Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Najbolje direktore dovode profesionalci

Autor: Majda Žujo
18. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Hrvatske tvrtke najviše traže strane menadžere za predstavništva u susjednim državama te u srednjoj i istočnoj Europi

Vrijednost tržišta headhuntinga (visoki menadžment, specijalističke pozicije) u Hrvatskoj se kreće oko 20 milijuna kuna. Procjena je to Saše Jurkovića, direktora portala Posao.hr, no njegove su prognoze da će to tržište ove godine pasti za tridesetak posto. Trend pada bi se mogao preokrenuti već iduće godine kada će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem zajedničkog tržišta svakako porasti potreba hrvatskih izvoznika za stručnim menadžerima iz inozemstva, ali i potreba stranih kompanija za kvalificiranim hrvatskim direktorima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Trenutno hrvatske tvrtke koje posluju u inozemstvu u pravilu u svojim predstavništvima radije zapošljavaju “domaće” menadžere ili hrvatske iseljenike nego strance. Da se i taj trend polako mijenja ukazuje to što je u Hrvatskoj sve više specijaliziranih agencija za headhunting. One poslodavcima olakšavaju pronalazak stručnoga kadra, a neke od njih su Selectio, Antal International, Pedersen & Partners, Neumann & Partners, Hill International, Iventa i Jurković savjetovanje. Konkretan broj hrvatskih tvrtki koje u inozemstvu zapošljavaju strane menadžere teško je doznati, a “lovci na glave” kažu da zahtjeve za takvim kadrovima mogu nabrojiti na prste. Da bi pronašli prave ljude, osim međunarodnih agencija za headhunting poslodavci se koriste i portalima za zapošljavanje u zemljama u kojima traže stručnjake ili se pak sami upuste u potragu koristeći mrežu poznanstava i kontakata, baze podataka i socijalne mreže, što zahtijeva puno više vremena i nešto znanja. “’Executive searchom’ provodi se istraživanje tržišta, pristup kandidatima i selekcijski postupak”, objašnjavaju u agenciji Pedersen&Partners, koja posluje u 47 zemalja svijeta. Njihovi konzultanti provode prvu fazu selekcijskog postupka pod nadzorom glavnoga konzultanta za projekt. Nakon toga se provodi drugi krug selekcijskog postupka. Njega vodi glavni konzultant koji dobro poznaje klijenta te može provesti “finiju” selekciju.

Vrijednost tržišta headhuntinga (visoki menadžment, specijalističke pozicije) u Hrvatskoj se kreće oko 20 milijuna kuna. Procjena je to Saše Jurkovića, direktora portala Posao.hr, no njegove su prognoze da će to tržište ove godine pasti za tridesetak posto. Trend pada bi se mogao preokrenuti već iduće godine kada će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem zajedničkog tržišta svakako porasti potreba hrvatskih izvoznika za stručnim menadžerima iz inozemstva, ali i potreba stranih kompanija za kvalificiranim hrvatskim direktorima.

Trenutno hrvatske tvrtke koje posluju u inozemstvu u pravilu u svojim predstavništvima radije zapošljavaju “domaće” menadžere ili hrvatske iseljenike nego strance. Da se i taj trend polako mijenja ukazuje to što je u Hrvatskoj sve više specijaliziranih agencija za headhunting. One poslodavcima olakšavaju pronalazak stručnoga kadra, a neke od njih su Selectio, Antal International, Pedersen & Partners, Neumann & Partners, Hill International, Iventa i Jurković savjetovanje. Konkretan broj hrvatskih tvrtki koje u inozemstvu zapošljavaju strane menadžere teško je doznati, a “lovci na glave” kažu da zahtjeve za takvim kadrovima mogu nabrojiti na prste. Da bi pronašli prave ljude, osim međunarodnih agencija za headhunting poslodavci se koriste i portalima za zapošljavanje u zemljama u kojima traže stručnjake ili se pak sami upuste u potragu koristeći mrežu poznanstava i kontakata, baze podataka i socijalne mreže, što zahtijeva puno više vremena i nešto znanja. “’Executive searchom’ provodi se istraživanje tržišta, pristup kandidatima i selekcijski postupak”, objašnjavaju u agenciji Pedersen&Partners, koja posluje u 47 zemalja svijeta. Njihovi konzultanti provode prvu fazu selekcijskog postupka pod nadzorom glavnoga konzultanta za projekt. Nakon toga se provodi drugi krug selekcijskog postupka. Njega vodi glavni konzultant koji dobro poznaje klijenta te može provesti “finiju” selekciju.

Prednost lokalnih direktora
“Lani je 76% prometa u Pedersenu Hrvatska bilo ostvareno projektima koji uključuju potrage na internacionalnim tržištima za naše tvrtke koje se šire na internacionalna tržišta te potrage na internacionalnim tržištima za tvrtke u Hrvatskoj”, tvrde u Pedersenu. Hrvatskih je izvoznika malo pa kada zapošljavaju strane menadžere uglavnom je riječ o sektoru robe široke potrošnje i teške industrije. Strane pak kompanije u hrvatskoj pomoć headhuntera traže za pronalazak stručnjaka u financijama i prodaji.“Hrvatske tvrtke strane menadžere zapošljavaju zato što bolje poznaju određeno tržište, jezik, poslovnu praksu i kulturu. Primjerice, za rad u Moskvi tvrtka će htjeti zaposliti nekoga tko poznaje njihov način poslovanja i tržište Rusije jer je u Hrvatskoj malo takvih”, tvrdi Mirjana Šlat iz agencije Neumann, a slična iskustva ima i Nina Anđal iz Antal internationala. “Hrvatske tvrtke uglavnom traže strane menadžere za zemlje srednje i istočne Europe, odnosno za poslovanje u susjednim zemljama, najčešće u BiH, Srbiji i Sloveniji”, kaže Anđal te ističe kako bi za tvrtku koja posluje na stranom tržištu bilo bolje imati lokalnog direktora koji dobro poznaje tržište i ima dobru mrežu kontakata. “Samo mali broj hrvatskih tvrtki prepoznaje važnost kvalitetnog odabira, ali i upravljanja ljudskim resursima općenito. Dio poslodavaca se ‘opekao’ u zapošljavanjima i sada žele stručnu pomoć u prvom, najvažnijem, procesu kvalitetnog upravljanja ljudskim resursima”, tvrdi Aleksandar Zemunić, direktor Selectia, dodavši kako se cijena njihovih usluga kreće od 2,5 do 19.000 eura.Standardna cijena headhuntinga, kažu stručnjaci, kreće se oko 33 posto godišnje bruto plaće budućeg zaposlenika. Kada je pak riječ o strancima koji dolaze na menadžerske pozicije u Hrvatsku, ponajprije ih zanima omogućava li im to daljnji razvoj karijere, odnosno koji su uvjeti.

Tesanje iskustva
“Hrvatska je strancima atraktivna za život i rado prouče naše ponude. Najvažnije im je doznati o kojoj je poziciji riječ, odnosno kakve rezultate očekuje poslodavac, o kakvoj organizaciji se radi, kako je ustrojen tim i kultura kompanije. Naposljetku, vole čuti više i o životu ovdje, katkad i o mogućnostima za zapošljavanje supružnika ili edukaciju djece”, kaže Zemunić.A kada je riječ o preseljenju hrvatskih menadžera na vodeće pozicije međunarodnih korporacija, tamo najčešće dolaze iz hrvatskih podružnica tih kompanija. “Strane kompanije imaju vrlo jasnu specifikaciju traženih kompetencija i potrebnog iskustva. Spremne su razvijati kvalitetne menadžere i pružaju mogućnost profesionalnog rasta u široj regiji, kao i globalno u njihovoj organizaciji. Hrvatski menadžeri koji se uklope u korporativni sustav vrijednosti, nakon što se dokažu, često zauzimaju vodeća mjesta na međunarodnim pozicijama”, ističe Šlat. Potvrđuju to i u Pedersenu navodeći kao primjer Coca-Colu, čiji su hrvatski menadžeri iskustvo tesali u domovini, a danas vode neka od najzahtjevnijih tržišta poput grčkog, ruskog ili kineskog.

Praksa

Ina radi sama
U Ini su primarno orijentirani na interne resurse, ali selekciju zaposlenika samostalno provodi odjel za upravljanje ljudskim resursima.

Pliva koristi headhuntere
Zbog specifičnosti farmaceutskog poslovanja u Plivi sve složene i zahtjevne pozicije nastoje popuniti interno. Kako nam kaže Tamara Sušanj-Šulentić, direktorica komunikacija u Plivi, ta se tvrtka usmjerava na interne menadžerske ljudske potencijale i unutar kompanije razvija i priprema zaposlenike za preuzimanje ključnih menadžerskih pozicija i odgovornosti. Ako odgovarajuću osobu ne mogu pronaći unutar tvrtke, orijentiraju se na hrvatsko tržište rada i menadžere jer, nastavlja Sušanj-Šulentić, vjeruju da su kompetentni i educirani za obavljanje takvih pozicija. “Iznimku činimo jedino ako znanja i vještine koja nam trebaju ne uspijemo pronaći na našem tržištu te ih tada pronalazimo u zemljama izvan Hrvatske”, kaže, dodajući da u tom slučaju koriste usluge agencija za headhunting koje imaju bolju poziciju pratiti tržište rada i talente.

Headhunting u brojevima

Selectio
tvrtka je specijalizirana za zapošljavanje na specijalističkim i višim menadžerskim pozicijama, a lani je poslovala sa 2,2 milijuna kuna, što je 19 posto više nego godinu prije

2500 eura minimalna je cijena njihovih usluga, a raspon cijena doseže do 19.500 eura, ovisno o složenosti pozicije

Radne vize
Prema Vladinoj odluci, ove godine dozvolu za rad može dobiti 998 novih zaposlenika, a 3000 već izdanih radnih dozvola može biti produljeno

3998 ukupan je broj radnih dozvola koje će Vlada izdati u 2012. godini za strane državljane, koji žele raditi u Hrvatskoj

Pedersen
Tvrtka Pedersen i partneri postoji u Hrvatskoj osam godina, a lani je zabilježila godišnji rast od 19%. Tvrtka ima bogat portfelj konzultanata diljem svijeta

33% godišnje bruto plaće budućeg zaposlenika standardna je cijena usluga u ‘executive search’ industriji

Autor: Majda Žujo
18. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Nasi headhunteri su najcesce konformisti koji rade za konformiste iz korporativnih sektora ljudskih resursa koji sami po sebi pojma o pojmu nemaju. U Hrvatskoj je jako malo vrhunskih menadzera tako da se zapravo ne moze ni reci da postoji ozbiljno trziste heahunting usluga. U HR korporacijama tipa INA, HT, Vipnet, Pliva i sl. svi kadrovi ispod Management Board-a zapravo ne donose nikakve odluke i samim time nemaju nikakvu managersku vrijednost. A upravo tim kadrovima heahhunteri u HR najvise trguju. Upoznao sam neke direktore iz gore sponemunith kompanija….moj dojam je samo…hm hm…malo groteskno.

u zemlji bez privrede većina toga je dim, a head hunteri kod nas mahom kopiraju postupke iz matičnih zemalja ne uvažavajući lokalne okolnosti, pa tako “izvlače” top-stručnjake s “moćnim” referencama državnih tajnika ili velikih ditrektora iz kompanija-vječitih gubitaša iako najelementarniji reality check može pokazati da se takvi kadrovi često nikad nisu susreli s ozbiljnim problemom, a pogotovo nikad riješili ozbiljan problem, i ne jednom sam vidio takve kadrove od head huntera koji su pred svim kolegama izgledali kao pali s marsa, a u kratkom roku su podvili rep.

ako je netko bio na zvučnoj poziciji u plivi, a u biti fukncionirao kao mali od kužine željku čoviču, tako da nikad nije ni smio misliti svojom glavom, ili bio sektorski direktor neprivatizirane velike tvrtke koja “odvajkada” gomila enormne gubitke, to lako može značiti da takva osoba nema pojma s pojmom, no naši head hunteri su to rijetko u stanju skužiti, bez praktičnih znanja iz privrede, orijentirani na formalne intervjue i check-liste, oni funkcioniraju kao malo inteligentniji roboti, od kojih ima malo koristi na našem superkompliciranom tržištu.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close