E sad mi je lakse, malo sam to proucavao i skuzio da nije to bas nesto. Puno varijabli za napikavanje. Vracam se razvoju DAOM-a (deimosove aproksimativne odokativne metode) [smiley1]. Mozda za koju godinu kad se trziste ustabili i bude neke koristi od DCF-a. U svakom slucaju nije lose za proucit, jer novo znanje ne moze stetiti.

Ako netko može napisati u obliku AOP-a sljedeće pokazatelje:

1. Faktor zaduženosti,
2. Gearing
3. Pokriće troškova kamata (za primjer uzimam HDEL čiji je pokriće troškova kamata na Prvoj generaciji 23,44[smiley8]

i potvrditi sljedeće pokazatelje:
1. stupanj pokrića I AOP016/AOP002
2. stupanj pokrića II (AOP016+AOP022)/AOP002

Hvala!

Vidim da je tema ponovo aktivna, pa ću VAS i ja ponizno zamoliti recenziju. Naravno, korišteni pokazatelji se mogu automatizirati i aumatizirano vizualno predočiti, kao što se mogu automatizirati i statistički forecasting modeli i matematički benchmarking modeli kojima je ovo input. Prijatelj Australac mi kaže, a tko se zamara računanjem fundamentalnih pokazatelja u 21. stoljeću? A broker Srbijanac mi kaže : “odj… bre usta.. kada te ne žele. Dojdi ti k nami četni…. pa će se vascela vasiona diviti onome što radiš. A usta.. će masno odrešiti kesu da dobiju tvoj proizvod.”

P.S. Koristim suvremenije tehnike od fundamentalnih pokazatelja. A programe će dobiti jedino moj budući gazda ili budući partneri. [smiley2]

kako iz ovog standardnog izvještaja izračunati EVA( ekonomsku dodanu vrijednost)?

to je dobit – nešto?
može li neko reci formulu sa AOP-ovima tako da ukucam to u excel

i drugo; što nam EVA pokazuje?
Hvala

Zahvaljujem na interesu, Fundamentalna_Analiza.pdf je preuzeto čak 167 puta prvog dana. To je inače samo mali dio knjige o metodama za upravljanje portfeljem koju upravo pišem. Knjiga već ima preko 300 stranica.

Nadam se da ću OVDJE dobiti recenziju ovih osnova. Na primjer, imam “tiskarsku” grešku kod EBITDA marža. Ne zanimaju me toliko takve greške, koliko me zanimaju bitnije stvari. Na primjer, znamo da je AOP016 = AOP017 + AOP018 + AOP019. Treba li u nazivniku nekih pokazatelja koristiti AOP016 ili AOP017 + AOP018?

Također sam u SAD literaturi pronašao još barem 20 pokazatelja koje ovdje nisam obradio. Kako sam već mnogo puta istaknuo, nisam revizorske struke. U potrazi sam za autoritetom revizorske struke koji bi mi se pridružio u pobjednički tim… Jer bez njega ne znam kvalitetno napisati prvih 120 strana knjige, a sljedećih 250 strana on vrlo vjerojatno neće znati čitati, bez obzira što sam se zaista potrudio da prizemljim korištenu matematiku…

HVALA UNAPRIJED NA RECENZIJAMA !!!

Evo htio sam preko PM, ali ću javno.

Svaka čast za trud. Šteta što ova tema nema isto upisa kao npr. korekcija ili sl.

O tome treba li koristiti AOP016 ili AOP017 + AOP018 smo već raspravljali ovdje. Šteta što nismo čuli više mišljenja na tu temu.

Mene zanima sljedeće:

Zašto koeficijent ubrzane likvidnosti ne računaš po forumuli (AOP007-AOP008)/AOP023, kada i sam pišeš u tekstu da se tekuća (kratkoročna) imovina umanjuje za zalihe?

Što će ti kod koeficijenta trenutne likvidnosti AOP013?

Da li se Gearin računa tako da se ukupna pasiva ili ukupne obveze dijele s vlastitim kapitalom? Evo što kaže investopedia: A fundamental analysis ratio of a company’s level of long-term debt to its equity capital and is expressed in percentage form.

U pokazatelje zaduženosti bi trebao dodati:

Faktor zaduženosti – (AOP022+AOP023)/(AOP043+AOP055)
Stupanj pokrića I – AOP016/AOP002
Stupanj pokrića II – (AOP016+AOP022)/AOP002

Možda bi ti bilo bolje rabiti pojmove kratkoročne obveze i kratkotrajna imovina, umjesto tekuće?!

Toliko za početak, nadam se da će se i drugi uključiti u ovu raspravu.

Ono što mene zbunjuje je sljedeće:

po mojim (i Martingaleovim) izračunima dobijem sljedeće:
Pokriće troškova kamata 2,24, Gearing 469%

dok prema Prvoj generaciji
Pokriće troškova kamata 23,44, Gearing 21,38%

Legenda si. Tvoja razmatranja osobito cijenim. [smiley2]

Ovako PG objašnjava Pokriće troškova kamata:

“Pokriće troškova kamata – Podatak koji prikazuje koliko puta društvo teoretski može isplatiti troškove kamata iz svoje dobiti. Dobiva se na način da se dobit prije oporezivanja i kamata podijeli sa financijskim troškovima ili troškovima kamata. U pravilu će takav koeficijent biti manji kod kompanija koje se financiraju dugom, a veći kod kompanija koje u većem dijelu financiraju svoje poslovanje vlastitim kapitalom.”

Razliku u izračunu moglo bi se objasniti jedino tako da oni podatke vade iz nekog izvješća iz kojeg se vidi razgraničenje troškova unutar AOP48.

Pozdrav

Fundamentalna_Analiza.pdf (75,66 KB, preuzeto: 213x)

Nevjerojatno da i to nekoga u Lijepoj Našoj zanima. [smiley2] Svi komentari su prihvaćeni. [smiley2]

Možeš li komentirati moj komentar?

ne znam za AOP-e, ali ovo je odgovor na drugo pitanje:

This measure was devised by Stern Stewart & Co. Economic value added attempts to capture the true economic profit of a company.

Izvor: http://www.investopedia.com

Fundamentalna_Analiza.pdf (75,66 KB, preuzeto: 222x)

Komentirao sam ga: “Legenda si. Tvoja razmatranja osobito cijenim.” [smiley2]

Dodao bih da bih volio raditi s tobom. Ili za tebe ako si “gazda”. [smiley2]

Vezano uz Gearing ratio, našao sam četiri ekvivalentne definicije. Dakle, svaki Gearing pokazatelj ima drugu vrijednost, a vrijednost jednog Gearing pokazatelja se može izvesti iz vrijednosti drugog Gearing pokazatelja. I naš pokazatelj i pokazatelj koji objavljuje Prva generacija d.o.o. je OK.

Vidiš, dao si mi ideju da u knjigu dodam poglavlje o funkcionalnim vezama između pokazatelja (ilustrirati ću ih i grafički, ako treba. 2 minute programerskog posla). Ili da to zadržim za sebe i bogatog gazdu koji će me zaposliti, pa da zajedno zaradimo koji milijonček na onom što drugi ne znaju? Mislim da ipak biram milijonček… [smiley1] Hvala na 4 poziva na inicijalni razgovor o zaposlenju.

Pitate me zašto knjige ne objavljuju rezultate benchmarking i scoring modela? Zašto ne uče na praksi?

Jer teoriju implementirati (automatizirati) nije kako, a u desetak znanstvenih radova je dokazano da top to bottom investitor koji koristi naprednije analize pobjeđuje bottom up investitora. Ako se ne varam, prosječan godišnji prinos US top to bottom investitora je 17,27%, a bottom up investitora je samo 11,78%.

Veliki majstori racionalne špekulacije ne djele svoje tajne. Inače ne bi bili majstori. Većina ih samo natukne u čemu je tajna njihovog uspjeha. Motivacija je besplatan marketing. [smiley2]

Ne znam za što ti ovo treba, ali ako radiš excel tabelu za izračun fundamentalne analize zašto ne upotrijebiš pokazatelje Value Added koji su puno rašireniji i poznatiji.

Pozdrav