Prva nagrada i priznanje na 24. salonu mladih, nagrade “Vladimir Nazor” i “Viktor Kovačić”, samo je manji dio priznanja koje je za svoj rad dobio zagrebački arhitektonski studio 3LHD. Tvrtka je u studenom proslavila 15. rođendan, a njezini osnivači i vlasnici, Saša Begović, Marko Dabrović, Tanja Grozdanić i Silvije Novak, upoznali su se početkom devedesetih tijekom studija na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu. “Pojavila se mogućnost da se prijavimo na jedan natječaj za projektiranje hotela iznad KBC-a Rebro. Od nas četvero tada je samo Tanja diplomirala. Na natječaju smo pobijedili, ali taj projekt nikada nije realiziran. Godine 1994. osnovali smo tvrtku, a u nedostatku pravih projekata bavili smo se svačim, uglavnom sitnim preuređenjima”, opisuje poslovne početke Marko Dabrović.

No krajem devedesetih započinje poslovni i profesionalni uspon arhitektonskoga kvarteta koji danas zapošljava 30 ljudi. “Prvu obiteljsku kuću ‘Klara’ projektirali smo 1997. godine. Za taj smo projekt 1999. dobili i prvu značajniju nagradu ‘Vladimir Nazor’. Nakon toga smo projektirali Most hrvatskih branitelja u Rijeci koji je realiziran tek 2001. godine. Taj je projekt dobio nagradu ‘Viktor Kovačić’ i dvije međunarodne nagrade: ‘AR+D’ za najbolje svjetske nadolazeće arhitekte te nagradu ‘Piranesi’”, ističe Dabrović. Od ostalih značajnijih projekata u Hrvatskoj valja spomenuti sportsku dvoranu u istarskim Balama, zatim Spaladium arenu u Splitu te sportski centar Zamet u Rijeci. Za malu baljansku dvoranu 3LHD osvojio je i prvu nagradu na Svjetskom festivalu arhitekture. Uspjeh je tim veći jer su u konkurenciji bili rad svjetski poznatog arhitekta Normana Fostera Wembley arena te pekinški plivački centar Water Cube. Osim domaćih projekata, 3LHD na svom popisu referencija ima i nekoliko svjetskih projekata. U Kini, igralištu svjetski poznatih arhitekata, 3LHD-ovci su u gradu Xi’anu projektirali Kulturni centar istočne Europe u sklopu tematskog parka “Novi put svile”.

Svjetski uspjesi
“Kinezi su htjeli obnoviti Xi’an kao kulturnu prijestolnicu. Tematski park želi ispitati koji je suvremeni odgovor na povijesni Put svile i komunikaciju između Azije i Europe. Pobijedili smo na natječaju za izradu rješenja za regiju istočne Europe propitujući što bi u budućnosti trebala biti poveznica između te regije i Kine”, tvrdi Grozdanić. Od ostalih inozemnih projekata koji su realizirani ili su pred realizacijom može se spomenuti hrvatski paviljoni za izložbe EXPO 2005 u japanskom Aichiu i EXPO 2008 u Zaragozi ili novi urbanistički plan za budimpeštansku četvrt Ujpest. Dobar glas daleko se čuje pa dosadašnji projekti na međunarodnoj sceni vjerojatno neće ostati jedini. Naime, prema riječima direktora Natka Bilića, nedavno su ih posjetili investitori iz Dubaija koji tvrde da su za 3LHD čuli na tri različita mjesta. Bilić se tvrtki pridružio prije pet godina nakon što je prodao vlastitu tvrtku. “Želimo se baviti samo arhitekturom, pa smo shvatili da ne možemo kvalitetno voditi i operativni dio posla. Zato smo zaposlili Natka kao posebnog stručnjaka za taj dio posla”, tvrdi Dabrović. Studio je ostvario kontakte i u Kanadi, pa se namjeravaju prijaviti na natječaj za projektiranje dvaju klizališta u Torontu. Zanimljivo je kako partneri od svih dosadašnjih projekata ne mogu nijedan posebno izdvojiti kao najdraži ili najznačajniji. “Ponosni smo na sve koje smo realizirali jer jedino realizirani projekt ima svoju arhitektonsku svrhu”, kazao je Dabrović. Natječaji, iako rizični u financijskom smislu, glavni su izvor novih poslova za 3LHD. “Šezdeset posto svih projekata dobili smo pobjedom na natječajima”, ističe Dabrović. Kada se pogleda popis referencija, primjetno je kako tvrtka ne zazire od rada ni na jednom tematskom području iako im je fokus na javnim objektima. “Jednostavno se ne želimo specijalizirati, to nije za nas”, tvrdi Grozdanić. Marko Dabrović dodaje kako 3LHD samo daje odgovor na dobro postavljena pitanja. “Arhitektura se bavi mnogo širom lepezom problema, a ne samo oblikovanjem.” A njihov odgovor na dobro postavljena pitanja odražava se i u neobičnom imenu tvrtke. “Mi nismo odvjetnici, pa nismo željeli staviti svoja prezimena u ime tvrtke. Željeli smo ime koje odražava način na koji radimo arhitekturu. Kako su Saša, Tanja i Silvije ljevaci, a ja sam najviše projektirao na računalu, odlučili smo se za naziv Tri ljevaka i ‘hard’ disk, odnosno 3LHD”, pojašnjava Dabrović.

Ulaganja unatoč krizi
Na utjecaje krize nije imun ni 3LHD. “Ova poslovna godina i nije tako loša. Jedini do sada najteži poslovni aspekt imali smo zbog zaustavljanja projekta poslovnog tornja i trgovačkog centra pokraj Spaladium arene. Zbog tog smo projekta 2007. otvorili ured u Splitu, ali smo se morali povući i zatvoriti ured. Deset zaposlenih uspjeli smo nekako zbrinuti kod drugih kolega. Ove smo godine morali rezati neke troškove, a očekujemo oko 30 posto manje prihode od prošlogodišnjih 15 milijuna kuna”, kazao je Bilić. Unatoč krizi 3LHD ne odustaje od ulaganja u kadrove. Naime, dio svoje studentske prakse nekoliko studenata arhitekture odrađuje i u tom studiju, a do sada ih je kroz 3LHD prošlo oko sto. “Studente jednako tretiramo kao i stalno zaposlene. Cilj nam je razviti kvalitetan kadar jer smatramo da je to bitno i za njih i za nas”, ističe Bilić.

Projekt Splitske rive

Nostalgične vizije
Rad 3LHD-a obilježio je i jedan u javnosti kontroverzan projekt, a to je obnova splitske rive. “Logično je nezadovoljstvo dijela lokalne zajednice, ljudi uvijek imaju otpor prema novome u svom ‘dnevnom boravku’, a riva je upravo to, dnevni boravak Splićana. Često se tu miješaju i nostalgične vizije i uspomene koje svakoga građana Splita vežu uz nju. Kada smo radili na tom projektu, bili smo svjesni kako ne možemo ulaziti s malim mjerilima.”

Riva konačno postala šetnica
“Prvi smo put artikulirali sve sadržaje koji se tamo događaju. Riva je prvi put postala šetnica, vraćen joj je mediteranski ‘štih’ u suvremenoj interpretaciji”, pojašnjava Dabrović. “Kada bismo opet radili taj projekt, napravili bismo ga isto”, dodala je Tanja Grozdanić. Projekt splitske rive dobio je i međunarodne nagrade CEMEX 2007. i 2008., a tekstovi o njoj objavljeni su i u svim stručnim časopisima.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate