Procjenjuje se da je svjetsko tržište alatnih strojeva teško više od 26 milijardi eura, dok u Hrvatskoj taj segment dostiže oko 50 mililjuna eura. Propašću velikih tvornica alatnih strojeva, poput zagrebačke Prvomajske, ili pak poslovanjem u smanjenom obujmu i prilagođenom asortimanu, poput Itasa, hrvatski poduzetnici su uglavnom prisiljeni na suradnju sa stranim proizvođačima ili na čisti uvoz. Kako se radi o proizvodima koji stvaraju dodanu vrijednost, alatni strojevi vrlo su važni za svako gospodarstvo. Zagrebačka tvrtka Matroby jedna je od 30-ak hrvatskih tvrtki koje se bave isporukom takvih strojeva na domaćem i regionalnom tržištu.

Kvaliteta
Prema riječima vlasnika i direktora tvrtke Roberta Matoševića, Matroby sada oko 50 posto svojeg prihoda, koji je u 2006. godini iznosio oko pet milijuna kuna, ostvaruje u Hrvatskoj, dok ostatak otpada na Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu te Srbiju. Matošević kaže da njihove sofisticirane proizvode jednako kupuju velike tvrtke kao i mali obrtnici, a da je svima njima poveznica usmjerenost na zahtjevno zapadno tržište. Naime, alatni strojevi, barem oni sofisticiraniji, koji kvalitetom, kvantitetom i rokovima mogu zadovoljiti europske kupce imaju vrlo visoku cijenu koja se kreće prosječno od 70 tisuća do milijun eura. Najskuplji alatni stroj koji je Matroby do sada isporučio imao je cijenu od oko 400 tisuća eura, a u planu je isporuka još jednog od 700 tisuća. “Strojevi koje mi imamo u ponudi spadaju u Top 3 najkvalitetnijih svjetskih proizvođača i naši kupci su zahtjevni poduzetnici koji znaju što hoće te imaju tržište koje će im osigurati profit. Naime, da bi ovi strojevi bili rentabilni, na njima se treba raditi barem u dvije smjene, a za to je ipak potrebno imati proizvod”, kaže Robert Matošević. Dodaje da njihovi kupci gotovo nikad nisu poduzetnici početnici koji tek ulaze u posao, već etablirane tvrtke i obrti koji znaju što im zapravo treba i spremni su za to platiti. Interes za ovakve strojeve u našoj zemlji najviše iskazuju tvrtke koje se bave metalurgijom ili su povezane s industrijom plastike te pakirna industrija koje na ovakvim strojevima izrađuju svoje kalupe i alate. Matošević procjenjuje da se u Hrvatskoj oko 30 tvrtki na neki način bavi alatnim strojevima, no da od toga broja samo njih dvije do tri to rade ozbiljno. U Matrobyju kažu da su svjesni da je njihova tvrtka jedna od manjih, no u idućih nekoliko godina ulaganijima namjeravaju preuzeti primat u Hrvatskoj te ostvarivati godišnji prihod od 10 milijuna eura. U tome bi im, prije svega, trebao pomoći tzv. Demo centar u kojem bi se potencijalni kupci mogli upoznati sa svim strojevima te na njima izraditi svoje probne kalupe, a koji su im pak nužni da bi dobili kvalitetan posao kojim bi otplatili taj stroj. Matošević želi u svojem centru okupiti studente i učenike metalske struke te im približiti suvremenu tehnologiju i metalurgiju općenito.

“U Hrvatskoj je sve manje mladih ljudi zainteresirano za obradu metala jer su radionice koje oni vide uglavnom prastare, mračne, prašnjave i ‘dosadne’, a mladi ljudi žele izazov, istraživati i kreativno raditi za što je nužna suvremena i skupa tehnologija, poput ove koju mi distriburiamo”, kaže vlasnik Matrobyja. Sama je tvrtka u Hrvatskoj osnovana 2004. godine, a prije toga od 2001. postoji u Njemačkoj. Naime, Matošević je veći dio svojeg radnog vijeka proveo na metalruškim poslovima u Austriji i Njemačkoj, da bi prije šest godina pokrenuo i vlastiti posao. U početku je njegova tvrtka uglavnom pružala konzultantske usluge tvrtkama iz ove regije (Hrvatska i Slovenija) spajajući ih s partnerima u Njemčakoj, Austriji i Švicarskoj. Nakon toga se krenulo i s rabljenim alatnim strojevima da bi se sve završilo sa zastupstvom velikih svjetskih korporacija. Tvrtka iz Sesveta danas upošljava šest radnika i 10 servisera, a tijekom godine se taj broj planira znatno uvećati.

Krediti
Iako je glavni posao tvrtke danas isporuka novih strojeva, u Matrobyju nisu zapostavili ni konzalting te i danas, prvenstveno svojim kupcima kojima to treba, pronalaze partnere u navedene tri zemlje s kojima bi hrvatski poduzetnici lakše osigurali svoju likvidnost. Kako su alatni strojevi relativno skupa roba, u ovoj tvrtki kažu da svega trećina njihovih kupaca plaća gotovinom iz vlastitih sredstava. Ostatak otpada na leasing i kreditne linije. No problem se javlja zato što mnogi hrvatski poduzetnici zbog nedostatka novca i ograniče proizvodnje nemaju potrebu za novim strojevima već za onim jeftinijim, rabljenim, što banke, u pravilu, nisu spremne kreditirati.

Najviše strojeva u Kinu

Najveći svjetski proizvođači alatnih strojeva su Njemačka i Japan, dok je istodobno najveći uvoznik takvih proizvoda za svoje rastuće gospodarstvo, Kina. U Hrvatskoj su od nekad moćne industrije alatnih strojeva danas preostala samo četiri proizvođača, i to SAS, ITAS, INAS-LAG i SIP. Prema podacima od prije dvije godine, Hrvatska je iz Njemačke uvezla alatnih strojeva u vrijednosti 19 milijuna eura, dok je istodobno u Njemačku izvezeno, uglavnom dijelova i pribora za strojeve, u vrijednosti od sedam milijuna eura.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate