Mađarski Mol u četvrtak je na račun Središnje depozitarne agencije uplatio sredstva za isplatu dioničara Ine koji su mu u procesu javne ponude prodali 2,21 milijun dionica naftne kompanije. Predsjednica Uprave SDA Vesna Živković potvrđuje da će nakon preknjižbe vlasništva u četvrtak uvečer banke u petak ujutro imati i platne naloge za isplatu nešto više od 6,2 milijarde kuna dojučerašnjim dioničarima Ine. Kako će oni potom rasporediti svoj utržak, pitanje je koje s razlogom jako zanima i burzovne aktere i banke.

Cijene u plusu
No, u situaciji kad vijesti koje kreiraju raspoloženje na svjetskim i domaćem financijskom tržištu sustižu jedna drugu, prognozirati je jako teško. Ili je barem prilično nepouzdano i podložno promjenama stavova u vezi s kratkoročno očekivanim tokovima golema utrška. Ako je suditi prema neformalnim procjenama nekoliko velikih institucionalnih investitora, njihova predviđanja u prosjeku se kreću oko 10-15 posto vrijednosti transakcije koja bi se u dogledno vrijeme mogla vratiti u burzovne tokove. Jučerašnji je cik-cak ritam Crobexa na Zagrebačkoj burzi prilično zorno ilustrirao kolebljivost i neopredijeljenost glede smjera tržišta, a onda i ukupnog rasploženja. Nakon što je ujutro produbljen povelik minus iz prethodnog dana, prema kraju trgovine cijene domaćih dionica mjerene službenim indeksom burze vinule su se u plus te je Crobex dan zaključio rastom od 2,55 posto. Stotinjak milijuna kuna pritom ostvarena prometa neki burzovni igrači pripisuju špekulantskom tipovanju dijela burzovnih aktera upravo na kartu skorašnjeg povratka dijela utrška od Ine na domaće dioničko tržište. I zbivanja vezana uz bankarsku industriju i novčana tržišta odvijaju se velikom brzinom, a inputi u najmanju ruku nisu istog predznaka, posebice oni globalni. Tako je bujica informacija o potezima političkih i financijskih vlasti u zemljama Europske unije, kao i otkrivanje novih gubitnika svjetske financijske krize prošli tjedan nekako bila poljuljala i procjene da će se najveći dio utrška od Ine vratiti pod okrilje banaka. U međuvremenu su, pak, pozitivno odjeknule najave oslobađanja dodatne likvidnosti u bankovnom sektoru, a percepciji sigurnosti i povjerenja pridonijela je i ovotjedna Vladina odluka da jamči za četiri puta veći iznos štednih uloga (umjesto 100.000 povećala je iznos na 400.000 kuna). Konačno, kamatne stope na novčanom tržištu koje su u najkratkoročnijim pozajmicama dosegnule iznimno visoke razine, ali i kamate koje banke danas nude na povjeravanje štednje na nešto dulje rokove, sugeriraju da bi u konačnici banke trebale privući solidan dio novca od prodaje dionica Ine. Možda to neće biti onoliko koliko se činilo još prije koji tjedan. No, dio novca koji će neko vrijeme ostati izvan službenih financijskih kanala zasigurno će s vremenom ipak odabrati neki od njih, bile to banke ili burza.

Sigurniji plasmani
U kalkulacijama kako bi se mogle rasporediti milijarde od Ine, izglednim se čini tek da su očekivanja koja su se donedavno iznosila vezano uz reinvestiranja Braniteljskog fonda po isplati Ine – pretjerana. Na račun Braniteljskog fonda sjest će blizu dvije milijarde kuna, ali ne treba zaboraviti da je nekoliko stotina milijuna već potrošeno. Naime, za isplate dioničara povrh raspoložive likvidnosti kojom je raspolagao, taj je fond založio dio dionica iz portfelja i već je isplatio taj novac. Nerealno je očekivati i da zahtjevi za isplatama neće polako curiti i ubuduće, a valja reći i da će po isteku ove godine zbog prodaje Ine Braniteljski fond iskazati oko milijardu kuna dobiti, od čega po zakonu dvije trećine idu za dividendu i za braniteljsku zakladu. To znači da već danas mora računati da značajan potencijal ima tek kratkoročno. A kako do tada nije realno očekivati stabilizaciju tržišta, izglednije je da će igrati na sigurnije plasmane. Za početak, interesa za to moglo bi imati, primjerice, i Ministarstvo financija kojemu sredinom prosinca dospijeva 200 milijuna eura obveznica.