Nakon što je Splitska banka poskupila kamate na kredite u eurima i francima, postavilo se pitanje isplativosti uzimanja kredita u tim valutama odnosno alternative kreditiranja stanovništva kunskim kreditima. Među najčešćim kreditima su upravo stambeni no ne nude sve banke opciju stambenih kredita u kunama. Putem kunskih kredita eliminiran je tečajni rizik, pa klijent može sa sigurnošću utvrditi iznos rate koju će vraćati. Uz to, kunski se stambeni kredit najčešće realizira bez jamaca i depozita, na duži rok otplate nego je to slučaj kod kredita u drugim valutama.

Bez gornje granice
Za ove kredite najčešće ne postoji gornja granica iznosa kredita, već ona ovisi isključivo o kreditnoj sposobnosti klijenta. Kunski krediti će, prema mišljenjima analitičara, tako ove godine biti sve konkurentniji osobito ukoliko se u obzir uzme kombinacija rasta kamata i mjera HNB-a. Kretanje kamatnih stopa na kunske kredite ovisit će o domaćim kretanjima zbog čega kod ove vrste kredita ima više prostora za stabilnost kamatnih stopa nego kod kredita uz valutnu klauzulu (kod kojih izvori značajno poskupljuju). Banke su prošle godine građanima plasirale ukupno 36,6 milijardi kuna kredita, od kojih je čak 99 posto bilo uz valutnu klauzulu. Međutim, postoje objektivne granice širenju stambenih kunskih kredita. Te granice su određene strukturom izvora sredstava. Banke nemaju dugoročnih kunskih depozita iz kojih bi financirale veće iznose dugoročnih kunskih kredita. Raiffeisenbank Austria od 1. ožujka ove godine klijentima nudi Flexi stambene kredite i u kunama, uz izuzetno povoljnu kamatnu stopu od 5,75 posto. Dodatna prednost ove vrste kredita je fleksibilna otplata koja omogućuje klijentu izbor između obročne, standardne anuitetske (mjesečne) te Flexi otplate koja omogućuje klijentu izbor visine anuiteta tijekom prvih pet godina otplate. Osim povoljnije kamatne stope, RBA Flexi stambeni krediti u kunama u promotivnom će se razdoblju, koje traje do 30. lipnja ove godine, odobravati uz niži iznos osigurane svote police osiguranja života, ukoliko klijent izabere takav način osiguranja. Iz PBZ-a kažu kako će u svoju ponudu uskoro uvrstiti i kunske stambene kredite koji dosada nisu bili zastupljeni. U Zagrebačkoj banci su isti zastupljeni upravo od ovog mjeseca te se mogu pohvaliti najpovoljnijom kamatnom stopom – od 5,50 posto za mlade, odnosno 5,90 posto za ostale klijente. Krediti se odobravaju u iznosu do 1,85 milijuna kuna, na rok otplate do 30 godina, uz mogućnost izbora način otplate kredita – standardna tzv. anuitetska otplata ili otplata u ratama kojom klijenti ostvaruju značajnu uštedu u plaćanju ukupne kamate, a rata se smanjuje iz mjeseca u mjesec tijekom razdoblja otplate kredita.

Prva banka koja je izašla na tržište sa kunskim stambenim kreditima bila je Volksbank koja od 14. ožujka do 30. travnja nudi povoljnije kamatne stope na kunske standardne i kunske stambene kredite za mlade. Direktor Arhiv Analitike Velimir Šonje tvrdi kako su kunski stambeni krediti dobra stvar jer kredit otplaćujete u valuti u kojoj imate zaradu pa ne snosite rizik promjene tečaja. Umjesto jamaca, klijent u Zagrebačkoj banci prema vlastitim sklonostima i mogućnostima izabire različite kombinacije instrumenata osiguranja kredita. Mogući instrumenti osiguranja su hipoteka, depozit, stambena štednja u Prvoj stambenoj štedionici te ulog u novčane i investicijske fondove Zabe. Splitska banka nema trenutno u ponudi kunske stambene kredite kao niti OTP banka no iz potonje su izjavili kako će se o uvođenju istih odlučiti ovisno o daljnjem kretanju plasmana kako u banci tako i na ukupnom tržištu.

Manji rizik
Isto su izjavili i iz Sonic banke gdje u budućnosti žele ponuditi kunske kredite svojim klijentima poradi, kako su izjavili, smanjenja valutnog rizika. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. nema u svojoj ponudi kunske stambene kredite dok se isti nalazi se u ponudi Erste banke još od listopada 2006. godine, a jedini je na tržištu s tzv. ostatkom vrijednosti. Interes za tu vrstu kredita postoji no on za sada, kažu, nije značajan.

Zagrebačka banka drži trećinu tržišta

Šest najvećih hrvatskih banaka drži gotovo 90 posto stambenog kreditiranja u Hrvatskoj pri čemu Zagrebačka banka ima trećinu tržišta odnosno 33,2 posto. Apsolutni rekorder je Hypo banka kod koje stambeni krediti čine čak 72 posto svih plasiranih kredita ali nemam namjeru ponuditi kunske ‘stambenjake’. Iza nje slijedi Erste banka koja je u siječnju ove godine odobrila 302 kredita u ukupnoj vrijednosti 91.24 milijuna kuna, pri čemu je 87 posto ipak odobreno u CHF. RBA je u siječnju imala udjel euro kredita od 64 posto, a Splitska banka oko 60 posto.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno