Iako ima dosta za pisati probati ću dati mali svoj doprinos ovoj temi. Naravno tko stavari vidi drugačije uvijek sam spreman na kritiku i diskusiju.

Prije svega moram reći da sam ponukan postovima kolege slazica, a ne samo njime, već i drugim raznim diskusijama kako na ovom tako i na onom drugom forumu, te nekim potpuno pogrešnim zaključcima.
(što je EBIT, EBITDA, S itd). Ovdje bih još želio reći da je u biti glavni problem ove stvari shvatiti logički, a ne pukim navođenjem formula, jer bez logike one nemaju smisla. Evo sad kad sam se toliko raspisao da pređemo na stvar….

Prije svega potrebno je znati da “zapadni” način pisanja RDG-a (račun dobiti i gubitka) nije jednak kao i u našim, hrvatskim izvješćima. Kod nas se ova stavka bilježi na slijedeći način:

PRIHODI
…tu su sad popisani svi prihodi razvrastani u kategorije….

RASHODI
…analogija

DOBIT

Za razliku od ovakvog bilježenja RDG na zapadu je praksa:

Prihodi od prodaje (ili po engl. Sell)
Rashodi od prodaje
——————————————————–
Marža (=prihodi od prodaje – rashodi od prodaje)
Troškovi poslovanja
——————————————————–
Dobit od poslovanja (=Marža – Troškovi poslovanja) (EBITDA)
Amortizacija
———————————————————
Dobit nakon amortizacije (=Dobit od poslovanja i amortizacija) (EBIT)
Kamate
———————————————————-
Dobit nakon amortizacije i kamata (=Dobit nakon amortizacije – Kamate)
Porez
———————————————————–
Neto ili čista dobit

Sada da probam neke pojmove i povezat ih sa našim RDG-om. Dosta sam sreo na forumima pitanje što je S ili prodaja. Po definiciji to je sve ono što smo primili, ili ćemo primiti u nekom budućem razdoblju za prodaju svoje robe ili usluga. Zašto sam ovo usluga podebljao. Iz činjenice da ako mi posudimo nekom lovu, i dobivamo kamate na nju, to je usluga, prema tome to također spada u prodaju. Jednostavno
S = Ukupni prihod (ili AOP038). Da je to tako vidi se i iz činjenice da se prodaja (prihod) u ovom pisanju RDG-a bilježi samo na početku, kasnije smanjivanjem tog iznosa korak po korak dolazim do čiste dobiti.

Idemo dalje…
Pretpostavimo da imamo neko poduzeće koje se bavi isključivo izradom i prodajom nekog proizvoda.

Prihod od prodaje = broj komada koji smo prodali * cijena za koju smo prodali
Rashod od prodaje = broj komada koji smo prodali * cijena sirovina potrebnih za izradu tog proizvoda

Razlika ovog dvoje je marža ili pak iznos razlike koiko smo dobili za proizvod i koiko smo uložili u sirovinu potrebnu za izradu istog.

Kada bi išli povezivati ovo s našim RDG-om dobili bi Rashod od prodaje =AOP041

Važno je ovdje znati da je Prihod od prodaje usko povezan s potraživanjima od kupaca, jer sve ono što nismo naplatili u ovom obračunskom razdoblju odlazi u ovu rubriku. Tj.

Potraživanja od kupaca = broj komada koji smo prodali , a još nije plaćen * cijena za koju smo prodali

Anologno, Rashod od prodaje je usko povezan s zalihama. Tj.

Zalihe = broj komada koji su ostali na lageru * cijena sirovina za izradu proizvoda

Na kraju tu nam ostaje i pojam Troškovi poslovanja. Gledajući analogiju s našim RDG-om jasno je da tu spadaju svi ostali troškovi (osoblje, ostali troškovi…) izuzev (AOP041 (koji smo već odbili) i amortizacije i kamata).

Uf, jesam se raspisao….

Za sad toliko. Nadam se da sam bar malo uspio logički predočiti ove neke pojmove.
Ponavljam još jednom svaka kritika je dobrodošla.

Pozdrav !

Ovakova izvješća uobičajena su i kod nas (barem se tako nadam) jer su sastavni dio Menadžerskog računovodstva. Iz RDG-a klasičnog financijskog knjigovodstva menadžer ne može steći uvid u stanje i specifikaciju troškova koštanja proizvoda i prihoda od prodaje proizvoda. Osim toga, i MRS 2. nalaže da se troškovi trebaju razvrstati na one s kojima se mogu teretiti zalihe (uskladištiti) i na one s kojima se ne mogu teretiti zalihe (neuskladištivi). Uskladištiti troškovi su troškovi izravnog materijala, troškovi izravnog rada i troškovi proizvodne režije dok su troškovi uprave i prodaje, opći troškovi financiranja i drugi opći troškovi neuskladištiti troškovi.
Bitno je da se uskladištivi troškovi (troškovi proizvodnje) terete na rashode tek kad se prodaja gotovih proiozvoda dogodi za razliku od neuskladištivih troškova koji posatju rashod u onom trenutku kada se i dogode, pa se zbog toga nazivaju i troškovi razdoblja.
Ovakovo izvješće omogućuje analizu samo ukupnih proizvodnih rashoda i prihoda, što je dovoljno ako poduzeće proizvodi samo jedan proizvod. Međutim, ako je proizvodni asortiman širok, da bi se stekao precizan uvid u kretanje prihoda i rashoda o kojima ovdje govorim, potrebno je napraviti detaljnu analizu za svaki proizvod pojedinačno.
U menadžerskom računovodstvu nužno je razdvojiti proizvodne rashode od rashoda razdoblja i izvršiti korekciju ukupne svote rashoda razdoblja za svotu promjena zaliha. Onda bi obračun troškova proizvedenih proizvoda izgledao ovako:

1. Troškovi izravnog materijala:
– zalihe na početku 1.1. +
-nabavljeni mattijekom godine =
-ukupno raspoloživi materijal –
-zalihe mat.na kraju 31.12. =
-ukupno utrošeni izravni materijal

2. Troškovi izravnog rada

3. Troškovi proizvodne režije:
-neizravni rad u pogonu, pomoćni materijal,
energija u pogonu, deprecijacija itd.

4. Proizvodni troškovi ukupno

5. + zalihe nedovršene proizvodnje 1.1.

6. Ukupno troškovi kroz godinu

7.- zalihe nedovršene proizvodnje na kraju 31.12.

8. Ukupni troškovi proiuzvedenih proizvoda.

Tek sada ide izrada RDG-a na onaj način kako je to Flayer prikazao.

Da ponovim još jednom, osnovna svrha ovakovog izvješća je ta da menadžer stekne potpuni uvid i kontrolu nad kretanjem proizvodnih i neproizvodnih troškova. Neekonomistima ovakovo izvješće neće biti previše interesantno.

Pozdrav

Pozdravljam post kolega, drago mi je da se još netko uključio !

Vezano uz s (p/s)

Kolega cijenim vaš trud, ali neki spominju “sales”, a neki i “total revenue”
Isto tako spominju i da metodu nije moguće primjeniti kod osigur. i bank. jer oni i nemaju “sales”
Na isto vezano uz bank. i osigur. se nadovezao i presvetli davnih dana na susjednom forumu.

Rekao bih da i nije toliko bitno kako se što računa već ako se računa i uspoređuje onda da se izračun za svih vrši na isti način.Očito se ekonomisti i nisu baš dogovorili previše i usuglasili, već postoji bezbroj inačica i varijacija.
Ovo zadnje je 100 % točno jer sam prešao brdo toga na netu i svako malo netko treći tumači na svoj način.
Smiješno, ali tako jest i ne može mi nitko dokazati da je drugačije.

Rekao bih da treba uzeti u izračun “total revenue” iliti kako ste rekl totalni prihod.

Evo link na stranicu:
http://stocks.about.com/od/evaluatingstocks/a/ps.htm
Slobodno pogledajte i link o autoru.

“One ratio you can use is Price to Sales or P/S ratio. This metric looks at the current stock price relative to the total sales per share. You calculate the P/S by dividing the market cap of the stock by the total revenues of the company.”

Ja mislim da bi trebalo uzimati sales , jer kod tr ulaze i izvanredni prihodi koji ne sadržavaju pravo stanje prodaje i večinom se ne radi o coru tvrtke , a uostalom sama riječ kaže da su izvanredni, što znaći da se kod slijedećeg FI u tom vremenskom intervalu ne očekuje isti , odnosno to može u mnogo čemu “zavarati” – inaće kod nas neki uzimaju jedno a neki drugo – tu ste u pravu , ne uspoređuje se sve na isti način.
Ali nije samo to definicija koja se ne uspoređuje na isti način, ima toga još kao npr. izračun važnog faktora zaduženosti – kod nas ga većina računa po europskom konceptu gdje u je u nazivniku netto dobit i amortizacija , dok američki koncept u nazivnik stavlja zadržanu dobit i amortizaciju.
Da ne govorimo o tome da li kod izračuna izvješća uzimati konsolidirana izvješća ili samo izvješća matice.
Ima toga još ….

Ukratko , u mnoštvu tih podataka , čovjeku koji tek kreće u te vode lako se izgubiti .

Pozdrav kolega, drago mi je čut još nekog.

Gledajte, nema dve različite stvari. Ovaj link upravo potvrđuje ono što sam ranije napisao, a to je i dano u prvoj definiciji tj.

P/S = Marct cap. / Ukupni prihod = broj dionica * cijena po dionici / broj dionica * ukupni prihod po dionici =

= (kada skratimo s brojem dionica) = cijena po dionici / ukupni prihod po dionici.

A to je upravo druga definicija. Dakle, i jedna i druga definicija daju u konačnici isti broj i potvrđuju da je total revenue = sales (bez obzira kako to zvali).

Kako bi onda izračunali EV/sales?

to bi bilo “MCAP” + “debt ” + “preferred shares(kojeg ja imam u MCAP pa ga izostavljam ovdje)” – “keš i ekvivalenti” / “ukupni prihod”

e sad mene zanima što bi sve išlo u dug?

Ovakova izvješća izrađuju se najčešće za proizvodne djelatnosti i trgovinu i prvenstveno su njima namjenjena.

U izračunu se uzima ukupni prihod samo što ga menadžeri dijele na prihode od prodaje iz osnovne djelatnosti i ostale prihode. Ostali prihodi sučeljavaju se rashodima izvan osnovnih aktivnosti pa tako dobijemo bruto dobitak ostalih operacija.

Menadžersko računovodstvo je neformalno pa je sasvim razumljivo da se sadržaji izvješća razlikuju u ovisnosti o potrebama onoga tko ih izrađuje.

Pozdrav

??
P/S=Market Cap/Revenues

Ukupni prihodi se mogu gledati kao prihodi od prodaje robe u inoz. i tuzem. ( prihodi oo osnovne djelatnosti )bez izvanrednih prihoda ili sa izvanrednim prihodima.

Tako imate primjer da tvrtka proda vrijednu nekretninu koja se knjiži pod izvanredne prihode i u tom razdoblju dobijete ” iskrivljeni ” ( ili ispravni – kako tko tumači ) P/S.