Dostupnost nekretnina počinje se pogoršavati, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Krajem ove ili početkom 2022. Hrvatska bi se trebala vratiti na razine prije krize. Dobra vijest za gospodarstvo s perspektivom eura 2023., no optimističnoj slici prijete brojni rizici, od slabe procijepljenosti do balona na tržištu nekretnina, moglo se čuti na konferenciji Zagrebačke burze i mirovinskih fondova “Izazov promjene”.
Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će idućeg tjedna izaći s rebalansom i novim projekcijama.
Krajem ove ili početkom 2022. Hrvatska bi se trebala vratiti na razine prije krize. Dobra vijest za gospodarstvo s perspektivom eura 2023., no optimističnoj slici prijete brojni rizici, od slabe procijepljenosti do balona na tržištu nekretnina, moglo se čuti na konferenciji Zagrebačke burze i mirovinskih fondova “Izazov promjene”.
Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će idućeg tjedna izaći s rebalansom i novim projekcijama.
Povratak krajem ove godine
“Krajem ove ili početkom iduće godine trebali bismo dosegnuti pretpandemijske brojke”, rekao je. Vlada će osvježiti i fiskalna očekivanja za naredne tri godine koje će obilježiti provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti čiji bi efekti u prosjeku trebali pogurati BDP za 1,5 postotnih bodova.
U Hrvatsku je dosad stiglo 818 milijuna eura, a nove injekcije ovisit će o ispunjenju 34 mjerila do kraja godine. Ispuni li ih, Vlada izvješće o tome podnosi EK u siječnju ili veljači, a potom “u svibnju ili lipnju očekujemo novu uplatu”.
Na planu eura, kaže, sve ide po planu. Kamatne stope i tečaj nisu upitni, no nova je bojazan inflacija. “Nama je inflacija prioritet zbog društva, gospodarstva i građana, no treba ju gledati i kroz Maastricht iako je Hrvatska na prosjeku EU. Po projekcijama i to bismo trebali zadovoljiti. Realni datum ulaska u eurozonu je 2023., ne ne vidim razloga da ne ispunimo kriterije”, kazao je Marić.
Uvođenje eura moglo bi smanjiti premiju rizika za dvije razine i time dijelom amortizirati mogući rast kamatnih stopa, što je aktualna tema u posljednje vrijeme.
Guverner Boris Vujčić pak očekuje brz oporavak “u obliku slova V”, u 2021. rast BDP-a od 8,5 posto, potom 4,1 posto. Za inflaciju kaže da je posljedica poremećaja u ponudi, pa ju uobičajeni monetarni alati teško mogu adresirati.
“Dizanje referentnih kamatnih stopa u naredne dvije godine neće značajnije utjecati na cijenu nafte i plina koji čine polovicu inflacije”, rekao je Vujčić. Podcrtao je da su sadašnje brojke (3,5 posto u rujnu, op.a.) u povijesnim okvirima niske, no da smo se naviknuli na dugo razdoblje (pre)niske inflacije.
“Ove godine očekujemo stopu inflacije 2,3 posto, to nije zabrinjavajuće, vrlo je blizu cilja monetarne politike. Iduće godine će se lagano smirivati”, kaže.
Rizici u makro okruženju
Osim u energentima, rizike u makro okruženju HNB vidi u slabom procjepljivanju, usporenom čišćenju tržišta od loših tvrtki te stvaranju nekretninskog balona. Cijene guraju i stranci koji kupuju, posebno na obali, a program APN-a u ostatku zemlje.
“Dostupnost nekretnina počela pogoršavati, rate kredite u odnosu na raspoloživi dohodak polako rastu. Nastavi li se trend, dijelu pučanstva s nižim dohocima nekretnine postaju nedostupne, to treba imati na umu jer postaje i politički problem”, poručio je guverner.
Procjenjujući rizike za financijsku stabilnost čelnik Hanfe Ante Žigman kratko je sumirao riječima da “nije sjajno, no ni užasno”. “Nismo previše zabrinuti, ali smo na oprezu”, rekao je. U drugom kvartalu rizici su nešto smanjeni, a za treći u kojem se na scenu vratila inflacija, podataka još nema. Lepeza je rizika; od koncentracije ulaganja, izloženosti prema državi, pitanja tržišta rada do, opet, nekretnina.
“Trenutno su visoki rizici vrednovanja, pitanje je imamo li pregrijano tržište. Rizik za pad zbog visokih vrednovanja je itekako moguć”, upozorio je šef Hanfe. Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović Aladrović istaknuo je da pri kraju pandemije postoji razloga za optimizam.
“Imali smo nikad tješnju suradnju politike i ekonomije. Vlada je djelovala pravovremeno i adekvatno, možemo reći da smo sačuvali ekonomiju. Sada idemo u fazu kreiranja radnih mjesta”, rekao je. Najavio je da tu ulogu imaju mirovinski fondovi koji upravljaju sa 130 milijardi kuna.
“Oni moraju ulagati u dugoročno održive investicije, koji će stvarati mirovine i povećati ih u budućnosti. Na nama je redefinirati regulativu u smjeru diverzifikacije ulaganja i ciljeva što ćemo u kratkom roku i u suradnji s fondovima i učiniti”, najavio je.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Osim ekonomskog aspekta inflaciju određuje i psihološki moment potrošača kao i trgovaca. Pričajući o psihološkom momentu dosta je vidjeti inertnost naroda na svu pljačku i afere, tako da se svi okreću staroj politici grabeži za sebe. To će neminovno dovesti do još gorih poslovnih uvjeta i pada standarda, ali “what you reap is what you sow”.
Krediti APNa su napravili više štete nego koristi. Pojačana nerealna kupovina nekretina tj porast potražnje je premašio ponudu, to je u kratkom roku nerealno diglo cijenu nekretnina. Sada je cijena dodatno porasla zbog rasta cijena materijala, no taj balon će puknut, za 2 – 3 godine.
Trebalo je kontrolirati banke? Ne , negi je APN trebao dati jasne i REALNE kriterije a ne da mladi, bez djece kupuju stanive od 100 kvadrata ili grade kuće od 250 kvadrata. To je nerealno i lakomo. I naravno da će cijenu lakomosti platiti i biti u dozivotnom ropstvu kredita i nekretnine. Nigdje u razvijenom svijetu toliko ljudi ne posjeduje vlastitu nekretninu kao u Hrvatskoj.
Nije pitanje da li imamo pregrijano trziste, nego koliko. Ali ok, svima je jasno da partyju dolazi kraj, pa svi lagano pocinju prati ruke prije nego li krenu prema izlazu.
I da, da se malo agilnije monitorirao rad banaka i leasing kuca, imali bismo manji rizik sada
Uključite se u raspravu