Microsoft je u radnoj, hrvatskoj verziji Windowsa Viste zamijenio “softversko piratstvo” novim izrazom “softverski kriminal”. Kako iz izvora bliskih Microsoftu doznaje Poslovni dnevnik, ta je kompanija dovršila prevođenje novog operacijskog sustava na hrvatski jezik. To znači da je Microsoft sa svojim partnerima u RH lokalizirao više od 80 posto korisničkog sučelja Windowsa Viste. Očekuje se da će hrvatska inačica tog operacijskog sustava biti gotova u isto vrijeme kad i engleska. “Lokalizacija operacijskog sustava Windows Vista na hrvatski jezik je u tijeku i odvija se usporedno s razvojem tog proizvoda. Prema našem planu, hrvatska Vista bit će objavljena dva do tri mjeseca nakon službene engleske verzije. Planiramo da će tehnički razvoj Viste biti završen do kraja ove godine nakon čega će se engleska verzija našeg novog operacijskog sustava naći u prodaji”, rekla je Sandra Vujčić iz tvrtke Microsoft.

Softverski kriminal
No zašto su pojam “softversko piratstvo” zamijenili pojmom “softverski kriminal”, u tvrtki nisu željeli komentirati. Po hrvatskim zakonima, softverski pirati nisu kriminalci, već prekršitelji. Naime, pojam kriminal veže se za teška kaznena dijela poput ubojstva, silovanja, otmica i pljački. Kriminalci podliježu Kaznenom zakonu, a kako tvrde pravnici, u većini slučajeva kada ih se proglasi krivima završavaju u zatvoru. S druge strane, lakša kaznena dijela kao što su prometni prekršaji i softversko piratstvo podliježu Prekršajnom zakonu. Prekršitelji se uglavnom kažnjavaju novčanim kaznama. To također znači da u praksi Business Software Alliance (BSA), udruga koja se bori protiv softverskog piratstva i čiji je član Microsoft, najčešće sama podnosi prijave Državnom inspektoratu. Tijekom rujna, a upravo zahvaljujući tim prijavama, Državni inspektorat je u dvije tvrtke na Krku i u Zagrebu pronašao 26 piratskih kopija računalnih programa vrijednih 90.000 kuna. U većini takvih slučajeva, a prije nego državni inspektorat podigne tužbu, BSA s piratima sklapa izvansudsku nagodu. Microsoft i BSA se stoga nadaju da će prozivanje pirata kriminalcima natjerati državne institucije da budu aktivnije. “Cilj BSA je stvaranje svijesti da korištenje i širenje nezakonitog softvera donosi velike štete gospodarstvu. Upravo stoga sve više izbjegavamo rabiti pojam softversko piratstvo. Pirati su ljudi koji su prije 500 godina sa sabljama pljačkali brodove. Izraz softverski kriminal pak daje do znanja da se pojedine tvrtke i građani bave nezakonitim poslom”, kaže Krešimir Petković, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj.

Lakši i teži slučajevi
Međutim, u gotovo svim svojim izjavama Petković izbjegava govoriti o softverskom kriminalu a češće govori o piratstvu.
“Ne mogu komentirati Microsoftov potez, ali činjenica je da pojam softverski kriminal zvuči vrlo grubo. Treba ipak znati da ima lakših i težih slučajeva. Zakonski nije isto rabe li se u jednoj tvrtki tri nelegalne kopije Windowsa ili neki zaposlenik preprodaje piratski softver”, zaključio je Petković.

BSA traži veći prihod softverskih tvrtki
U Hrvatskoj softversko piratstvo pada za jedan postotni poen godišnje, a naša zemlja ima najnižu stopu piratizacije softvera u jugoistočnoj Europi. Dok je u regiji taj pokazatelj između 69 i 81 posto, u nas je lani iznosio 57 posto. Nasuprot tome, prodaja softvera raste vrlo snažno. U posljednjih pet godina popela se s 454 na 691 milijun kuna. Proizvođačima softvera su nezadovoljni jer, iako više zarađuju zbog rasta tržišta, više i gube zbog pirata. Ne čudi stoga izjava koju je prije nekoliko mjeseci “Poslovnom dnevniku” dao pravnik BSA u Hrvatskoj. “Želimo da se carina, pravosuđe i policija bolje koordiniraju oko piratstva te općenito intelekutalnog vlasništva. MUP bi trebao formirati poseban odsjek za softversko piratstvo i intelektualno vlasništvo s odjelima u većim županijama. Suci na općinskim sudovima nisu pripremljeni za suđenja o intelektualnom vlasništvu, a istrage traju vrlo dugo”, tvrdi Mladen Vukmir, pravnik BSA u Hrvatskoj.