vidio što je Tuna napisao [smiley] , dakle nije upitna imovina ( u prvi tren sam pomislio da su računali samo dugotrajnu imovinu.. ), već izračun EBIT i EBITDA, zbog toga mi se ne poklapaju brojke.
[smiley]

ma da, stara stvar, svatko računa drugačije.
ovo oko EBIT i Operating income/profit je isto konfuzija. na investopediji kažu da je to isto a onda ispadne da ih drugačije računaju pa možda i nije isto.

evo na wikipediji kažu da to nije isto:
Vaš link
EBIT = Operating Revenue – Operating Expenses(OPEX) + Non-operating Income
Operating income is the difference between operating revenues and operating expenses, but it is also sometimes used as a synonym for EBIT and operating profit.[3] This is true if the firm has no nonoperating income.

uglavnom, bili bi dobro to računati na “pravi” način ako se hoće raditi usporedba sa pokazateljima firmi vani. meni opet osobno kod gledanja FIjeva više paše gledati i uspoređivati Operating income, bez non-operating stvari, pa tek onda i sa tim non-operating.

inače, ovo računanje PDa za INGRu je malo čudno – po iznosu kapitala definitivno su uzeli zadnje izvješće, ali meni recimo neto dobit za zadnja 4Q ispadne drugačije nego njima. ja ga računam kao dobit 2006 – dobit prva 3q 2006 + dobit prva 3q 2007 (ove kvartalne kumulative iz zadnjeg FIja).
e sad … u ingrinim izvještajima ima malo žbrljotina (npr 1q 2007 kons nema podataka na 1Q 2006, a i općenito su nešto brljali sa 2006tom), pa valjda tu ima nekih razlika.

za ovo ostalo … ne znam što se PDovci ne javljaju. no, koliko vidim računaju TTM i to sa zadnjom cijenom. već sam prije napisao da prijašnje podatke (prijašnji kvartali) isto računaju TTM (od tog kvartala u nazad, naravno) sa cijenom na zadnji dan kvartala.

“BV društva” su kapital i rezerve

jel tko kupio najnovije izdanje JDD-a od Galinca, pa da usporedimo s njegovim pokazateljima?

EBIT = Operating Revenue – Operating Expenses(OPEX) + Non-operating Income
Operating income is the difference between operating revenues and operating expenses, but it is also sometimes used as a synonym for EBIT and operating profit.[3] This is true if the firm has no nonoperating income

ak mene pitaš ja mislim da autor ovog teksta ni sam sebe ne razumije

E pa što onda sa tim izračunima, moderatori?

Obećao sam da ću nastaviti svoj post s strane jedan pa dakle… Stao sam na prilagođavanju izvještaja o dobiti. Već sam napomenuo da treba koristiti dugu seriju podataka.
Treba voditi računa o redovitosti prihoda i troškova, odnosno rashoda. Izvanredne, neubičajene stavke izvještaja o dobiti treba eliminirati pod uvjetom da ne skrivaju razimno ocijenjene efekte od samog poslovanja poduzeća (upravo jedan od razloga zašto treba koristiti god. zvještaje iz većeg broja prošlih razdoblja.) Naravno, tu je prisutna određena subjektivnost, ali vjerojatno bi se eliminirane stavke podudarale kod većine analitičara.
Prihodi od prodaje i troškovani sadržani u proizvodima i uslugama najčešće se mogu ocijenitit realnim (Ako se zanemari mogućnost prevare, prihodi se mogu smanjiti isključivo pretjeranim otpisivanjem imovine što se može u velikoj mjeri otkriti. Sa stajališta troškova sadržanih u prodanim proizvodima i uslugama moguća su njihova potcjenjivanja kroz korištenje prvih cijena u uvjetima inflacije. Zbog toga inflacija traži detaljnije prilagođavanje fin. izvještaja). Financijski se prihodi, po pravilu trebaju eliminirati iz procjene osim ukoliko oni nisu izravno povezani s osnovnom aktivnosti poduzeća. Treba provjeriti postoji li sklonost poduzeća za pretjeranim otpisivanjem imovine. Konačno, moraju se analizirati i prihodi od neuobičajenih stavki poduzeća sa stajalištanjihove učestalostii mogućnosti ponovnog ostvarivanja.
To be continued…