Prognoze.

– danas sam psihički bila spremna izgubiti jedan dobar auto na burzi.
– a desio se neočekivani obrat, danas sam zaradila jedan jeftiniji auto na burzi, što na porastu portfelja što od uplata dividendi.
– dividende knjižim onda kada lovu uplatim na brokerski.

– a i gospon Splićo mi se je na p.p. pohvalio kako je zaradio za jedan mali auto,
– ali onaj čisto mali, plastični, koji se prodaju na štandovima.

– I love this game.
Pozdrav !

gospon Drevil.

– to što vam piše gospon Lopina nema blage veze s nekim pametnim investiranjem.
– u redu je za tu formulu, ali moramo birati normalne dionice,
– a to svakao nisu one kojima je uprava nesposobna, u kojima se krade, gdje izlaze krivotvorena izvješća….
– a i ta Grahamova formula je za neke tipove industrije (firme) zastarjela.
– meni je puno važniji prinos, redovne dividende, fizički rast firme….

– I love this game.
Pozdrav !

gospon Drevil.

– na dobrom ste putu dobrog investiranja.
– a sada pročitajte Malu knjigu koja pobjeđuje tržište.
– gospon Birtića dobro zahebavaju zbog te knjige,
– samo morate znati kako ta većina koja zahebava gospon Birtića zna sve o dionicama, nisam ni ja u toj knjizi pronašla nešto novo što nisam znala.
– ali mnogi žele od investiranja napraviti neku veliku nauku kako je tu glavna zarada u dnevnim kupnjama i prodajama, trejdanju.
– žele da većina investitora i dalje ostane financijski neobrazovana kako bi što više mogli zarađivati na burzi.
– a knjiga je stvarno dobra.
– evo kada sam tu knjigu pročitala ispalo je kako je većina mojih investicija investirana upravo po formuli te knjige.
– a vidite i sami kako sam puno zaradila na burzi, a to se može ako nećete praviti greške ili iste svesti na minimum.
– evo na ovoj temi bez greške za glavne investicije već preko 2 godine.

– I love this game.
Pozdrav !

@drevil

Radi se o dvije fundamentalne škole: value vs. growth. Prema mom mišljenju oba pristupa su validna, dobri i izvrsni dugoročni investicijski rezultati mogu se postići na oba načina. Isto tako, poštivanje pravila određene fundamentalne škole ne garantira uspjeh. Najbolje osiguranje je iscrpna analiza svake potencijalne investicije.

Na forumu mojnovac postoji relevantna rasprava:
http://www.mojnovac.net/forumi/showthread.php?t=5742

Kratki case study:

Firme A i B trže se na istom P/E (recimo 10), firma A je na P/B 2, firma B je na P/B 0,5. Koje je bolje ulaganje?

Moj odgovor je da se na to pitanje ne može odgovoriti bez detaljne analize.

Firma A ima veći povrat na kapital (ROE = 20%) od firme B (ROE = 5%). Može li firma A reinvestirati dobit uz povrat jednak ili veći od 20%. Ako može (i to dugoročno), super, ta firma je vrlo vjerojatno bolje ulaganje jer će povećavati svoju intrizičnu vrijednost 20% godišnje. Radi se o geometrijskoj progresiji. Analogno tome firma B uz reinvestiranje u projekte koji zadržavaju stopu ROE konstantnom na 5% rasti će intrinzično 5% godišnje.

Ukoliko obje firme isplaćuju cijelu dobit u dividendu, što znači da nemaju povoljnih prilika za reinvestiranje, investitoru je svejedno koju je firmu kupio. Njegov povrat je fiksno 10% godišnje (nema rasta). Ukoliko reinvestira dividende na burzi, ceteris paribus, reinvestira ih uz povrat od 10% kupujući firmu A ili firmu B.

A sad uvedimo u ovaj jednostavan case neke nove podatke kojih nema u izvornom pitanju. Što ako je firma A do sada isplaćivala redovnu dividendu, a firma B gomilala keš na računu, a u osnovi se radi o identičnim biznisima. Recimo da firma B ima raspoloživog keša za 3*BV firme A, a ostatak bilance je kopija firme A, i generira jednak povrat na kapital (ex cash). U tom slučaju firma B je uvjetno bolje ulaganje. (Naravno, treba postaviti pitanje zašto se gomila taj keš, hoće li biti isplaćen dioničarima, je li problem u managementu?)

Nadalje, odmaknimo se još korak dalje od jednostavnosti osnovnog modela. Pretpostavimo da firme A i B nisu iz istog sektora. Neki sektori koriste više kapitala, neki manje. Uslužni sektori su manje kapitalno intenzivni od utility sektora, i posljedično na to malo kapitala koje koriste generiraju veći povrat. Tu je opet ključno pitanje: postoje li prilike za reinvestiranje dobiti po tim velikim stopama ili je firma dosegla plato poslovanja i sav profit vraća dioničarima.

Neki sektori (brodari, građevinari, rudari, autoindustrija) su više podložni oscilacijama tijekom poslovnih ciklusa od drugih. Kod ulaganja u ciklične firme potreban je poseban oprez. Potrebno je dobro proučiti kako se takva firma ponašala u prošlom nepovoljnom dijelu poslovnog ciklusa. Kad počnu puhati nepovoljni vjetrovi, vrlo često takve firme upadaju u near-death experience – primjer su naši građevinari. Ako prijeti bankrot, management će pristati na svašta samo da se firma održi. U takvim situacijama postojeći dioničari često budu razrijeđeni do boli.

Usko vezano uz održivost u lošim vremenima je i kvalitetna upotreba financijske poluge. Opet dajem primjer naših građevinara – ciklični biznisi koje je recesija zadesina na lijevoj nozi – u visokozaduženom stanju. Ciklični biznis i visoka zaduženost garantira probleme.

Dalo bi se u početni case uplesti priču o upotrebi financijske poluge, ali o tom neki drugi put.

Kad sam se već dotakao cikličara, prema receptu Petera Lyncha, pravo vrijeme za ulaganje u njih je na dnu ciklusa, vrijeme kad se trže na visokom P/E i niskom P/B. Umjetnost je prepoznati kvalitetnog cikličara, onog koji će donijeti izvrstan investicijski povrat u dobrom dijelu ciklusa i bez turbulencija prebroditi loše dijelove ciklusa.

Hvala Ivana,
evo zavrsio "Uspone i padove evolucije" pa se hvatam "Male knjige…" kombinacija za ovo ljeto: red globalne ekologije, red burzovne literature, red krimica [smiley]

/nastavak prošlog posta/

Na kraju jedan argumenat u korist ulaganja u jeftine (value) firme. Generalno govoreći, ispodprosječnoj firmi je lakše postati prosječna nego prosječnoj postati izvrsna firma. Recimo da jedna ispodprosječna firma ostvaruje neto profitnu maržu od 1%, a prosječna NPM sektora je 2%. Neka ta firma provede relativno bezbolnu racionalizaciju troškova i eto je na prosječnoj NPM 2%. Ovo dizanje marže rezultira skokom neto dobiti od 100%. Za primjere pogledaj recimo poslovanje Končara prije 5 godina do danas, ili još svježiji primjer Podravke. Ovakvo naizgled dramatično poboljšanje poslovanja vrlo vjerojatno će se snažno odraziti na burzovnu valuaciju firme, osobito ako je takva firma kupljena na zbilja niskim cijenama. U biti se nije dogodilo ništa izvanredno, već je primjenom standardnih poslovnih praksi firma prešla iz statusa loše u status prosječne.

Eto, opsežna i meni zanimljiva problematika. Moglo bi se raspredati unedogled. drevil, nadam se da si zadovoljan odgovorom.

Kolegice Ivana, je li gubitak i dalje iznad 1,5milje???
Radi vaših gubitaka bi volio još 1 krah tržišta baš zato jer ste Vi u dionicama i trebate novo šišanje da Vam ostane samo 1% novca kojeg ste imali 2007.

Hvala Kerempuh,
-imam za razmisljati, jedino mislim da nisam iznio cisti value vs. growth slucaj, jer i "niski P/B, niski ROE" poduzeca i "visi P/B, visoki ROE" su niskog P/E – zse dionice koje sam uparivao bile su P/E 7-10.
-recimo da obje firme znaju sto rade (reinvestiranje) i daju pola dobiti u dividendu, onda i rastu eksponencijalno i raste dividenda svake godine, normalno firmi ROE=20% i jedno i drugo puno brze.
-slazem se da se ne smiju brkati sektori, kruske i jabuke.
-mislim da ovo sto je proslo u gradjevinara, "farbanje u tunelu", nije bio obican ciklus, jedan u nizu, pa tu treba biti posebno oprezan, da to nije bio njihov "japanski mjehur"?, a kupnja brodara na dnu ciklusa mi vec zvuci prihvatljivije.

Burza – prognoza.

– nezahvalno je u ovim vremenima bilo što prognozirati jer bez problema se može jače ići gore ali i dolje.
– danas su svjetske burze u dobrom plusu, ameri 4-5% plusa.
– ono što me veseli je pad švicarca i pad cijene zlata.
– a morate znati kako su dionice najbolja zaštita od inflacije.

– kamo ćemo sutra, trebali bi rasti.
– ali oprez, 15/8 kod nas burza ne radi, a i inače za petak su sve prognoze nezahvalne.
– tako ćemo u utorak vidjeti gdje smo zapravo kada će biti veliki rast ili pad, ravnu crtu ne prognoziram.
– dobro je to što neki mirovinci i fondovi očito brane cijene nekih dionica.
– ja ću sutra kupovati pa što bude.

– danas sam bila na prejeftinim kupnjama ali nije išlo, pretežno sam u dionicama pa i nisam imala neku želju trošiti slabu keš poziciju.
– danas se stvarno nije znalo kamo će burza, tako da sam 2-3 sata prije zatvaranja isključila komp. i išla na kupanje.
– ali zato ću sutra već na otvaranju biti na realnim kupnjama, jer bi svakako trebali rasti.
– ali morate znati kako je i više nego realno sutra očekivati pad kod amera, danas su puno rasli, a dolazi vikend i rasprodaja pozicija.
– tako bi moglo sutra ići do podne jači rast, a poslije podne pad ili će biti onako kako neki mirovinski fondovi odluće.

– I love this game.
Pozdrav !

Što zar nakon Vladimira moram i tebe demantirati? Odakle ti da su dionice najbolja zaštita od inflacije. To ti baš ne stoji kao činjenica.
US equity je zadnjih deset godina imao izgubljeno desetljeće, a imati će izgleda i dva dizgubljena esetljeća.
Na ZSE ne bih uopće trošio riječi. [lol]

gospon Splićo.

– molim vas poštedite me vaših komentara.
– danas te kupili plastični autić, pa što se ne igrate s njim.
– ili pogledajte na virtualnoj burzi što kupuje gospon Doktor, eto te dionice vam sutra rastu 100% bez greške, tip jednostavno ima znanje.

– I love this game.
Pozdrav !

oli je machete iz splita?

Bravo Drevil,Bravo Kerempuh.

Ovaj mali koeficijent P/E x P/BV treba biti manji od 22,5.O.K.

Bookvanima je prvi razlomak bitniji.
Tikvanima je drugi razlomak važniji.
I jedni i drugi su budale,ako ne shvaćaju da je važan i prvi i drugi razlomak.
A pametnima je važan taj koeficijent i što je manji to je bolje.

Ali idemo nešto konkretnije.
KODT se trži na 2 BV,ima zaradu od 22% na vlastiti kapital,odnosno P/E oko 8 prema današnjoj zadnjoj cijeni.

BRIN na 16 je cca 0,3 BV.I postavlja se pitanje :KOliko bi BRIN trebao zarađivati da bi na naš ulog
zaradili isto kao u KODT.
2:0,3=6,67 22:6,67=3,30%

Pitanje:da li je veća vjerovatnost da u slijedećem razdoblju BRIN zarađuje 3,3% godišnje od KODT koji treba zarađivati 22% godišnje na kapital Usudio bi se kazati da BRIN u bikovskom tržištu to može ostvariti i u
mjesec dana.Naravno da može biti i pad tržišta.A ako uslijedi pad padat će i KODT jer je ionako već na fair cijeni.Prema tome zaključio bih:budale kupuju KODT ,dok postoji BRIN,utoliko prije jer
BRIN ima 6 mil kn porezne dobiti/iz buduće dobiti od 30 mil kn/što znaći da može biti još 20% nerentabilniji
od KODT tj, 3,3X/100-20/:100=2,64%

Pa to može ostvariti i u dividendama:HT_ima ga -dividenda 8%
ADRS 3,25 ADPL 7,50,ERNT i više!

BRIN=JAKT=FMPS=TRFM=QUNE =lova do krova tko se jeftino nakrca recimo na trečinu BV.A to je
ponuđeno.Vrijeme će pokazati da sam bio u pravu.A ovo su izuzetno sigurne investicije s obzirom
na veliku disperziju uloga.Krize jenjava pa bi se tržišta kapitala trebala oporaviti.
O:K.neke dionice će povući i 200 ili 300%,ali to sigurno neće biti dionice koje
ovaj koeficijent imaju preko 15, to su i HT i ERNT i ATGR i PODR i JANAF.

U slijedećih tri četiri godiner očekujem da će dobit na kapital BRIN imati barem 10%,što znači da
je barem tri puta jeftiniji od KODT.

Važna napomena:nisam rekao da je KODT loša kupnja i loša dionica.Dapače,dobra firma,dobra dionica,
dobra perspektiva,ali u odnosu na BRIN neuporedivo lošija.

Na ZSE će teći med i mlijeko!