Umjetna inteligencija, digitalna transformacija i ubrzane promjene na tržištu rada mijenjaju očekivanja poslodavaca. Diploma je i dalje važna potvrda stečenih znanja, ali sve češće nije dovoljna. Tvrtke traže ljude koji znaju voditi projekte, razvijati nove proizvode i usluge, upravljati brendovima, komunicirati s različitim dionicima, rješavati konkretne poslovne izazove i surađivati u multidisciplinarnim timovima.
Takve kompetencije teško je razviti isključivo kroz klasična predavanja i ispite. Sve više visokoškolskih ustanova zato napušta tradicionalni model obrazovanja u kojem je student prvenstveno pasivni primatelj znanja te uvodi projekte koji simuliraju ili u potpunosti odgovaraju stvarnim poslovnim situacijama. Studenti rade na razvoju novih proizvoda, osmišljavaju startup projekte, pripremaju ih za predstavljanje investitorima, razvijaju brendove za hrvatske tvrtke, izrađuju marketinške kampanje za stvarne naručitelje te sudjeluju u razvoju kulturnih, kreativnih i poduzetničkih projekata.
Tim se smjerom razvija i Poslovno veleučilište Zagreb (PVZG), koje je redizajniralo postojeće studijske programe te dobilo dopusnice za izvođenje dva nova stručna diplomska studija – online studija Marketing i komunikacije te studija Menadžment kulturnih i kreativnih industrija. Zajednički nazivnik svih programa novi je model obrazovanja koji povezuje individualni rad sa studentima, stručno mentorstvo i rad na stvarnim projektima, s ciljem da studenti uz diplomu steknu i iskustvo, profesionalnu mrežu kontakata te portfolio koji predstavlja njihovu najbolju preporuku na tržištu rada.
„Dobivanje dopusnica za dva nova stručna diplomska studija važan je korak u razvoju Poslovnog veleučilišta Zagreb. Prilikom osmišljavanja programa vodili smo se potrebama tržišta rada, ali i željama studenata koji traže fleksibilne modele studiranja i znanja koja mogu odmah primijeniti u praksi. Posebno nas veseli pokretanje online diplomskog studija Marketing i komunikacije, koji će visoko obrazovanje učiniti dostupnijim studentima iz cijele Hrvatske i regije“, ističe dekan PVZG-a Goran Luburić.
Na novom diplomskom studiju Marketing i komunikacije studenti neće učiti marketing isključivo kroz teoriju. Razvijat će nove proizvode, oko njih graditi startup projekte i pripremati ih za predstavljanje investitorima. Istodobno će sudjelovati u razvoju brendova hrvatskih tvrtki te osmišljavati, izrađivati i provoditi promotivne kampanje za stvarne naručitelje.
Suvremeno poslovanje i komunikacija sve se više prilagođavaju zahtjevima digitalnog okruženja, ali i tržišnim izazovima (manjak radne snage, generacijske razlike i zadovoljstvo uvjetima rada). Integracija umjetne inteligencije u poslovne procese postaje nezaobilazni dio korporativnog upravljanja, ali i traži odgovornost u kontekstu etične upotrebe. Istodobno, osobni kontakt i dalje ostaje nezamjenjiva vrijednost za razvoj interpersonalnih odnosa. Upravo zato je važno promišljati o nadogradnji postojećih komunikacijskih kompetencija te pronaći ravnotežu između kontunirane digitalne prisutnosti i emocionalne stabilnosti na individualnoj i organizacijskoj razini.
„Marketing se danas više ne može učiti samo iz udžbenika. Želimo da studenti nakon diplome iza sebe nemaju samo položene ispite, nego i konkretne projekte, iskustvo rada s klijentima i portfolio koji će im otvoriti vrata tržišta rada ili vlastitog poduzetništva“, kaže Tanja Grmuša, voditeljica studija Marketing i komunikacije.
Jednako praktično usmjeren je i novi stručni diplomski studij Menadžment kulturnih i kreativnih industrija. Riječ je o području koje posljednjih godina bilježi snažan rast i sve više povezuje kulturu, poduzetništvo, tehnologiju i razvoj gradova. Studenti će tijekom studija raditi na stvarnim projektima iz područja festivala, glazbe, filma, kulturnih događanja i kreativnog poduzetništva, uz mentorstvo stručnjaka koji aktivno djeluju u sektoru.
„Kulturne i kreativne industrije danas predstavljaju jedan od najbrže rastućih sektora europskog gospodarstva. Zato studenti na našem studiju neće učiti samo kako organizirati događanje ili voditi kulturnu ustanovu, nego kako razvijati projekte koji stvaraju kulturnu, društvenu i ekonomsku vrijednost. Kroz rad s mentorima, stručnjacima iz prakse gradit će kompetencije koje tržište danas traži“, ističe Marko Baus, voditelj studija Menadžment kulturnih i kreativnih industrija.
Na tržištu rada koje se ubrzano mijenja najveću vrijednost više nema samo diploma, nego sposobnost primjene znanja u stvarnim poslovnim situacijama. Upravo zato sve veći izazov visokog obrazovanja nije samo prenositi znanje, nego studentima omogućiti da ga tijekom studija pretvore u iskustvo, profesionalnu mrežu kontakata i portfolio projekata koji će ih izdvojiti na tržištu rada.
